Fakultet političkih nauka - Podgorica (zvanična stranica)

FPN organizovao dvodnevnu obuku za nastavnike osnovnih škola u Podgorici

Centar za medijska istraživanja i trening Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore u okviru projekta „Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“ koji se realizuje u saradnji sa organizacijama Unesco, Unicef i UNDP uz finansijsku podršku UN Fonda za izgradnju mira, 9. i 10. juna organizovao je akreditovanu obuku za nastavnike osnovnih škola u Podgorici.

Moderator obuke, bila je prodekanica za nastavu i rukovoditeljka Studijskog programa Medijske studije i novinarstvo prof. dr Nataša Ružić.

Prvi dan obuke započeo je predavanjem medijskog eksperta Dragoljuba Vukovića, koji je govorio o medijskoj pismenosti i njenim benefitima po društvo, ali i pojedince. Vuković je prisutnim nastavnicima objasnio koje su funkcije medija, i istakao političku funkciju kao vrlo bitnu u demokratskim društvima.

„Preko medija dobijamo informacije o partijama, ko se prijavi za izbore, mi o njima saznajemo kroz medije. Mediji su ti koji kontrolišu vlast, oni su čuvari društva i demokratije, pružaju nam mogućnost da vidimo kako funkcionišu sistemi i institucije.“ On je zaključio da je medijska pismenost sposobnost kritičkog razmišljanja o informacijama koje dolaze iz različitih medija, i da kritičko razmišljanje podrazumijeva skepticizam sa razlogom.

Dragoljub Vuković je predavao i o građanskoj participaciji u obliku crowdsourcinga, u cilju poštovanja ljudskih prava. Kroz diskusiju sa prisutnima, prikazao je različite specijalizovane aplikacije za ovaj pristup, kao i primjere dobre prakse širom Crne Gore i regiona.

Ekspertkinja iz oblasti marketinga i odnosa s javnostima dr Bojana Femić-Radosavović predavala je o savremenim tehnikama manipulacije u oglašavanju, i kazala da su osnovne tehnike uvjeravanja koje se koriste u oglašavanju sreća, ljubav i strah. Ona smatra da mladi danas nisu svjesni da neko manipuliše njihovim željama kada vide neki oglas, ali i da žive u strahu da nešto ne propuste ako nisu na telefonima. Prisutnima je prikazala brojne primjere manipulacije u oglasima koji se služe strahom i srećom, i predložila aktivnosti u učionici kako bi djeca shvatila da nije uvijek sve onako kako im se servira.

„Dobro bi bilo da se sa djecom analiziraju različiti oglasi na Tiktoku i Instagramu, da se razgovara o algoritmima tih društvenih mreža. Sa djecom na času trebamo gledati neki oglas i postavljati im pitanja za razmišljanje, da shvate ko je ciljna grupa, da se nakon gledanja oglasa zapitaju koje emocije budi oglas kod njih i koje tehnike uvjeravanja ovaj oglas koristi.“

Femić-Radosavović je govorila i o finansijskoj pismenosti u učionici. Polaznicima obuke, objasnila je da finansijska pismenost podrazumijeva razumijevanje novca, upravljanje novcem i planiranje unaprijed. Kroz brojne primjere aktivnosti koje mogu raditi sa njihovim učenicima, nastavnicima je ukazala na ono što je neophodno razviti kod djece.

„Djeca trebaju da nauče da donose odgovorne odluke, tako što će razlikovati potrebe i želje, i da planiraju unaprijed. Ključne vještine koje trebate razviti kod učenika su štednja i odlaganje zadovoljstva, kao i kritičko razmišljanje.“

Drugi dan obuke, otvorila je profesorica Fakulteta političkih nauka, Univerziteta Crne Gore, Danijela Vuković-Ćalasan koja je održala predavanje o Romima u crnogorskom kontekstu. Profesorica je upoznala prisutne sa brojnim istraživanjima, koja prikazuju da su Romi kroz istoriju, ali i dalje najviše isključeni iz društva. Vuković-Ćalasan je prepoznala antiromizam kao problem u crnogorskom društvu, i objasnila prisutnima da antiromizam karakteriše ambivalentni rasizam, i visok stepen prihvaćenosti. Ona je zaključila da je prema Romima, i dalje prisutan najveći stepen diskriminacije. „Dokle god je jedna zajednica segregirana, to je poruka da tu zajednicu ne prihvatate kao jednake drugima.“

Profesorica Fakulteta političkih nauka, Univerziteta Crne Gore, Nataša Ružić je govorila o stereotipizaciji vulnerabilnih grupa kroz medijske sadržaje. Ružić je polaznicima obuke objasnila koje sve teorije predrasuda postoje, i akcentovala psihodinamičke teorije, koje su rezultat unutrašnjih frustracija u pojedincima, kao i kulturološke teorije, koje rezultiraju time što se ne razumiju razlike u kulturama pa dolazi do ismijavanja. Profesorica je kroz primjere ukazala na načine kojima se možemo boriti protiv predrasuda i stereotipa, i istakla da je važno biti medijski pismena osoba.

Frilens novinar, Srdan Kosović, predavao je o filmskim narativima i njihovoj ulozi u oblikovanju stereotipa i predrasuda. Kosović je objasnio šta su stereotipi, kako iz njih nastaju predrasude, i kako na kraju rezultiraju diskriminacijom. On ističe da ništa u filmu nije slučajno urađeno tako kako je prikazano, već da iza toga stoji niz odluka koje donose kreatori filma. „Film neke stvari naglasi, a neke isključi i to je vrlo pažljivo odlučeno. Svaki kreator pravi izbor oko osobina glavnog lika ili ostalih likova, kao i niz ostalih dešavanja i tako se neke stvari normalizuju. Što je film bolji, manje su šanse da ćemo mi preispitivati kakve poruke i stereotipe nosi.“

Srdan Kosović je, posvetio drugo predavanje upotrebi vještačke inteligencije u cilju širenja dezinformacija. Prisutnima je objasnio kako AI alati generišu vijesti, i na koje načine prave veliki broj dezinformacija. On je naglasio da je pogrešno mišljenje da su za dezinformacije krivi AI alati.

“Dezinformacije nisu nova pojava, samo se promijenilo sredstvo kojim se one prenose. Vještačka inteligencija nema u sebi sadržaj koji je pozitivan ili negativan, prisutan je trend koji prebacuje odgovornost korišćenja vještačke inteligencije na vještačku inteligenciju, umjesto na čovjeka koji je koristi.”

Dvodnevnu obuku, svojim predavanjem zaključila je hrvatska novinarka Lamija Alečković koja je govorila o različitim tehnikama manipulacije u video snimcima. Nastavnicima je kroz brojne primjere prikazala kako se manipulisanjem kadrovima, zvukom, ubrzavanjem ili usporavanjem snimka može doći do totalno drugog značenja, od originalnog snimka. Alečković je polaznicima obuke predložila aktivnosti koje mogu zadati učenicima, kako bi razvijali svoju kreativnost.

Party like FPN 🥂

Apsolventi studijskog programa Politikologija – Međunarodni odnosi proslavili su završetak jednog velikog i lijepog poglavlja.

Jedna sjajna generacija završava osnovne studije, ali ako nas je "Veče politikologa" nečemu podsjetilo, onda je to da je FPN mnogo više od predavanja, ispita i rokova.

Studenti, profesori, saradnici i osoblje fakulteta okupili su se u atmosferi koja najbolje pokazuje šta naš fakultet jeste – zajednica ljudi koji zajedno uče, rade, rastu i, s vremena na vrijeme, znaju baš dobro da proslave. FPN je mjesto gdje nastaju prijateljstva i veze za cijeli život. ❣️

Hvala svima na sjajnoj energiji, smijehu i uspomenama koje ćemo dugo pamtiti. 💫

A što se aftera tiče... recimo samo da je bio toliko dobar da je repriza već u planu. 😉

🎙️🇲🇪 II međunarodna konferencija Crnogorskog udruženja za političke nauke (MoPSA)  „Demokratizacija i izgradnja države“.

Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore, u godini u kojoj obilježava 20 godina od osnivanja, bio je dio još jednog važnog akademskog događaja — druge međunarodne konferencije Crnogorskog udruženja za političke nauke (MoPSA) „Democratization and State-Building“.

Konferencija je okupila istraživače, profesore i stručnjake iz 17 država, uz 47 naučnih radova i učešće istaknutih imena političke nauke, među kojima su i Kenneth Greene, Daniel Serwer i Zsolt Enyedi.

U fokusu razgovora bili su demokratizacija, izgradnja države, kriza liberalnog poretka, institucionalna otpornost i izazovi demokratske konsolidacije.

Poseban dio programa bio je posvećen promociji novih knjiga crnogorskih politikologa —„Chinese Infrastructure Diplomacy in the Balkans” dr Mladena Grgića i „Abandoning Democracy for the Nation” dr Filipa Milačića.

Dvadeset godina nakon obnove nezavisnosti Crne Gore i osnivanja Fakulteta političkih nauka, ovakvi skupovi potvrđuju kvalitet i vrijednost crnogorske politikološke zajednice — zajednice koja se kontinuirano razvija, povezuje sa međunarodnom akademskom scenom i sve snažnije oslanja na nove generacije istraživača, spremne da nastave i unaprijede ono što je FPN gradio prethodne dvije decenije.

🇺🇸 Studenti sa Univerziteta Klemson posjetili FPN

Delegacija Univerziteta Klemson (Clemson University) boravila je u posjeti Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, u okviru programa „Summer in the Balkans“, koji već dvije decenije okuplja studente i profesore zainteresovane za politiku, istoriju i društvene procese na prostoru Zapadnog Balkana.

Delegaciju Univerziteta Klemson iz Južne Karoline, predvođenu profesorom Džefom Pikom sa Odjeljenja političkih nauka, koji rukovodi petonedjeljnim ljetnjim programom boravka američkih studenata na Balkanu primio je prof. dr Boris Vukićević, dekan FPN-a, čije predavanje je dio programa već duže od deset godina.

Prof. Vukićević je poželio dobrodošlicu američkim gostima i održao predavanje o istoriji, politici i diplomatiji Crne Gore, sa posebnim osvrtom na spoljnopolitički položaj države, regionalne odnose i savremene međunarodne izazove.

Tokom susreta istaknuta je važnost dugogodišnje saradnje između Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore i Univerziteta Klemson, čiji studenti od 2006. posjećuju Podgoricu i region kroz ovaj program akademske razmjene i upoznavanja sa političkim i društvenim prilikama na Zapadnom Balkanu.

Novinar Deutsche Welle Miodrag Šorić gostovao na FPN-u

Studenti Studijskog programa Medijske studije i novinarstvo učestvovali su 18. maja 2026. godine na radionici organizovanoj u saradnji Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore i Deutsche Wellea. Ispred Fakulteta političkih nauka goste je dočekala prodekanica za nastavu i rukovoditeljka Studijskog programa Medijske studije i novinarstvo, prof. dr Nataša Ružić.

Novinar Deutsche Welle Miodrag Šorić i menadžerka distribucije za Evropu u DW Daria Grudić su sa studentima podijelili iskustva iz dugogodišnjeg rada u međunarodnim medijima i govorili o savremenim izazovima novinarske profesije.

Tokom radionice, Miodrag Šorić akcentirao je značaj storytellinga u novinarstvu, ističući da uspješne priče kompleksne informacije približavaju publici kroz ljudske perspektive, emocije i jasno definisane izazove. Fokus je stavio na važnost brzog dolaska do suštine priče, prepoznavanja glavnog problema i predstavljanja pokušaja njegovog rješavanja.

Kroz primjere reportaža iz sopstvene novinarske prakse, studentima je približio načine na koje profesionalni standardi mogu biti povezani sa kreativnim i konstruktivnim pristupom izvještavanju.

Govoreći o savremenom novinarstvu, Šorić je naglasio odgovornost novinara da ne ostanu samo na identifikovanju problema, već da publici ponude širi kontekst i moguće pravce rješavanja izazova o kojima izvještavaju.

„Nemoj samo da mi pričaš problem – ideja je kako da se taj problem riješi“, poručio je Miodrag Šorić studentima, ukazujući na značaj konstruktivnog pristupa u savremenom novinarstvu.

Posebnu pažnju posvetio je i profesionalnoj etici, ističući značaj razvijanja autentičnog novinarskog glasa, kao i dosljednosti profesionalnim vrijednostima i standardima odgovornog izvještavanja.

Menadžerka distribucije za Evropu u DW Daria Grudić je upoznala studente sa projektima usmjerene na podršku manjim redakcijama i slobodnim novinarima, sa ciljem povećanja dostupnosti relevantnog medijskog sadržaja različitim zajednicama.

Radionica je studentima pružila priliku da kroz konkretne primjere iz prakse razgovaraju o ulozi storytellinga u oblikovanju medijskih sadržaja, profesionalnim standardima i odgovornosti novinara u savremenom društvu.

📢 FPN organizovao obuku za nastavnike osnovnih i srednjih škola u Pljevljima

Centar za medijska istraživanja i trening Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore u okviru projekta „Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“ koji se realizuje u saradnji sa Unescom, Unicefom i UNDP uz finansijsku podršku UN Fonda za izgradnju mira, organizovao je obuku za nastavnike osnovnih i srednjih škola u Pljevljima u periodu od 14. do 17. maja 2026. godine.

Moderator obuke, bila je prodekanica za nastavu i rukovoditeljka Studijskog programa Medijske studije i novinarstvo prof. dr Nataša Ružić.

Obuka je započela predavanjem medijskog eksperta Dragoljuba Vukovića koji je govorio o medijskoj pismenosti i njenim benefitima za društvo i pojedince, ali i funkcijama medija. Prema njegovim riječima, medijska pismenost je danas važnija nego bilo kada, jer zbog obilja informacija ljudi gube fokus, i da jedna medijski pismena osoba mora imati zdravu skepsu. „Iza svake priče može da stoji laž, može da stoji istina. Ono što je važno, koliko god priča bila uvjerljiva, neuvjerljiva ili imala elemenata istine, morate provjeravati. To je ono što čini jedna medijski pismena osoba.“

Dragoljub Vuković održao je i predavanje o građanskoj participaciji u obliku crowdsourcinga u cilju poštovanja ljudskih prava, tokom kojeg je objasnio prisutnima šta su prednosti ovog pristupa i naveo brojne pozitivne primjere iz Crne Gore i regiona.

Ekspertkinja iz oblasti marketinga i odnosa s javnostima dr Bojana Femić-Radosavović predavala je o savremenim tehnikama manipulacije u oglašavanju, i istakla da različiti sadržaji koji se plasiraju djeci štetno utiču na njihovo samopouzdanje i na njihovo formiranje identiteta. Femić-Radosavović je objasnila da se koriste različite metode manipulacije u oglašavanju, ali posebno je akcentovala metodu koja koristi strah. „Strahom se ide na one osnovne stvari koje ne bi trebalo da su nam ugrožene, kao što su zdravlje i sigurnost. Ako su nam ugrožene te neke osnovne stvari, pitanje je kako će neka osoba reagovati, u slučaju da nam ta reklama nudi rješenje.“

Predavanjem o finansijskoj pismenosti u učionici, zaključen je prvi dan obuke. Femić Radosavović je navela da mladi danas rano donose finansijske odluke, kao što su online kupovina i razne pretplate, ali ako nisu dovoljno informisani, to dovodi do loših navika. Ona je tokom predavanja prikazala primjere aktivnosti koji nastavnici mogu iskoristiti u nastavi sa učenicima.

Drugi dan obuke počeo je predavanjem profesorice Nataše Ružić koja je govorila o stereotipizaciji vulnerabilnih grupa kroz medijske sadržaje. Prikazujući brojne primjere loše prakse, prisutnim nastavnicima je objašnjavala šta je dozvoljeno, a šta nije dozvoljeno objaviti u medijima.

Profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore Danijela Vuković-Ćalasan posvetila je predavanje položaju Roma u crnogorskom kontekstu. Prema njenim riječima, Romi su isključeni iz društvenog, političkog, pravnog i ekonomskog života, a razlog za odnos distanciranja prema njima je antiromizam. „Antiromizam je specifičan tip rasizma, jer se smatra ambivalentnim rasizmom. Kod ovog tipa rasizma, ne postoji samo negativna stereotipizacija, već postoji i ona pozitivna.“

Frilens novinar, Srdan Kosović je objašnjavao ulogu filmskih narativa u formiranju stereotipa i predrasuda, i kazao da kroz gledanje filmova ljudi grade sliku nečega što vide na ekranu, te očekuju da tako bude i kada se oni nađu u nekoj od tih situacija koje su gledali. „Samim tim što biramo teme filmova u odnosu na neko iskustvo koje do sada nismo imali, stvara se utisak da će tako biti i nama, kada se nađemo u toj situaciji.“ Kosović je istakao da film nije pasivni odraz stvarnosti, već je aktivni konstruktor društvene percepcije.

Srdan Kosović je, takođe, govorio o upotrebi vještačke inteligencije u cilju širenja dezinformacija. Prisutnima je prikazao brojne primjere loše prakse u kojoj su dezinformacije bile generisane od strane alata vještačke inteligencije, i nevao je alate za provjeru tačnosti neke informacije.

Tokom 16. i 17. maja obuke su pohađali nastavnici srednje škole, Gimnazije „Tanasije Pejatović.“

Treći dan obuke, svojim predavanjem o tehnikama manipulacije kadrovima, zvukovima i mijenjanjem brzine video zapisa, otvorila je hrvatska novinarka Lamija Alečković. Ona je objasnila da ljudi danas lako povjeruju svemu što vide jer je svako postao medij za sebe, i da u današnje vrijeme u skoro svakoj priči ili video zapisu nedostaje kontekst. Alečković je kroz primjere prikazala kako se jedna priča može ispričati na različite načine, sa različitim ciljem, i objasnila kako se možemo zaštititi. „Prvi korak u tome da se zaštitite od širenja laži jeste da kritički razmišljate, provjerite informaciju, provjerite ko je objavio video. Razmislite o tome koju emociju video u vama stvara.“

Nakon toga je uslijedilo predavanje profesorice Nataše Ružić o informacijskim poremećajima. „Informacijski poremećaji se sve više šire jer ljudi sve više vjeruju svojim prijateljima, više vjeruju informacijama koje podijele njihovi prijatelji, iako to možda nije istina.“ Ružić je kazala da dezinformacije nisu nova pojava, već da su stare koliko i sami mediji. Brojnim primjerima je objasnila da postoji sedam vrsta netačnih informacija u koje spadaju satira, sadržaj koji dovodi u zabludu, pseudo sadržaj, izmišljeni sadržaj, lažna veza, lažni kontekst i izmanipulisani sadržaj.

Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Lejla Turčilo govorila je o ulozi medijske pismenosti u borbi protiv govora mržnje na društvenim mrežama. Kao najveći problem na društvenim mrežama izdvojila je zatvorene grupe. „Zatvorene grupe su najopasniji prostor, one su ispunjene govorom mržnje, ali zbog svoje zatvorenosti ih je teško kontrolisati.“ Turčilo je prepoznala da algoritmi potenciraju sadržaj koji u sebi nosi govor mržnje, i time zatvaraju mlade u krug istog sadržaja. „Danas imamo generacije koje govor mržnje normalizuju. Ono što bi po tradicionalnoj definiciji govora mržnje bilo neprihvatljivo, njima je to normalna pojava.“

Profesorica je pojasnila koncept cjeloživotnog učenja nastavnika i učenika, naglasivši da medijska pismenost nije korisna samo za lične dobrobiti, već da bismo bili odgovorni članovi društva.

Poslednji dan obuke započeo je predavanjem profesorice Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Tene Perišin, o mobilnom novinarstvu u nastavi. Prikazujući brojne primjere koje je sa svojim studentima radila u pogledu kadriranja, montaže i zvuka, predložila je prisutnima da oni slične stvari zadaju svojim učenicima.

Profesorica Nataša Ružić je predavala o konceptualnoj mapi medijske pismenosti, i kazala da danas živimo u uslovima tehnološkog determinizma. „Mediji su produžeci čovjeka, tehnologija i mediji dovode do društvenih promjena i utiču na kulturu i društvo.“ Ružić je istakla da ljudi danas osjećaju potrebu za umrežavanjem, ali istovremeno da se izdvoje iz mase.

Tokom njenog drugog predavanja, o Herostratima savremenog doba profesorica je pričala o tome kako nasilje koje se prikazuje kroz filmove i serije, utiče na društvo i pojedince. Ružić je objasnila da postoje različite teze o nasilju u filmovima, ali smatra da je najaktuelnija teza o habitualizaciji. „Teza o habitualizaciji podrazumijeva da stalnim posmatranjem nasilja, osjećanja ljudi otupljuju. Dakle, ne postoji saosjećanje sa žrtvom, i to nasilje se posmatra kao dio normalnog ponašanja.“

U narednom periodu biće održana obuka za nastavnike osnovnih i srednjih škola u Podgorici, kao i za nastavnike srednjih škola u Bijelom Polju.

FPN organizovao dvodnevnu obuku za nastavnike osnovnih škola u Bijelom Polju

Centar za medijska istraživanja i trening Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore u okviru projekta „Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“ koji se realizuje u saradnji sa Unescom, Unicefom i UNDP uz finansijsku podršku UN Fonda za izgradnju mira, organizovao je akreditovanu dvodnevnu obuku za nastavnike osnovnih škola u Bijelom Polju u periodu od 7. do 9. maja 2026. godine.

Moderator obuke, bila je prodekanica za nastavu i rukovoditeljka Studijskog programa Medijske studije i novinarstvo prof. dr Nataša Ružić.

Prisutnim nastavnicima i predavačima obratio se sekretar lokalne samouprave Opštine Bijelo Polje, Haris Malagić.

“Želim da vam se zahvalim što ste ovdje u našoj opštini, što ste omogućili našim nastavnicima da steknu znanje iz ove bitne teme i drago mi je da smo doprinijeli realizaciji ovog seminara, time što smo obezbijedili ovaj prostor za održavanje. Našim nastavnicima želim sreću u ova dva dana, da se puni znanja vrate u svoje škole, i da našim đacima prenesu svo znanje koje su stekli.”

Prvo predavanje, održao je medijski ekspert Dragoljub Vuković koji je govorio o medijskoj pismenosti i njenim benefitima za društvo i pojedince. Vuković je naveo funkcije medija, i naglasio osmatračku kao najvažniju funkciju u društvu. “Osmatračka funkcija je jako važna, zato što su mediji ti koji gledaju šta se dešava iza horizonta.”

Dragoljub Vuković je u okviru predavanja o građanskoj participaciji u obliku crowdsourcinga u cilju poštovanja ljudskih prava prikazao različite specijalizovane aplikacije vezane za ovaj pristup.

Ekspertkinja iz oblasti marketinga i odnosa s javnostima dr Bojana Femić-Radosavović održala je predavanje o savremenim tehnikama manipulacije u oglašavanju, sa posebnim akcentom na psihološki uticaj oglašavanja na djecu. Kroz brojne primjere, objasnila je kakve su tehnike uvjeravanja prisutne u oglašavanju. “Postoje tri vrste apela koji se koriste u oglasima - emocionalni, moralni i racionalni. Najbolje rezultate uvijek daje emocionalni, on veže ljude za određeni brend, odrasli ljudi su pod tim uticajem, a tek djeca.”

Femić-Radosavović je takođe govorila o finansijskoj pismenosti u učionici, i kazala da finansijska pismenost podrazumijeva razumijevanje novca, odgovorne odluke i planiranje unaprijed. Prema njenim riječima, ključne vještine koje učenici moraju razvijati se odnose na planiranje budžeta, razlikovanje potreba i želja, odgovorna potrošnja i odlaganje zadovoljstva.

Drugi dan obuke započeo je predavanjem profesorice Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Lejle Turčilo koja je objasnila ulogu medijske pismenosti u borbi protiv govora mržnje na društvenim mrežama. Profesorica je istakla da se mladi danas vrlo rano susrijeću sa govorom mržnje, mnogo ranije nego što su u stanju da razumiju koliku štetu mogu da prouzrokuju ukoliko upotrebljavaju takvo izražavanje. Turčilo je kazala da medijsko opismenjavanje ima veliku ulogu u borbi protiv govora mržnje, i da mladi moraju znati da mreža sve pamti. “Prvi korak u medijskoj pismenosti je osvijestiti svoje informacijske i komunikacijske navike, odnosno razmisliti šta radimo na mrežama, šta tražimo, zašto tražimo to, ali i šta objavljujemo.”

Profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore, Danijela Vuković-Ćalasan je održala predavanje o položaju Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Vuković-Ćalasan je iznijela brojne podatke i prikazala razna istraživanja koja otkrivaju da su Romi kroz istoriju, ali i danas najviše isključeni iz društva. “U crnogorskom društvu, Romi su najviše isključeni, prema njima postoji najveći stepen diskriminacije. Prisutan je fenomen distanciranja, i njihov položaj karakteriše marginalizacija.”

O tome koja je uloga filmskih narativa u kreiranju stereotipa i predrasuda, govorio je frilens novinar Srdan Kosović, koji je objasnio kako u toku gledanja filma nastaju predrasude i stereotipi. On je naglasio da publika mora kritički razmišljati o nekom filmu. “Nijedan film nije slučajan, nije samo tako nastao. Postoji neko ko određuje karakteristike likova, neke stvari naglašava, dok druge stavi u pozadinu. Takvo djelovanje i ponavljanje obrazaca dovodi do toga da se stvore stereotipi i unormalizuju određene stvari i pojave.”

Kosović je u sklopu predavanja o upotrebi vještačke inteligencije u cilju širenja dezinformacija kroz veliki broj primjera pokazao oblike vještački generisanih dezinformacija i predložio korisne alate koji mogu pomoći da se zaštite.

Dvodnevna obuka zaključena je predavanjem hrvatske novinarke, Lamije Alečković koja je govorila o različitim tehnikama manipulacije kadrovima, zvukom, ubrzavanjem ili usporavanjem video snimka koji se namijenski plasira kao istina. Istakla je da je veliki faktor u tome da mladi danas lako povjeruju u informaciju koja im se servira, nedostatak konteksta. “Činjenica je da mladi danas nisu dovoljno informisani da znaju odrediti neke stvari, pa najčešće odmah povjeruju u ono što vide, jer su preopterećeni raznim sadržajima.

Tolika izloženost sadržaju može uzrokovati radikalni cinizam, tada oni zbog velikog broja laži prestanu vjerovati svemu, pri čemu se manipulacija može još lakše servirati”.
Tokom maja, biće održane obuke za nastavnike osnovnih i srednjih škola u Pljevljima i Podgorici.

🌍🗨️ sa Milanom Roćenom:
Razgovor o diplomatiji, obnovi nezavisnosti i vremenu velikih odluka

U mjesecu u kojem Crna Gora obilježava dvije decenije obnovljene nezavisnosti, Fakultet političkih nauka imao je posebno zadovoljstvo da ugosti Milana Roćena — prvog ministra vanjskih poslova nezavisne Crne Gore i jednu od ličnosti koja je snažno obilježila najvažnije političke i diplomatske procese savremene crnogorske istorije.

Događaj je moderirao Bojan Vukojičić, saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka.

Kroz otvoren i sadržajan razgovor, studenti su imali priliku da iz prve ruke čuju niz manje poznatih detalja, iskustava i promišljanja o diplomatiji, međunarodnim odnosima, procesu obnove nezavisnosti i kreiranju spoljnopolitičkog kursa Crne Gore.

U atmosferi iskrenog i dinamičnog dijaloga, podijeljene su priče, anegdote i perspektive koje se rijetko mogu čuti u javnosti — upravo zbog čega će ovo ostati upamćeno kao jedno od najinspirativnijih i najznačajnijih gostovanja u okviru platforme.