Direito Constitusional Timor Leste

Direito Constitusional Timor Leste

Compartilhar

Informações para nos contactar, mapa e direções, formulário para nos contactar, horário de funcionamento, serviços, classificações, fotos, vídeos e anúncios de Direito Constitusional Timor Leste, Ensino superior, Bairro-pite, Dili.

Direiru Constitusional Timor Leste, hanesan Ai-rin Nasaun RDTL nian ne'ebe ho objetivu atu haklean liu tan konesimentu ba disiplina siensia de direitu iha Timor Leste.

31/08/2020

🙏🙏🙏

𝐒𝐞𝐥𝐞𝐛𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐓𝐢𝐧𝐚𝐧 𝟐𝟏 𝐑𝐞𝐟𝐞𝐫𝐞𝐧𝐝𝐮𝐦 𝐧𝐢𝐚𝐧 𝐢𝐡𝐚 𝐓𝐢𝐦𝐨𝐫 𝐋𝐨𝐫𝐨-𝐒𝐚’𝐞

Uluk knana’in ha’u hato’o kumprimentus ba Povu Timor tomak hosi Tutuwala to’o Sitrana (Ambeno), hosi Ataúro to’o Salele (Covalima).
Ita agradese ba Na'i Maromak, ba ONU, no ema hotu ne’ebé fó tulun, atu iha loron tolu nolu (30) fufan-Agostu, tinan rihun ida atus sia sianulu resin sia (1999), povu tomak, sai hosi sira-nia uma no knua, nadodon tui-tuir malu, ba tuu surat tahan ida ho besikusa, ka marka kruz ida ho lapizeira ida iha surat tahan, hodi hili opsaun “não autonomia dentro da Indonésia”, atu hatudu ba mundu katak povu ne’e hakarak hamriik mesak, ka sai independente.

Independénsia loloos rai doben Timor Loro-Sa’e hahú iha loron rua nulu (20) fulan-Maiu tinan rihun rua rua (2002), referendun, ne’ebé diplomata bolu “Konsulta Populár”. Ho Referedun mak Organização das Nações Unidas (ONU) hatene no rekoñese katak povu Timor Loro-Sa’e hakarak sai independente. Ho rekoñesimentu ONU nian mak Timor Loro-Sa’e ninia independénsia sai “legál”, “formal” no ”justu”, tuir direitu Internasionál.

Ho rekoñesimentu internasionál ne’ebá, mak hahú “Assembleia Constituinte” órgaun ida ne’ebé iha “lejitimidade” atu prepara Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Konstituisaun RDTL mak estabelese órgaun soberania, hanesan: Parlmentu, Presidéncsa Repúblika, Governu, Tribunais, bandeira, lia ofisiál, etc. etc. Iha tinan 2002, mak Timor-Leste hahú estabelese relasoens diplomátikas ho rai seluk.

Timor Timur, ne’ebé oras ne’e daudaun ne’e bolu Timor-Leste ukun-rasik-aan iha tinan sanulu resin walu (18). Iha tinan hirak ne’e nia laran, ita haree iha dezenvolvimentu iha área barak: Iha Timor-Leste iha demokrasia, iha liberdade; iha eskola, institutu, no universidade barak ona; iha ospitál iha fatin barak; povu balu hahú moris di'ak; iha uma, iha karreta, iha bee, iha ahi (eletrisidade), hahán; ema barak isin diak no hatais diak.

Maibé, ita mós tenki rekoñese katak sei iha buat barak ne’ebé sei kuran. Ne’eduni, ita sei serbisu maka’as liután atu hadi’a buat sira ne’e, hanesan:

• Iha moris iha “sosiedade timorense”, ita respeita malu, la bele laran moras ba malu no laran moras ba ema nia riku-soin, labele odi malu, labele hakanek malu no oho malu tan. Ema kaben-nain sira labele soe malu lalais de’it, no inan ka labarik feto-ran sira labele soe labarik kiik-oan sira, arbiru de'it.

• Iha área Edukasaun, ita hein katak vila no suku bo-bóot sira sei iha eskola, iha livru, iha komputadór, iha biblioteka. Ita mós hein katak profesór sira sei sai ema kompetente no profissionál; ita mós hein katak ema hotu sei kumpre Konstituisaun hodi ko'alia dalen Portugés no ko’alia dalen Tetun loloos, la'ós kahor fali ho Bahasa Indonesia ka Portugés. Ema ukun-na’in sira (ministru ka deputadu) no jornalista sira tenki tuir kursu no halo ezame kona ba Tetun no Portugés. Instituto Nacional de Linguística publika ona Matadalan Ortográfiku ba Tetun Ofisiál, ne’ebé ita sosa, estuda no hakerek atu Lia ka dalen Tetun iha padraun úniku iha Timor laran.

•Iha área “saneamentu báziku”, ita hein uma hotu sei iha sentina, iha bee, iha eletrisidade; husu ema labele soe fo’er arbiru de’it, labele fakar ka loke bee-dalan sentina nian, halo “bairro” ka sidade dóis aat los hodi hakiak moras malária, diarreia no dengue.

• Iha área Agrikultura, Timoroan sira sei badinas atu halo fali nátar hodi kari ka kuda haree; halo to’os bar-barak atu kuda bátar, fehuk, koto no modo tahan; sei hakiak manu, bibi, fahi no karau no karau-vaka atu bele han na’an, hodi hetan isin ka saúde di'ak.

• Iha área Peska, Timoroan sira tenki badinas sai peskadór, haríi no loke asosiasaun ka kooperativa atu rai no halot ikan iha frigorífiku no lori ba fa’an iha foho no knua sira dook hosi tasi.

• Iha área Kultura nian: husu ba Governu atu harii “Biblioteca Nacional” ho “Arquivo Nacional”, no “Museu Nacional” ida, iha fatin luan ida, besik Dili, ne’ebé iha jardin ka “parque”, iha bee-lihun, iha mota kiik oan, atu nune’e ema bele konsulta ka vizita no lee, no admira sasan sira iha Bilioteka ka Muzeu.

• Iha área Saúde, ita hein katak sei iha ospitál ka klinika di'ak ho “farmásia”, ho ai-moruk oin-oin iha “Município” hotu-hotu.

• Iha área Seguransa, husu ba Governu atu kontrola nafatin grupu “artes marciais”, no husu “Serviços de Inteligência” Estado nian, atu kontrola didi'ak ema ne’ebé kalan halo problema iha Dili laran, hodi tiru no hakanek ema; kontrola mós ema ne’ebé lori no hatama droga ba rai Timor.

Liafuan ikus liu: ita sei funu nafatin hasoru hahalok aat hanesan “Corrução/kurrupsaun/Korupsi” iha fatin hotu hotu, iha instituisaun hotu-hotu. Ita mós sei funu hasoru “Nepotismo”, toman ida ke aat, ne’ebé lori ema balu tulun no haree ka fihir de’it sira-nia falimia ka parente, sira-nia maluk no sira-nia partidu.

Ita sei hamulak atu Na’i Maromak simu iha nia Kadunan Matebian no asuwa’in sira ne’ebé fó sira-nia moris, matenek, tempu no kontribuisaun ba Timor-Leste nia independénsia.

Autór: Dom Carlos Filipe Ximenes Belo

31/08/2020

Viva Timor Leste

𝐀𝐌𝐔 𝐁𝐈𝐒𝐏𝐔 𝐃𝐎𝐌 𝐂𝐀𝐑𝐋𝐎𝐒 𝐍𝐈𝐀 𝐋𝐈𝐀-𝐌𝐄𝐍𝐎𝐍 𝐁𝐀 𝐋𝐎𝐑𝐎𝐍 𝐑𝐄𝐅𝐄𝐑𝐄𝐍𝐃𝐔

Uluk knana’in, ha’u hato’o Parabéns ba maluk no belun sira hotu iha rai laran (Timor-Leste) no iha rai liur. Boas Festas ba imi hotu, tanba dala ida tan, ita bele selebra loron 30 de Agosto.

De faktu, iha tinan ruanulu resin ida (21) liubá, Timoroan tomak, ho aten berani hakaat ba fatin votasaun atu “tuu” surat tahan ne’ebé fó opsaun rua: hili autonomia iha Repúblika Indonézia ka hili “rejeisaun” ba autonomia. Timoroan barak, hosi loro-sa’e to’o loro-monu, hosi Jaco to’o Óe-Cusse, hili “rejeisaun ba autonomia”, dehan katak hili "𝐔𝐤𝐮𝐧-𝐫𝐚𝐬𝐢𝐤-𝐚𝐧".

“Acto Referendum” iha loron 30 fulan-Agostu 1999, loron importante ba Povu Timor-Leste. Ho Referendum “maioria” Povu Timor-Leste hakarak hamriik mesak hanesan nasaun independente. “Acto Referendum” fó direitu ba Povu Timor atu sai hosi Repúblika Indonézia, ne’ebé integra Timor Português iha loron 16 fulan-Jullu tinan 1976.

Ho “Acto Referêndum”, Portugal, ne’ebé ukun Timor iha tinan atus haat limanulu nia laran (450), rekoñese katak ninia antiga kolónia iha “direitu” atu hamriik mesa-mesak, hanesan “país independente”. Ho “Acto Refrendum 1999”, nasaun sira iha mundu rekoñese mós Timor-Leste hanesan membru Nasoens Unidas nian.

Iha loron ne’e, ita tomak sei agradese ba Nai Maromak, tanba ho nia tulun mak Timoroan sira iha kbiit atu funu no manan iha “kampu diplomátiku”, maske iha “kampu militár” povu kiik Timor labele manan nasaun boot, Indonézia. Ita sei hanoin hikas, ita-nia aswa’in sira, mane no feto, ne’ebé iha fatin hotu-hotu hatudu sira-nia aten-berani atu ba tuir votasaun, hodi hatudu ba mundu katak, sira-nia hakarak mak "𝐔𝐤𝐮𝐧-𝐫𝐚𝐬𝐢𝐤-𝐚𝐧 𝐝𝐮𝐧𝐢".

Ohin loron Timor-Leste independente ona. Maibé, dalan ba dezenvolvimentu sei naruk. Ita hotu sei kontribui atu dezenvolvimentu to’o ba fatin hotu iha rai laran, nomós ba sira ne'ebé serbisu iha rai liur. Ba sira ne’ebé iha rai liur, ita husu atu ukun-nain sira tau matan nafatin ba Timoroan tomak iha nasaun oi-oin, hodi fó valor ba sira-nia serbisu no sakrifisiu.

Ba joven sira hotu, atan ha’u husu atu sai ema dame na’in hodi hakiak dame, hakmatek iha fuan, iha néon no iha moris tomak. Liberdade murak boot, ne’ebé ita tomak sei uza ho responsabilidade.

Timor-Leste, nasaun livre no independente ona! Ita tomak sei defende nafatin liberdade ida ne’e ho ita-nia matenek, ita-nia serbisu. Ita-nia beiala sira dehan: “𝐻𝑜𝑟𝑖 𝑢𝑙𝑢𝑘 ℎ𝑜𝑟𝑖 𝑤𝑎’𝑖𝑛, 𝑇𝑖𝑚𝑜𝑟𝑜𝑎𝑛 𝑎𝑠𝑢𝑤𝑎’𝑖𝑛”, oras-ne'e, ita bele dehan: “ℎ𝑜𝑟𝑖 𝑢𝑙𝑢𝑘 ℎ𝑜𝑟𝑖 𝑤𝑎’𝑖𝑛, 𝑇𝑖𝑚𝑜𝑟𝑜𝑎𝑛 𝑑𝑎𝑚𝑒 𝑛𝑎’𝑖𝑛”.

Viva Timor-Leste!

𝐋𝐢𝐬𝐛𝐨𝐚, 𝟐𝟗 𝐀𝐠𝐨𝐬𝐭𝐮 𝟐𝟎𝟐𝟎
𝐀𝐦𝐨 𝐁𝐢𝐬𝐩𝐨 𝐂𝐚𝐫𝐥𝐨𝐬 𝐅𝐢𝐥𝐢𝐩𝐞 𝐗𝐢𝐦𝐞𝐧𝐞𝐬 𝐁𝐞𝐥𝐨
𝐋𝐚𝐮𝐫𝐞𝐚𝐝𝐮 𝐏𝐫𝐞́𝐦𝐢𝐮 𝐍𝐨𝐛𝐞𝐥 𝐝𝐚 𝐏𝐚𝐳, 𝟏𝟗𝟗𝟔.

Foti Hikas Mesa Parlamento Nacional, Hatur Fali iha Mistério Doloroso VIII Governo “Viabilizado” nia leten! René Girard dehan: “… mecanismo persecutória, a angústia e as frustrações coletivas …” 29/08/2020

😊😊😊

Foti Hikas Mesa Parlamento Nacional, Hatur Fali iha Mistério Doloroso VIII Governo “Viabilizado” nia leten! René Girard dehan: “… mecanismo persecutória, a angústia e as frustrações coletivas …” Martinho G. da Silva Gusmão Coordenador Nacional ba Movimento do Patriotismo Constitucional (MPC) Bisu-bisu dehan PPN Dr. Aniceto Guterres hakarak halo “ritual” foti hikas Mesa Presidente Parlamento Nacional (MPN) iha 30 de Agosto, loron simbólico ba consulta popular. Hare katak sei mosu confu...

29/08/2020

😊

KORRUPSAUN

Iha nasaun hotu hotu iha realidade ida naran korrupsaun. Liafuan ne'e mai hosi Português-corrupção, no iha Bahasa Indonesia – korrupsi. Ninia signifikadu dehan katak halo buat ida sai dodok, sai aat to’o dois. Iha instituisaun barak, hanesan polítika, komérsiu, ekonomia, empreza, no seluk tan, bainhira ita ko'alia kona korrupsaun, ne'e dehan katak ema balu fo osan ba ema ne’ebé ukun, ka iha influénsia ka kaer osan boot, atu hetan favor ruma ka fasilidade ruma: hetan empregu, hetan “bolsa de estudo” ba oan, sobrinhos no familiares ka parentes sira, hetan fasilidade atu importa ka exporta sasan (bens de consumo), hetan favor atu sa’e lalais kategoria iha kareira.

Hahú fulan-Maiu tinan 2002, Timor Loro-Sa’e hetan ninia independénsia ne’ebé komunidade internasionál rekoñese. Iha aspetu politiku Timor oan sira sai duni independente, dehan katak bele ukun-rasik aan. Maibé iha aspetu barak ita sei depende ka tabele ba ema seluk no nasaun seluk nia tulun ka ajuda.

Malae mutin (portugés) ukun Timor Loro-Sa’e iha tinan atus haat lima nolu nia laran; Indonézia ukun Timor iha tinan ruanulo resin haat nia laran. Nasaun rua ne’e lori buat barak ne'ebé di'ak ba Timor oan sira. Maibé sira mos husik hela buat balu ne’ebé la dun di'ak: ida mak toman ka kostumi aat ida naran korrupsaun. Iha aspetu ida ne’e, ita Timor oan barak mak badinas liu, to'o badinas liu fali ema Indonézia sira.

Iha fulan-Outubru tinan 1999, Indonézia nia soldadus sira sa'e ró, husik ponte-kais Dili hodi fila ba sira-nia rai; sira balu tristi tanba husik rai Timor ne’e sira hadomi, serbi, no balu mate tanba funu atu defende “Ibu Pertiwi”. Maibé, sira balu kontenti, tanba husik hela sira-nia kultura. Iha kultura ne’e, buat aat ida mak naran KKN, ne’ebé ita Timor oan balu kaer metin nafatin. Sei iha tinan 2000, ha’u ba Farol, atu kumprimenta Duta Besar Indonézia foun iha Dili. Iha ami nia hasoru malu ka konversa laran nia dehan:”Amo Bispo Belo, ami Indonézia, ami tristi, tanba lakon Propinsi Timor Timur”, maibé, hosi parte seluk, ami kontenti, tanba osan barak tama Indonézia; dólar barak mak tama ami nia kofre.

Iha tinan ida ne’ebá, lokraik ida, ha'u ba hasoru malae noruegés balu ne’ebé hela iha Otel Dili. Otel na’in dehan nune’e mai ha’u: “Bispu Belo”, iha imi nian rai ne’e, ema mesa katóliku de'it; maibé, ema boot sira hahú ona halo korrupsaun. Sira ne’e hatene moral katóliku ka lae? - Ha'u hatan, “hotu hotu hatene doutrina, aprende katesismu” Nia katak fali: “Entaun sira haluha tiha ona moral ka?"

Sei iha tinan ne’ebá, ema balu tun hosi ai-laran mai, ba hasoru ha'u iha Lecidere, hodi aprezenta sira-nia susar: katak iha ai-laran sira terus barak, terus hatais, terus hahán, terus aimoruk. Ne’eduni sira merese atu hetan benefisiu, no dehan liafuan hirak ne’e mai ha'u, momós kedas: “Amo, ami husu deskulpa, mas ami sei halo korrupsaun uitoan atu nune’e bele hetan osan ruma.”

Iha tinan 2003, ha'u ba Timor, tanba hau-nia mamã moras todan. Iha aeroportu Denpasar, ha'u hetan foin-sa'e balu ne’ebé sa’e aviaun ba Dili. Sira haktuir buat barak; maibé ida ne’ebé sira hato’o, katak iha Timor korrupsuan hahú buras ona. ”Amo Bispo haree took ba, bele fo moral ba ukun na’in sira.”

Iha tinan 2006, ha'u ba Surabaya ha’u halo misa iha Katedral. Malae xina ida, ne’ebé halo importasaun no exportasaun hosi Timor no ba Timor, hateten nune’e mai ha’u: “Amo, hosi Timor-Leste” ema mai sosa sasan barak: fiu ba eletrisidade, kanu ba be, material ba konstrusaun. Ami haruka ami nia ró-ahi ba hatun hela sasan iha ponte kais Dili. Liutiha fulan ida, ami hetan fali material hirak ne’ e, iha Surabaya; ema balu lori mai atu fa’an iha ne’e.”

Lisboa, 29 Agostu 2020
Autór: Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB

Profile pictures 06/08/2020

🙏🙏🙏

DIREITO não é apenas um curso...

TGDC não é apenas uma cadeira...

5 anos não é apenas um tempo...

Carregar a legislação na mão não é apenas um costume...

Jurista usar termos pesados não é apenas uma vaidade...

Querer intervir sempre com base na lei não é apenas querer ser intrujão...

Não ter tempo para falar com os amigos porque tem matéria para estudar não é apenas uma fuga de amizade...

Terminar a Faculdade não é apenas um sonho...

Estudar para passar na OAA não é apenas um mero objectivo...

Ser um Advogado não é só um desejo robusto...

Querer ser Procurador não é apenas uma ambiciosa busca...

Lutar para ser juiz não apenas um perspectiva ilusória...

Nós não temos um “apenas”, nós temos infinitas razões.

Bem haja aos JURISTAS.

ADM: HJCS

🎯⚖️

–“Fazemos ciência com a consciência”.

Quer que o seu escola/colégio seja a primeira Escola/colégio em Dili?

Clique aqui para solicitar o seu anúncio patrocinado.

Localização

Categoria

Entre em contato com a escola/colégio

Telefone

Website

Endereço


Bairro-pite
Dili