Putem svile

Putem svile Contact information, map and directions, contact form, opening hours, services, ratings, photos, videos and announcements from Putem svile, Education Website, Konya.

Dragi prijatelji, vratio sam se s putovanja 🇧🇦 Želim zahvaliti vama koji ste pratili ove objave. Na neki način bili ste ...
10/08/2026

Dragi prijatelji, vratio sam se s putovanja 🇧🇦 Želim zahvaliti vama koji ste pratili ove objave. Na neki način bili ste mi saputnici 🙏 Posebno hvala mojoj porodici i prijateljima na razumijevanju 🙏 Hvala svim sponzorima putopisa, bez vas bi ovo putovanje bilo mnogo teže 🙏

Iako znam da će se ljutiti na mene zbog ovog, ne mogu da posebno ne spomenem tri prijatelja bez kojih ovaj projekat ne bi uopće bio moguć: Faik Ćatibušić, Ahmed Muminović i Hazim Lepir 🙂

Na ovom dvoipomjesečnom putovanju, na kojem sam prešao 12.500 kilometara, obilazio sam građevine koje su gradili ljudi Bosne od kraja 15. do 20. stoljeća. O tome ću, ako Bog da, ostaviti pisani trag u formi putopisa. Zbog obilja posla koji predstoji, sumnjam da će knjiga biti završena prije polovine naredne godine.

Kada sam krenuo na putovanje na Mapsu sam imao 112 označenih lokacija. Bio je to plod dugogodišnjeg istraživanja ove teme. S putovanja sam se vratio sa 125 označenih lokacija 🙂 Ovakva istraživanja naprosto zahtijevaju terenski rad, a put uvijek donese svoje darove. Novih 13 građevina koje sam našao, a koje su izgradili Bošnjaci u Grčkoj, Bugarskoj i Turskoj, smatram posebnom vrijednošću ovog projekta, najviše zbog toga što ih niko do sada nije spominjao. Neke od njih našao sam iz razgovora s onima koje sam susretao na putovanju. Druge - slučajNO 🙂

Sreća koju su donijeli ti trenuci neprevodiva je u jezik. I samo mogu biti zahvalan što se bavim onim što istinski volim...

Najviše vremena trošio sam na pravljenje snimaka. S pristojnom opremom koju sam nosio zabilježio sam terabajte materijala, a sada već mogu obavijestiti da ću od tih materijala praviti dokumentarni serijal koji će se moći premijerno gledati narednog ramazana na televiziji BIR 🙂 Vjerujem da ćemo od ovih snimaka napraviti zaista dobar serijal 🙂 Vjerujem da ćemo i tako Bosni vratiti njene zaboravljene priče 🇧🇦

Do narednog putovanja ❤️

U samom srcu Sivasa, na svega par metara jedan od drugoga, stoje dva velika traga Behram-pašinog vakufa: han i hamam, po...
08/08/2026

U samom srcu Sivasa, na svega par metara jedan od drugoga, stoje dva velika traga Behram-pašinog vakufa: han i hamam, podignuti 1576. godine. Gotovo četiri i po stoljeća kasnije oba su sačuvana, oba žive, oba služe izvornoj svrsi. Behram-paša podigao je ovdje objekte kroz koje su svakodnevno prolazili putnici, trgovci i stanovnici Sivasa. Najmonumentalniji među njima je Behram-pašin han. Velika kamena građevina, približnih dimenzija 58x48 metara, organizirana je oko prostranog otvorenog dvorišta, opasanog trijemovima i prostorijama na dvije etaže. Bio je to gradski han na važnim trgovačkim putevima Anadolije - mjesto gdje se stizalo nakon dugih dana putovanja, gdje se odmaralo, trgovalo, sklapali poslovi i nastavljalo dalje prema istoku ili zapadu. Za razliku od usamljenih karavansaraja podizanih uz velike drumove, ovaj je bio dio živog gradskog tkiva Sivasa.

Sudbina mu, međutim, nije bila mirna. Krajem 19. stoljeća njegova prvobitna funkcija bila je promijenjena. U vrijeme sultana Abdulhamida II pretvoren je u konjičku kasarnu, o čemu svjedoči natpis iz 1898. godine. Potom je desetljećima ostao vezan za vojsku, između ostalog i kao ustanova za konje i vojnu veterinarsku službu. Tek mnogo kasnije vraćen je civilnom životu. Danas, nakon restauracije, ponovo prima putnike, samo što umjesto karavana kroz njegov monumentalni portal ulaze gosti hotela. Promijenila su se stoljeća i način putovanja, ali je osnovna ideja građevine neobično slična: čovjek dolazi s p**a i ovdje nalazi konačište.

Odmah pored hana Behram-paša je podigao Kuršunlu hamam. Građen je s odvojenim dijelovima za muškarce i žene. Masivni zidovi od pravilno tesanog kamena nose kupole pod kojima se stoljećima odvijao jedan od najobičnijih, ali i najvažnijih rituala osmanskoga grada - kupanje. Ime Kuršunlu vezano je za olovo korišteno u njegovoj konstrukciji. Građevina je kroz stoljeća popravljana i mijenjana, jedno vrijeme služila je čak i kao skladište soli, ali je preživjela. Ono što je posebno lijepo jeste da Kuršunlu hamam danas nije mrtav spomenik: gotovo 450 godina nakon Behram-paše još uvijek služi svojoj prvobitnoj namjeni.

Han i hamam zato treba posmatrati zajedno. Jedan je primao čovjeka koji je stigao u grad, drugi mu je pružao čistoću i odmor. Oko njih su se kretali novac, roba i ljudi, a prihod takvih objekata omogućavao je vakufu da traje i finansira druge njegove ustanove. U tome se možda najbolje vidi logika velikih vakufa: vakif nije ostavljao samo zidove nego sistem koji je trebao nastaviti živjeti poslije njega.

Iz Lala Mustafa-pašine džamije u Erzurumu ❤️
06/08/2026

Iz Lala Mustafa-pašine džamije u Erzurumu ❤️

05/08/2026

O Lala Mustafa-pašinom vakufu u Karsu, na granici Turske i Armenije 🙂

Lala Mustafa-pašina džamija u ErzurumuLala Mustafa-pašina džamija u Erzurumu podignuta je 1562. godine, dok je naš Musta...
04/08/2026

Lala Mustafa-pašina džamija u Erzurumu

Lala Mustafa-pašina džamija u Erzurumu podignuta je 1562. godine, dok je naš Mustafa-paša obavljao dužnost beglerbega ovog grada i regije. Smatra se prvim velikim osmanskim džamijskim zdanjem u gradu, a njen nacrt pripisuje se Mimaru Sinanu. Uz džamiju su nekada postojali i saraj, mekteb i hamam. Vrijeme je sačuvalo samo džamiju, ali i to je bilo dovoljno da Lala-pašin vakuf ostane jedan od prepoznatljivih simbola Erzuruma.

Već pri ulasku u džamiju pažnju privlači sklad prostora. U njoj nema ničega suvišnog. Četiri snažna kamena stuba nose centralnu kupolu, a oko nje se nižu manje kupole koje stvaraju osjećaj širine i lakoće. Sinan je isti princip primjenjivao na mnogo većim carskim džamijama u Istanbulu, ali ga je ovdje prilagodio pograničnom gradu, pa je nastala građevina skromnijih dimenzija, ali gotovo savršenih proporcija. Svjetlost kroz dvadeset osam prozora ravnomjerno pada na kamen, pa unutrašnjost nikada ne djeluje tamno, uprkos masivnim zidovima.

Tek kada se pogled podigne prema kupoli, otkriva se njena druga ljepota. Plava, crvena i bijela boja prepliću se u bogatim arabeskama i stiliziranim cvjetovima, dok se u medaljonima pojavljuju imena Uzvišenog Allaha, poslanika Muhammeda, četvorice halifa i Poslanikovih unuka, hazreti Hasana i Husejna. Pogled kroz luster naglašava geometrijsku savršenost kupole, a pogled između kamenih lukova može biti dokaz da dekoracija i arhitektura predstavljaju nesjeljivu cjelinu. To nisu ukrasi dodani prostoru: oni ga prate, naglašavaju njegove linije i vode pogled ka vrhu kupole.

Posebno je zanimljiv spoj tamnog vulkanskog kamena, karakterističnog za Erzurum, i živih boja unutrašnje dekoracije. Izvana džamija djeluje gotovo tvrđavski, strogo i nenametljivo. Iznutra se otvara sasvim drukčiji svijet, ispunjen svjetlošću i ornamentikom. Upravo taj kontrast jedna je od najvećih vrijednosti ove građevine.

Sponzor projekta: DPM Metali 🙏

03/08/2026

Ne računajući taksije, gradski prijevoz, rentani automobil na Kipru, sa svojim autom prešao sam 10.000 kilometara na ovom putovanju 🎯 A još se ima voziti 🙂

Na istočnom rubu Anadolije, gdje su se stoljećima susretali karavani iz Perzije, Kavkaza i unutrašnjosti Osmanskog carst...
03/08/2026

Na istočnom rubu Anadolije, gdje su se stoljećima susretali karavani iz Perzije, Kavkaza i unutrašnjosti Osmanskog carstva, Rustem-paša Opuković podigao je 1561. godine kameni han koji će postati jedno od najživljih trgovačkih mjesta Erzuruma. Danas ga svi znaju kao Tašhan. Njegovo prostrano dvorište nekada je bilo ispunjeno trgovcima, tovarnim životinjama i robom koja je putovala hiljadama kilometara, dok su se iza debelih kamenih zidova sklapali poslovi i tražio predah prije nastavka p**a prema istoku ili zapadu.

Iako je građen kao karavansaraj, Tašhan je vrlo rano prerastao u bezistan, pa je trgovina postala njegova glavna uloga. Danas se u njegovim prostorijama prodaje nakit od čuvenog oltu kamena, ali građevina i dalje čuva isti ritam zbog kojeg je nastala prije gotovo četiri i po stoljeća: ritam ljudi koji dolaze, zastanu i nastave dalje. To je možda i najljepši dio vakufa Rustem-paše Opukovića: nije ostavio spomenik koji se samo posmatra, nego mjesto koje, uprkos stoljećima, i dalje živi istim pulsom.

Sponzor projekta: Džemat Bošnjačka Zajednica Rosenheim 🙏

Tragovi Bošnjaka u dalekom ErzurumuDžamija našeg Murat-paše Kujudžije podignuta je 1573. godine u dalekom gradu Erzurumu...
01/08/2026

Tragovi Bošnjaka u dalekom Erzurumu

Džamija našeg Murat-paše Kujudžije podignuta je 1573. godine u dalekom gradu Erzurumu, u vrijeme kada je ovaj grad bio jedna od najvažnijih osmanskih pograničnih tvrđava prema Safavidskoj Perziji. Njen vakif, Murat-paša, tadašnji beglerbeg Erzuruma, nije podigao građevinu koja će se nadmetati s carskim džamijama Istanbula. Podigao je džamiju koja je pripadala ovom gradu - njegovoj klimi, njegovom kamenu i njegovoj svakodnevici.

Već pri prvom ulasku pogled privlači neobičan odnos svjetlosti i kamena. Masivni zidovi, zidani od velikih blokova bazalta i tufa, djeluju gotovo tvrđavski, ali ih prekidaju okrugli vitraži kroz koje se u unutrašnjost slijevaju crveni, zeleni i zlatni odsjaji. U toj igri svjetlosti grubi kamen gubi svoju hladnoću. Cijeli se prostor pretvara u mozaik boja.

Kupola mirno počiva nad jedinstvenim molitvenim prostorom, bez suvišnih arhitektonskih naglasaka. Zidne dekoracije ne pokušavaju dominirati. Cvjetni motivi i kaligrafski medaljoni raspoređeni su s mjerom, ostavljajući dovoljno praznog prostora da sama arhitektura diše. Posebno se ističu tamnoplavi kružni natpisi, čija se bjelina skladno nadovezuje na tirkizne i zagasitocrvene ornamente, tipične za osmanski dekorativni izraz druge polovine šesnaestog stoljeća.

Izvana pažnju privlači vitka munara ukrašena karakterističnim tamnim rombovima, motivom koji se često susreće na spomenicima Erzuruma. Oko džamije su nekada stajali Murat-pašin hamam, Ahmedije medresa i turbe Ane Hatun, zajedno tvoreći cjelinu koja je stoljećima bila jedno od središta života ovog dijela grada. Srce te cjeline činila je džamija Murat-paše, Bošnjaka koji svoje tragove ostavi od Bosne do Antalije, od Erzuruma do daleke Sane u Jemenu.

Sponzor projekta: DPM Metali 🙏

Hadim Ibrahim-pašina džamija, Istanbul 🙂
31/07/2026

Hadim Ibrahim-pašina džamija, Istanbul 🙂

Hadim Ali-paša rođen je u selu Drozgometva što se razastrlo na obalama potoka Vihrica, baš tu, u blizini Hadžića, kod st...
31/07/2026

Hadim Ali-paša rođen je u selu Drozgometva što se razastrlo na obalama potoka Vihrica, baš tu, u blizini Hadžića, kod stećka velikog kneza bosanskog Radoja Radosalića. Roditi se ovdje značilo je biti okružen vodom i saživjeti se s moćnim planinskim potocima. Međutim, dječaku koji će kao adžami-oglan biti odveden u Istanbul, gdje je pripreman za službu u nepreglednom Osmanskom Carstvu, ne bi dozvoljeno da odrasta u kući na vodi.

Morao se, dok je napuštao zavičaj, osvrnuti i utisnuti sliku topraka u one tajnovite slojeve duše iz kojih nikada ne znamo kada će iskočiti sile što nas, ne pitajući razum, gone da se jednog dana negdje vratimo. A njega su gonile, s godinama sve više i više. Decenije uspješnog službovanja, briljantna vojna karijera i blistave zadužbine koje podiže širom najveće imperije na svijetu, nisu izbrisale sliku potoka kojem je zaboravio i ime, a čiji je žubor kolao njegovim krvotokom, bijući svaki damar njegova bića. Svaki put kad bi uhom sjećanja čuo taj skakutavi žubor, htio je ostaviti sve i vratiti se natrag. I dok je gradio džamiju ovdje, u Dijarbakiru, hiljadama kilometara daleko od potoka djetinjstva, mislio je da će se jednog dana vratiti. Zasad će podići najljepšu džamiju u ovom dalekom gradu, ali kad se vrati - tada će izgraditi najljepšu na čitavome svijetu.

U svome testamentu oporučio je da ga pokopaju baš ondje, pored džamije koja nosi njegovo ime, i da mu pored mezara, od sredstava njegova vakufa, podignu džamiju. Na nišanu ponad njegova mezara ne piše ništa. Možda je tako i najbolje jer o njemu govore njegove zadužbine, od veleljepne džamije u Dijarbakiru, pred kojom evo stojim, do slavne Ali-pašine u Sarajevu, s kojom se nijedna druga ne može porediti.

Sponzor projekta: BH Telecom 🙏

Address

Konya

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Putem svile posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Shortcuts

Share

Category