Institut za biologiju mora / Institute of Marine Biology

Rasprave su sastavni dio nauke i jedna od njenih važnih odlika 🧐

Tokom 2025. godine, u naučnom radu istraživača iz Austrije i Hrvatske, kao i istraživača Univerziteta Crne Gore - Instituta za biologiju mora, dokumentovan je nalaz velike bijele ajkule u hrvatskim vodama. Identifikacija ovog nalaza kasnije je dovedena u pitanje kroz drugo naučno mišljenje.

U novom naučnom komentaru na suprotno mišljenje, međunarodni tim istraživača koji se ovom vrstom bavi dugi niz godina potvrdio je prvobitnu identifikaciju.

Iako građanska nauka nije zamjena za sistematična naučna istraživanja, ona predstavlja veoma važan način bilježenja rijetkih nalaza, naročito kada je riječ o vrstama koje se rijetko sreću, poput velike bijele ajkule 🦈

Komentar na engleskom jeziku dostupan je na:
https://www.mdpi.com/2077-1312/14/13/1148

🦈 Nakon što su naši znanstvenici sudjelovali u objavi rada o mladom primjerku velike bijele psine iz hrvatskog dijela Jadrana, u kasnijem znanstvenom komentaru osporena je identifikacija.

🔬 Kritički i argumentirani komentari važan su dio znanstvenog diskursa, jer znanstvene spoznaje moraju biti otvorene stručnoj provjeri i raspravi. Zato smo, zajedno s međunarodnim timom stručnjaka za velike bijele psine i srodne vrste sa skoro svih kontinenata, detaljno analizirali dostupne podatke kako bismo provjerili argumente iz komentara i bolje objasnili identifikaciju.

🌊 U Jadranu, gdje su susreti s velikim bijelim psinama iznimno rijetki, fotografije i informacije građana mogu biti dragocjen izvor podataka, ali samo ako prođu pažljivu stručnu provjeru. Kada se analiziraju sustavno i kritički, takvi podaci mogu znatno pridonijeti boljem poznavanju, praćenju i zaštiti rijetkih morskih vrsta.

📄Odgovor na komentar objavljen je u međunarodnom znanstvenom časopisu Journal of Marine Science and Engineering i možete ga pročitati ovdje: https://www.mdpi.com/2077-1312/14/13/1148

31/65
Ove godine obilježavamo 60 godina od osnivanja Međunarodne laboratorije za istraživanje mozga (engl. International Laboratory of Brain Research), koja je nekada djelovala u okviru Instituta za biologiju mora u Kotoru. Laboratorija je započela rad 1966. godine, u okviru projekta „Neuronske osnove ponašanja“, kao rezultat saradnje Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ Univerziteta u Beogradu i Instituta za istraživanje mozga Univerziteta u Kaliforniji, Los Anđeles.

Zahvaljujući strateškom položaju, pristupu morskim resursima i izuzetnoj infrastrukturi (istraživački brod, akvarijumi, veliki tankovi za eksperimentalne životinje i savremena laboratorijska oprema), laboratorija je ubrzo postala važno mjesto susreta i međunarodne saradnje. O toj saradnji i početku razvoja laboratorije svjedoči i posjeta čuvenog američkog ljekara i naučnika R. L. Maslanda, koji je boravio u Institutu za biologiju mora 1967. godine, kao direktor Nacionalnog instituta za neurološka oboljenja i sljepilo (engl. National Institute of Neurological Diseases and Blindness), u okviru Nacionalnog instituta za zdravlje (engl. National Institutes of Health – NIH), SAD.

Tom prilikom dogovorena je razmjena naučnog osoblja, pa je u kotorskom Institutu boravilo više naučnika iz SAD. U to doba, glavne teme istraživanja bile su histogeneza prednjeg mozga humanih embriona, posljedice REM deprivacije sna na hemiju mozga, kao i analize enzima vezanih za neurofiziologiju (NIH record, 1965; 1967).

Napredak i razvoj kotorske laboratorije pratio je međunarodni savjetodavni odbor, osnovan 1971. godine, koji je činilo 11 poznatih i priznatih naučnika iz oblasti neuronauka, pretežno iz SAD i bivšeg SSSR. Institut je tih godina u široj javnosti bio poznat kao mjesto susreta istočnih i zapadnih naučnih zajednica. Takav organizacioni pristup uslovio je i razvoj stalno zaposlenog naučnoistraživačkog kadra laboratorije, koji je u to doba brojao osam članova. Razmjena naučnog osoblja bila je naročito razvijena sa Rusijom, gdje je većina zaposlenih u laboratoriji provela više godina na poznatim ruskim institucijama radi usavršavanja.

Tokom rada laboratorije, Kotor je posjetilo mnoštvo istaknutih svjetskih naučnika, uključujući dobitnike Nobelove nagrade, čime je Institut za biologiju mora postao važan istraživački centar koji je doprinio postavljanju temelja savremene neuronauke.

https://ucg.ac.me/objava/blog/1221/objava/211101

U okviru projekta 𝐓𝐞𝐭𝐡𝐲𝐬𝟒𝐀𝐝𝐫𝐢𝐨𝐧, Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore je 05. juna 2026. godine uspješno realizovao drugi terenski rad. Tokom istraživanja izvršeno je uzorkovanje vode iz rijeke Bojane na tri lokacije, sa mosta koji povezuje Adu Bojanu s kopnom, u cilju analize prisustva mikroplastike. Sa iste lokacije sprovedena je i procjena plutajućeg otpada na površini rijeke.

Na plaži u zoni ušća drugog kraka rijeke Bojane prikupljen je makrootpad duž transekta od 100 metara, dok je za potrebe analize mezootpada i mikroplastike uzorkovan i sediment (pijesak) sa unaprijed definisanih tačaka.

Na granici sa Albanijom u blizini mjesta Lisna je u rijeku Bojanu pušteno ukupno pet GPS trakera koji će tokom naredne dvije godine služiti kao simulatori kretanja otpada u rijeci Bojani i Jadranskom moru.

30/65

Prvi podaci o praćenju bakterijskih pokazatelja u morskoj vodi koje je sprovodio Institut za biologiju mora datiraju još iz sedamdesetih godina prošlog vijeka. Ipak, sistematski i međunarodno usklađen monitoring sanitarnog kvaliteta voda za kupanje započet je 2010. godine, u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom Crne Gore. Program se od tada kontinuirano unapređuje i danas obuhvata 114 kupališta na području šest opština, od Ulcinja do Herceg Novog.

Program monitoringa usklađen je sa zahtjevima EU Direktive o vodama za kupanje (BWD 2006/7/EC) i kriterijumima programa „Plava zastavica“. Monitoring se sprovodi prema kalendaru koji se utvrđuje prije početka svake kupališne sezone. Uzorkovanje mora biti ravnomjerno raspoređeno tokom sezone, a u crnogorskoj praksi ono se realizuje u više ciklusa, u pravilnim vremenskim razmacima.

Klasifikacija voda za kupanje vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje („Službeni list Crne Gore“, br. 028/19), kojim se vode za kupanje svrstavaju u četiri kategorije: odlične, dobre, zadovoljavajuće i loše. Klasifikacija se zasniva na brojnosti dva indikatora fekalnog zagađenja.

Indikatori fekalnog zagađenja, Escherichia coli (E. coli) i intestinalni enterokoki, predstavljaju standardne mikrobiološke parametre za procjenu sanitarnog kvaliteta morske vode. Ove bakterije su dio normalne crijevne mikroflore ljudi i toplokrvnih životinja, pa njihovo prisustvo u vodi pouzdano ukazuje na nedavno fekalno zagađenje. E. coli se smatra specifičnijim indikatorom svježeg zagađenja, dok su intestinalni enterokoki otporniji na spoljašnje uslove u morskoj sredini, uključujući salinitet i UV zračenje, zbog čega duže opstaju u vodi. Kombinovana analiza ova dva parametra omogućava pouzdaniju procjenu rizika za kupače.

Institut je u okviru Laboratorije za plankton i kvalitet morske vode akreditovao savremene metode analize, čime je obezbijeđena visoka pouzdanost rezultata i njihova usklađenost sa evropskim i međunarodnim kriterijumima. Rezultati analiza za svako kupalište dostupni su putem posebne aplikacije na internet stranici www.morskodobro.me, na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cilj je jasan: čisto more i bezbjedno kupanje, uz stalnu zaštitu i unapređenje kvaliteta životne sredine.
https://ucg.ac.me/objava/blog/1221/objava/209944-ispitivanje-kvaliteta-morske-vode-na-kupalistima-30-65

𝟐𝟗/𝟔𝟓

𝐏𝐞𝐭 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐚 𝐨𝐝 𝐨𝐭𝐯𝐚𝐫𝐚𝐧𝐣𝐚 𝐀𝐤𝐯𝐚𝐫𝐢𝐣𝐮𝐦𝐚 𝐁𝐨𝐤𝐚

𝗖𝗲𝗻𝘁𝗮𝗿 𝘇𝗮 𝘇𝗮𝘀̌𝘁𝗶𝘁𝘂 𝗯𝗶𝗼𝗱𝗶𝘃𝗲𝗿𝘇𝗶𝘁𝗲𝘁𝗮 𝗝𝗮𝗱𝗿𝗮𝗻𝗮 – 𝗔𝗸𝘃𝗮𝗿𝗶𝗷𝘂𝗺 𝗕𝗼𝗸𝗮, organizaciona jedinica Instituta za biologiju mora, otvoren je za javnost u junu 2021. godine. Za pet godina rada, Akvarijum Boka je postao mjesto gdje se nauka, edukacija i zaštita mora susreću sa publikom. Kao prvi javni akvarijum u Crnoj Gori, prostire se na oko 300 m² sa ukupno 18 izložbenih tankova i pedesetak vrsta morskih organizama. Broj vrsta sezonski varira i u velikoj mjeri zavisi od dostupnosti, kao i od dragocjene saradnje s ribarima.

Osnivanje centra omogućeno je investicijom od 1,8 miliona eura, obezbijeđenom iz više izvora: nepovratnim sredstvima Norveškog ministarstva vanjskih poslova, doprinosom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore kroz MIDAS 2, sufinansiranjem Javnog preduzeća Morsko dobro, te sredstvima ERDF i IPA II fondova Evropske unije kroz program prekogranične saradnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, u okviru projekta „Istražite prekogranični vodeni biodiverzitet – EXCHANGE“.

Rad Akvarijuma usmjeren je na edukativne programe za djecu i mlade, uz interaktivne sadržaje koji promovišu zaštitu mora, obale i prevenciju zagađenja. Akvarijum redovno učestvuje i u programima sa partnerskim institucijama, uključujući „Dane nauke i inovacija“. U saradnji s Prirodnjačkim muzejem Crne Gore organizovane su izložbe „Delfin je moje ime“ i „Ajkule i raže Jadranskog mora“, a sa Poštom Crne Gore i promocija dvije poštanske marke, sa motivima zlatnog korala (𝘚𝘢𝘷𝘢𝘭𝘪𝘢 𝘴𝘢𝘷𝘢𝘨𝘭𝘪𝘢) i sredozemne medvjedice (𝘔𝘰𝘯𝘢𝘤𝘩𝘶𝘴 𝘮𝘰𝘯𝘢𝘤𝘩𝘶𝘴).

Akvarijum je i učionica: svake godine ugosti više od 5.000 djece predškolskog i školskog uzrasta, kao i studente iz zemlje i regiona. Kroz organizovane posjete, informativne panele, tablete i audio-vodič, posjetioci se upoznaju s biodiverzitetom Jadrana, ugroženim vrstama i značajem očuvanja morske sredine.

🌐 https://ucg.ac.me/objava/blog/1221/objava/209562

𝟐𝟖/𝟔𝟓

U dvorištu Instituta za biologiju mora, pored crkvice Svetog Ilije, nalazi se jedan kamen koji naizgled ničim ne odudara od ostalog kamenja uokolo.

Institut, odnosno Palata Radoničić, ima dugu istoriju. A duga istorija, ako je iole ozbiljna, obično nosi i poneku legendu. Jedna od njih vodi nas u 1969. godinu, kada je u tadašnjem Zavodu za biologiju mora u Kotoru (današnjem Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore) održana međunarodna radionica „Neurofiziologija i ponašanje“. Radionica je organizovana u saradnji Međunarodne laboratorije za istraživanje mozga sa Međunarodnom organizacijom za istraživanje mozga, IBRO (𝐼𝑛𝑡𝑒𝑟𝑛𝑎𝑡𝑖𝑜𝑛𝑎𝑙 𝐵𝑟𝑎𝑖𝑛 𝑅𝑒𝑠𝑒𝑎𝑟𝑐ℎ 𝑂𝑟𝑔𝑎𝑛𝑖𝑧𝑎𝑡𝑖𝑜𝑛).

Kotor je u tom periodu bio važno mjesto međunarodne naučne obuke u oblasti neurofiziologije. Radionica je okupila 45 mladih istraživača, postdoktorskih saradnika i mladih univerzitetskih nastavnika iz više zemalja, dok su predavači dolazili iz SAD, SSSR, Čehoslovačke, Poljske, Jugoslavije, SR Njemačke, Francuske i Mađarske. Među njima su bili i akademik prof. dr Ljubiša Rakić i prof. dr Radoslav Anđus.

Malo ko je tada mogao pretpostaviti da će jedan od učesnika, tada dvadesetpetogodišnji Erwin Neher, dvadeset dvije godine kasnije, 1991. godine, dobiti Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu, zajedno s Bertom Sakmannom, za otkrića o funkciji pojedinačnih jonskih kanala u ćelijama, odnosno za rad koji je doveo do razvoja 𝑝𝑎𝑡𝑐ℎ-𝑐𝑙𝑎𝑚𝑝 metode.

A gdje je u toj priči kamen?

Prema legendi, potkrijepljenoj fotografijama i sjećanjima učesnika, Erwin Neher je tokom boravka u Kotoru sjedio upravo na kamenu pored crkvice Svetog Ilije. Od tada je taj kamen dobio posebno mjesto u neformalnoj mitologiji Instituta. Legenda kaže da naučnici koji sjednu na taj kamen imaju šansu da osvoje Nobelovu nagradu.

Naučno gledano, uzorak je za sada skroman. Statistička značajnost, kako bi se reklo, zahtijeva dodatna istraživanja. Ali tradicija je tradicija, a nauka je ipak dovoljno radoznala da hipotezu ne odbaci prije provjere.

Na Institutu će se ove godine deseti put organizovati NERKA, međunarodna ljetnja škola posvećena akademiku Radoslavu K. Anđusu, a njen organizator, prof. dr Pavle Anđus, redovno polaznicima priča o kamenu Nobelovca, i svake godine barem neko sjedne na kamen.

Zato, ako se zateknete u dvorištu Instituta, pored crkvice Svetog Ilije, i ugledate jedan naizgled običan kamen, nemojte ga potcijeniti.

Nikad se ne zna. Možda je upravo to početak jedne sasvim ozbiljne naučne karijere.

https://ucg.ac.me/objava/blog/1221/objava/211500-kamen-nobelovca-28-65

🌊 Budite dio riješenja za problem otpada u rijekama!
Pridružite se seriji vebinara TETHYS4ADRION i saznajte kako građani i lokalne zajednice mogu učestvovati u praćenju otpada u rijekama i doprinijeti prikupljanju važnih podataka za zaštitu životne sredine.
📅 25 Jun i 9 Jul 2026
💬 Na engleskom jeziku
🌍 Program je otvoren za učesnike iz jadransko-jonskog i mediteranskog regiona, kao i šire.
Naučite praktične metode za praćenje otpada na obalama rijeka i u rijekama, i saznajte kako možete da se uključite u predstojeće aktivnosti građanske nauke.
👉 Registracija: https://forms.gle/w1MF3x619eeJ2kLUA

U sklopu svoje studijske posjete Crnoj Gori studenti master programa Ekologija i zaštita prirode sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, su zajedno sa profesorima posjetili Institut za biologiju mora, Univerzitet Crne Gore. Tokom serije predavanja upoznali su se sa strukturom i organizacijom Instituta kao i misijom koju Institut provodi. Obilaskom Institutskih laboratorija imali su prilike da vide kako funkcioniše rad u njima i da lično probaju neke metode koje se koriste u redovnim aktivnostima laboratorija. Obilazak Akvarijuma Boka je ostavio poseban utisak na goste koji su imali priliku da vide iz bliza neke od predstavnika živog svijeta Jadranskog mora.

𝟐𝟕/𝟔𝟓

Pored uobičajenih metoda i programa praćenja morskih organizama koje sprovodi osoblje Instituta za biologiju mora, važno je istaći i doprinos lokalnih zajednica kroz građansku nauku (engl. citizen science). Ovakav način prikupljanja podataka pokazao se posebno vrijednim kada je riječ o ranom otkrivanju stranih (alohtonih) vrsta i evidentiranju rijetkih organizama, za koje je vjerovatnoća susreta tokom redovnog terenskog rada mala.

Najdugotrajniji program građanske nauke koji Institut sprovodi odnosi se na ajkule i raže Jadranskog mora. Značajan broj ovih vrsta rijetko se registruje tokom standardnih istraživanja zbog njihove niske brojnosti ili sporadične pojave. Kroz program prikupljen je veliki broj vrijednih nalaza, prvenstveno zahvaljujući crnogorskim ribarima, ali i drugim građanima. Na osnovu ovih podataka izrađen je popis vrsta hrskavičavih riba u našem dijelu Jadrana i procjena njihove učestalosti u lokalnim ulovima.

Doprinos građana imao je važnu ulogu i u evidentiranju prvih nalaza alohtonih vrsta riba i drugih morskih organizama. Zahvaljujući prijavama, zabilježeni su prvi nalazi ribe trube (Fistularia commersonii), napuhača (porodica Tetraodontidae), tamne mramornice (Siganus luridus), ribe-lava (Pterois miles), atlantske smeđe kozice (Penaeus aztecus) i drugih vrsta. Pošto je brojnost novopridošlih vrsta u početku obično veoma mala, njihovo uočavanje tokom naučnih istraživanja može biti otežano, dok je realnije da će ih najprije uloviti ili primijetiti ribari. Isto važi i za danas rijetke vrste, poput hame (Argyrosomus regius), koje su nekada bile znatno brojnije u Jadranu.

Poseban segment građanske nauke je i praćenje želatinoznih organizama, prije svega meduza, čija se pojava u Mediteranu bilježi sve češće, a time i u Jadranu. Institut za biologiju mora od 2013. godine kontinuirano prikuplja podatke o želatinoznim organizmima i njihovoj rasprostranjenosti u našim vodama. Svaki podatak je dragocjen, bilo da se radi o masovnoj pojavi ili o pojedinačnom primjerku.

Građanska nauka omogućava svakome da doprinese boljem razumijevanju rasprostranjenja i promjena u morskim ekosistemima. Ukoliko ulovite ili primijetite ajkulu ili ražu, uočite vama nepoznatu vrstu ribe ili drugog morskog organizma, ili zabilježite meduzu, pošaljite fotografiju (po mogućnosti iz više uglova) uz naznaku lokacije i datuma, putem društvenih mreža ili drugog dostupnog kanala komunikacije.
https://ucg.ac.me/objava/blog/1221/objava/211965