What are the opening hours?

Monday 07:00 - 15:00 Tuesday 07:00 - 15:00 Wednesday 07:00 - 15:00 Thursday 07:00 - 15:00 Friday 07:00 - 15:00

Medijska pismenost Crna Gora

Home
Montenegro
Podgorica
Medijska pismenost Crna Gora

Otkrijte važnost medijske pismenosti!📚✍
Birajmo šta gledamo 📺
Birajmo šta slušamo 📻
➟ Program Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (AMU)

01/09/2026

🏫Novi školski dani donose nova znanja, prijateljstva i prilike za rast. Ali, pored učionice, djeca svakodnevno uče i u digitalnom okruženju – prostoru koji traži pažnju, odgovornost i kritičko promišljanje.

🎒📚Važno je pripremati sveske, knjige i pernice, ali je jednako važno razvijati vještine koje pomažu da informacije razumijemo, provjeravamo i koristimo odgovorno.

👩‍🏫Roditelji, nastavnici i staratelji imaju važnu ulogu u tome da djeci budu podrška i sagovornici. Razgovor, povjerenje i zajedničko istraživanje digitalnog svijeta najbolji su temelji za bezbjednije i odgovornije odrastanje.

💡Neka nova školska godina bude prilika da, uz nova znanja, njegujemo radoznalost, kritičko razmišljanje, kulturu dijaloga i odgovorno korišćenje medija. Neka medijska pismenost bude lekcija koja traje mnogo duže od jedne školske godine.

31/08/2026

✏️Neko novo lice uskoro stiže na naše stranice i donosi priče koje će vas natjerati da gledate pažljivije. 👀

🔜Pratite nas, uskoro vam otkrivamo više.

27/08/2026

📰📺Danas se, više nego ikada, čini da lošim vijestima nema kraja. U eri društvenih mreža i stalne izloženosti informacijama, neprekidno 📲„skrolovanje“ kroz vijesti može imati značajan uticaj na mentalno stanje. Kao rezultat toga, sve više ljudi svjesno izbjegava vijesti ili barem nastoji da ograniči svoju izloženost njima.

ℹ️Prema najnovijem Digital News Reportu Reuters Instituta, u prosjeku 42% ispitanika iz 48 zemalja navodi da ponekad ili često namjerno izbjegava vijesti. 📈 To predstavlja značajan porast u odnosu na 29% iz 2017. godine, kada je ovo pitanje prvi put uključeno u istraživanje.

➡️Ono što Reuters Institut naziva selektivnim izbjegavanjem vijesti posljednjih godina postalo je znatno rasprostranjenije na svim tržištima obuhvaćenim istraživanjem. U Ujedinjenom Kraljevstvu čak 50% ispitanika, a u Sjedinjenim Američkim Državama 45%, nastoji da smanji količinu vijesti koje svakodnevno prati.

🔻Reuters Institut navodi da je izbjegavanje vijesti često povezano sa manjim povjerenjem u medije. Takođe razlikuje dvije grupe osoba koje izbjegavaju vijesti: dosljedne izbjegavaoce, koji uglavnom imaju niži nivo obrazovanja i malo ili nimalo interesovanja za vijesti, i selektivne izbjegavaoce, koji se suočavaju s preopterećenošću informacijama i nastoje da se zaštite od određenih tema kako bi očuvali svoje mentalno blagostanje.

Izvor: Reuters Institute Digital News Report 2026

20/08/2026

🟢META je početkom jula predstavila Muse Image, novi generator slika zasnovan na vještačkoj inteligenciji, AI funkciju koja je omogućavala korisnicima da generišu nove slike koristeći fotografije sa javnih Instagram profila kao referencu, međutim nije predviđala da vlasnici tih fotografija budu obaviješteni da se njihov javni sadržaj koristi na ovaj način.

➡️Nakon brojnih reakcija javnosti, kompanija je odlučila da funkciju povuče.

🤔Ovaj slučaj povlači ponovo pitanje koje će biti sve važnije u eri vještačke inteligencije: Da li to što je nešto javno znači da ga svako može koristiti na način koji želi?

🤳Mnogi korisnici objavljuju fotografije kako bi ih podijelili sa prijateljima, porodicom ili širom publikom. Međutim, razvoj AI tehnologija otvara nova pitanja o tome kako se taj sadržaj može koristiti i gdje su granice između javno dostupnog sadržaja i prava na kontrolu sopstvenih fotografija.

📲💭U slučaju sada ukinute Meta funkcije, mnogi su smatrali da je bilo očigledno da postoji veliki rizik od zloupotrebe. Stoga je važno da i u ovoj, ali i sličnim situacijama znamo da ograničimo ko sve može koristiti naš digitalni sadržaj i na koji način.

12/08/2026

👦👧Najveći potencijal svakog društva nisu tehnologije ni resursi, već mladi koji znaju da razmišljaju svojom glavom. Njima čestitamo Međunarodni dan mladih!

🌐U vremenu u kojem su informacije dostupnije nego ikada, medijska pismenost predstavlja jednu od ključnih vještina za odgovorno učešće u društvu. Sposobnost da se kritički promišljaju medijski sadržaji, provjere izvori i prepoznaju dezinformacije od suštinskog je značaja za donošenje informisanih odluka.

🟣Agencija za audiovizuelne medijske usluge nastavlja da kroz svoje projekte i kampanje podstiče razvoj medijske pismenosti kod djece i mladih, vjerujući da su informisani, odgovorni i aktivni mladi ljudi temelj demokratskog i otpornog društva.

Srećan Međunarodni dan mladih!

06/08/2026

🤔Da li se sjećate da je Pikaču imao crni vrh na repu? Ili da je čovječuljak iz društvene igre Monopol nosio monokl? Ako da - niste jedini.

➡️Riječ je o Mandela efektu koji nosi ime po revolucionarnom vođi Nelsonu Mandeli, a definisala ga je blogerka Fiona Brum.

Mandela efekat je pojava u kojoj veliki broj ljudi dijeli isto pogrešno sjećanje. Naziv je dobio po Nelsonu Mandeli, jer su mnogi vjerovali da je preminuo u zatvoru tokom 1980-ih, iako je pušten 1990. godine, a preminuo tek 2013.

Neki od najpoznatijih primjera su:
🔸 Pikaču nikada nije imao crni vrh na repu.
🔸 Čovječuljak iz Monopola nikada nije nosio monokl.
🔸 Miki Maus nosi crvene pantalone sa dugmićima, ali ni traga od tregera, kako se često sjećamo.

🧠Nauka i dalje nema potpuno objašnjenje za ovaj efekat, ali ima neka objašnjenja koja se oslanjaju na način na koji naš mozak funkcioniše, što može donekle objasniti ovaj fenomen.

🟢Lažna sjećanja – Ljudi su skloni tome da kontrolišu svoja sećanja na osnovu očekivanja, asocijacija i društvenog uticaja
🟢Grupna sugestija – Kada veliki broj ljudi vjeruje u istu stvar, lakše je i nama da povjerujemo u nju, odnosno da im se priklonimo.
🟢Efekat dezinformisanja – Lažne informacije se šire čak 6 p**a brže od tačnih

💡Mandela efekat nas podsjeća da iskreno uvjerenje nije isto što i činjenica. To što se mnogo ljudi „sjeća“ nečega na isti način ne znači da se to zaista tako dogodilo. Zato je važno provjeravati informacije i oslanjati se na vjerodostojne izvore, a ne samo na vlastito ili kolektivno sjećanje.

04/08/2026

🎞🌊Premijera filma Odiseja Kristofera Nolana pokazala je još jedan zanimljiv fenomen digitalnog doba.

📱Mnogo prije nego što su ljudi pogledali dugo najavljivani film, društvene mreže već su bile pune ocjena, rasprava i kontraverzi. Komentarisali su se glumačka postava, istorijska tačnost, kostimi, i navodne poruke filma – često na osnovu kratkih isječaka, fotografija ili objava koje nisu pružale potpunu sliku.

👱‍♀️Jedna od tvrdnji koja se posebno izdvojila bila je da glumica koja tumači Helenu „ne odgovara opisu najljepše žene na svijetu“, uz obrazloženje da je tako Helenu opisao Homer.

Međutim, stručnjaci za antičku književnost ukazuju da je riječ o raširenoj, ali netačnoj interpretaciji. 📖U Ilijadi i Odiseji Homer nigdje izričito ne naziva Helenu „najljepšom ženom na svijetu“. Umjesto toga, opisuje je epitetima poput „lijepokosa“, „kći Zevsova“ i „bogolika“.

🗣Ukratko, ljudi su počeli da raspravljaju o filmu, čak idući i do ocjene „najgorim filmom godine“, na osnovu objava, glasina i komentara prije nego što su ga uopšte pogledali.

🎬📚Zato je medijska pismenost važna i kada govorimo o filmu, književnosti ili istoriji.

Prije nego što prihvatimo tvrdnju kao istinitu, vrijedi provjeriti:

🔹️Šta zaista piše u originalnom djelu?
🔹️Da li se oslanjamo na svoj sud ili na tuđe tumačenje?
🔹️Da li smo pogledali ili pročitali prije nego smo ocijenili ili povjerovali?

29/07/2026

🛒🛍Većina ljudi prilikom donošenja odluka o kupovini vjeruje mišljenju članova porodice, prijatelja i drugih bliskih osoba. Međutim, podaci istraživanja Statista Consumer Insights pokazuju da mnogi vjeruju i influenserima - ljudima koji putem društvenih mreža dijele detalje iz svog života i zbog kojih često imamo osjećaj da ih poznajemo.

👉Prema rezultatima istraživanja, influenseri trenutno imaju najveći uticaj na odluke o kupovini u Brazilu, Južnoj Africi, Kini i Indiji. Dok je njihov uticaj dodatno porastao u Brazilu i Indiji, u Kini je posljednjih godina nešto opao, ali je i dalje ostao na visokom nivou.

🤳U većini ostalih zemalja uticaj influensera na odluke o kupovini takođe raste. Francuska, Austrija, Belgija, Holandija, Švedska i Japan ubrajaju se među zemlje u kojima ljudi u manjoj mjeri slijede preporuke influensera, iako i u njima njihov uticaj postepeno jača.

➡️Među evropskim zemljama, ispitanici iz Ujedinjenog Kraljevstva izdvajaju se kao oni koji su najviše pod uticajem influensera - 29% njih navelo je da je kupilo proizvod zato što ga je reklamirala poznata osoba ili influenser.

Izvor: Statista

23/07/2026

🏊‍♂️U vodi nije najvažnije uvijek ono što se vidi na površini. Morate da čitate igru, procjenjujete situaciju i donosite prave odluke. Slično je i sa medijima.

🤽‍♂️Aleksandar Leka Ivović, jedan od najboljih crnogorskih vaterpolista svih vremena, kroz svoju sportsku karijeru naučio je da uspjeh nikada nije stvar slučajnosti. On je rezultat discipline, promišljenih odluka i odgovornosti prema timu.

▶️U nastavku kampanje „Na istoj smo strani“, Leka govori o tome zašto su iste te vrijednosti važne i van sporta – u svijetu medija i svakodnevnih informacija koje oblikuju naše stavove i odluke.
🏐Kao što u bazenu nije svaka lopta za šut, tako ni svaka informacija nije za dijeljenje. Medijska pismenost nas uči da zastanemo, provjerimo činjenice i razmišljamo kritički prije nego što povjerujemo ili podijelimo sadržaj.

🙌Hvala ti, Leka, što si svojim primjerom pokazao da se najveće pobjede ne mjere samo medaljama, već i vrijednostima koje ostavljamo i nakon utakmica.

22/07/2026

🏐U sportu postoje trenuci kada jedna odluka mijenja tok utakmice. U životu, takvi trenuci dolaze svakog dana – kroz ono što čitamo, dijelimo i u šta odlučujemo da vjerujemo.

🤽‍♂️Aleksandar Leka Ivović, legenda crnogorskog vaterpola, 🏅višestruki olimpijac, dvostruki najbolji vaterpolista svijeta i osvajač najvećih evropskih i svjetskih odličja, godinama je pokazivao kako se do uspjeha stiže radom, disciplinom i povjerenjem u tim.

🎦Upravo zato je dio naše kampanje „Na istoj smo strani“. Leka nas podsjeća da nije dovoljno samo primati informacije. Važno je zastati, razmisliti, provjeriti činjenice i donositi odluke koje grade povjerenje, a ne šire dezinformacije.

➡️Budimo odgovorni. Budimo informisani. Budimo na istoj strani – sjutra na našim kanalima.

Address

Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 9
Podgorica
81000

Opening Hours

Monday	07:00 - 15:00
Tuesday	07:00 - 15:00
Wednesday	07:00 - 15:00
Thursday	07:00 - 15:00
Friday	07:00 - 15:00

Telephone

381020201440

Website

http://www.medijskapismenost.me/

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Medijska pismenost Crna Gora posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The School

Send a message to Medijska pismenost Crna Gora:

Want your school to be the top-listed School/college in Podgorica?