Odsjek za povijest Fakulteta hrvatskih studija

[NASTAVNICI]

⏳️U Sinju je 11. i 12. lipnja 2026. održana manifestacija Tripalovi dani u organizaciji Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo.

📑Na drugome danu skupa sudjelovao je asistent Odsjeka za povijest dr. sc. Jure Trutanić koji se u svome izlaganju fokusirao na položaj KPH/SKH između političkoga hrvatstva i jugoslavenstva s naglaskom na hrvatsko komunističko vodstvo oko Andrije Hebranga tijekom Drugoga svjetskog rata i hrvatsko komunističko rukovodstvo oko Mike Tripala tijekom Hrvatskoga proljeća.

[NASTAVNICI]

Doc. dr. sc. Danijel Jurković sudjelovao u Erasmus+ programu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru

🏛 Tijekom boravka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, doc. dr. sc. Danijel Jurković sudjelovao je u Erasmus+ programu mobilnosti (STA – Staff Mobility for Teaching Assignment), koji se provodi u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu. U okviru mobilnosti održao je nastavu i predavanja za studente te izlaganja za nastavno osoblje Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru .sum.ba Program je obuhvatio predavanja i stručne rasprave sa studentima, među kojima se posebno ističe izlaganje pod naslovom „Jugoslavija i Hladni rat“

📑Tijekom boravka doc. dr. sc. Jurković održao je i niz radnih sastanaka s predstavnicima uprave fakulteta, uključujući doc. dr. sc. Jelenu Jurčić, prodekanicu za međunarodnu suradnju, red. prof. dr. sc. Jelu Sabljić Vujicu, prodekanicu za znanost, doc. dr. sc. Zorana Pervana, voditelja Ureda za međunarodnu suradnju te izv. prof. dr. sc. Dijanu Pinjuh, pročelnicu studija povijesti.

🎓Ova mobilnost pridonosi jačanju akademske suradnje između Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, potiče razmjenu nastavnih iskustava te doprinosi razvoju zajedničkih istraživačkih i obrazovnih aktivnosti dviju institucija. U sklopu programa mobilnosti ostvaren je i posjet Muzeju moderne umjetnosti u Mostaru, gdje je upriličen stručni obilazak izložbenih i institucionalnih sadržaja muzeja.

[NASTAVNICI]

🗞 Novine kao svjedok vremena: Hrvatsko proljeće u Oslobođenju

📌 Na 12. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji „Identiteti – kulture – jezici: Rad na prošlosti – između zaborava i postistine“, održanoj 2. i 3. lipnja 2026. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, doc. dr. sc. Danijel Jurković održao je izlaganje pod naslovom Medijski dokument vremena – Hrvatsko proljeće na stranicama Oslobođenja.

📑 U izlaganju je analizirao prikaz Hrvatskoga proljeća u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje tijekom 1971. godine. Posebna pozornost posvećena je ulozi medija u oblikovanju javnoga diskursa te interpretaciji političkih i društvenih procesa u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini. Rad je obuhvatio političke prilike toga razdoblja, djelovanje političke elite Bosne i Hercegovine prema Hrvatskom proljeću, uredničke stavove lista Oslobođenje te širi utjecaj događaja u Hrvatskoj na lokalne društveno-političke prilike. Izlaganje je ukazalo na vrijednost novinskih izvora kao dokumenata vremena koji omogućuju rekonstrukciju suvremenih percepcija političkih događaja, ali i bolje razumijevanje odnosa između medija, politike i društva u socijalističkoj Jugoslaviji. Istodobno, izlaganje je pridonijelo metodološkim raspravama o novinskim tekstovima kao izvorima povijesnih istraživanja te otvorilo pitanja oblikovanja kolektivnoga sjećanja, procesa zaborava i suvremenih interpretacija prošlosti u kontekstu fenomena postistine.

🌐 Međunarodna konferencija okupila je brojne znanstvenike iz različitih zemalja koji su kroz interdisciplinarni pristup raspravljali o identitetima, kulturi, jeziku i odnosu prema prošlosti.

Atmosferu i tijek konferencije mogu se vidjeti na sljedećim objavama: https://www.facebook.com/share/r/179vM3KTMG/

https://www.instagram.com/reel/DZVl8ekIzoi/?igsh=NWxsMXozamM5YjY3

sum.ba
klub

📸 Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

[GOSTUJUĆE PREDAVANJE]

Dr. sc. Vesna Škare Ožbolt održala gostujuće predavanje o mirovnim procesima u svijetu u krizi, modelima mira i hrvatskom iskustvu kroz primjer mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Dr. sc. Vesna Škare Ožbolt održala je 27. svibnja 2026. godine predavanje pod nazivom "Mirovni procesi u svijetu u krizi. Modeli mira, sila i međunarodno pravo - uz hrvatsko iskustvo mirovnih misija". Predavanje je održano na poziv izvođača i u sklopu nastave na kolegiju diplomskog studija povijesti Društvene promjene u Hrvatskoj u XX. stoljeću (nositelj: doc. dr. sc. Mijo Beljo, izvođač: dr. sc. Nikolina Šimetin Šegvić).

U predavanju je predstavila trenutna krizna žarišta u svijetu, govorila je o ulozi UN-a i međunarodnom poretku, analizirala je tipologije mira iz perspektive različitih teorijskih pristupa, objasnila modele izgradnje mira, a poseban naglasak bio je na hrvatskom modelu uspostave mira, koji je definirala kao kombinaciju sile, diplomacije i mirne reintegracije. U tom dijelu predavanja govorila je o okupiranim područjima Hrvatske koja su postala temelj kasnijih mirovnih misija UN-a, internacionalizaciji krize, tri UN-ovim mirovnim misijama u Hrvatskoj i zašto je tek treća bila uspješna te, na kraju, o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, fazama i mehanizmima provedbe. Kroz predavanje i u kasnijoj raspravi sa studentima podijelila je brojna vlastita iskustva i sjećanja iz perioda koji je prethodio mirnoj reintegraciji i tijekom nje.

[TERENSKA NASTAVA]

Terenska nastava Hrvati u Prvom svjetskom ratu: Kobariški muzej Prvog svjetskog rata i Sočansko bojište

U petak, 22. svibnja 2026., održana je terenska nastava iz kolegija na diplomskom studiju povijesti "Povijest in motion: terenska nastava" (nositeljica: izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, izvođači: Alen Moslavac, mag. philol. hung. et mag. educ. hist. i dr. sc. Nikolina Šimetin Šegvić).

Studenti povijesti su pod vodstvom izvođača ovog kolegija i u pratnji doc. dr. sc. Danijela Jurkovića posjetili Kobariški muzej Prvoga svjetskog rata u mjestu Kobarid u Sloveniji i obišli dostupne dijelove nekadašnjeg Sočanskog bojišta koje se nalazi u blizini muzeja.

Put do Kobarida i muzeja vodio je dolinom rijeke Soče, što je bio svojevrsni uvod u razumijevanje terena Sočanskog bojišta. Tim putem smo u autobusu ponovili kontekst Prvoga svjetskog rata, formiranje Sočanskog ili Talijanskog bojišta, narav bitaka, specifičnosti bojišta te sudjelovanje hrvatskih postrojbi i vojnika na ovome bojištu Prvog svjetskog rata. Pročitani su i neki memoarski zapisi i sjećanja na odlazak na Sočansko bojište, kao i dijelovi iz Hemingwayovog romana Zbogom oružje.

Sočansko bojište u Prvom svjetskom ratu bila je donedavno zanemarenija tema istraživanja općenito pa i u Hrvatskoj historiografiji, posebice u usporedbi s npr. Istočnim bojištem kada je hrvatska historiografija u pitanju, a naročito u usporedbi sa Zapadnim bojištem kada je gledaju sveukupna istraživanja Prvoga svjetskog rata.

Dolaskom u Kobariški muzej Prvoga svjetskog rata, dobili smo stručno vođenje kroz zanimljiv i dijelom interaktivan i multimedijski postav. Postav muzeja je posvećen svim aspektima Sočanskog bojišta: teren, bitke, zapovjednici, oružje, uporabni predmeti, zbrinjavanje ranjenika i poginulih, okrutni uvjeti na bojištu zbog terena, vremenskih prilika i teškog boravka na bojištu.

Nakon obilaska muzeja, uputili smo se na šetnju uz stručno vodstvo Putom mira. Riječ je o tematskoj šetnji koja nakon muzeja vodi dijelovima bojišta uz rijeku Soču. Prva postaja je bila Talijanska kosturnica s crkvom sv. Antuna Padovanskog građena između 1936. i 1938. godine. U njoj su sahranjeni posmrtni ostatci 7014 talijanskih vojnika, među kojima je 1700 neidentificiranih. Nakon toga je put vodio po ostatcima talijanske obrambene linije u bitci za Kobarid 1917. godine, a obilazak smo završili prelaskom Napoleonovog mosta preko Soče, koji nas je vratio u Kobarid.

U dijelovima i zahtjevnija šetnja ostatcima bojišta, kao i postav u muzeju približili su teren i kompleksnost Sočanskog bojišta na kojemu su ratovali, ali i poginuli ili ranjeni i brojni Hrvati. U bitkama na Sočanskom bojištu poginulo je više stotina tisuća vojnika na svim stranama (neki pretpostavljaju i milijun), a iz današnje Hrvatske procjene su da je riječ između 15000 i 20000 poginulih, na što treba dodati još veliki broj ranjenih.

Ova terenska nastava održana je uz financijsku podršku Fakulteta Hrvatskih studija i donaciju Orbico d.o.o., koja nam je omogućila potpuno pokriće troškova i nesmetano putovanje.

[NASTAVNICI]

Docenti Odsjeka za povijest sudjelovali na međunarodnoj konferenciji èStoria u Gorici

Docenti Eva Katarina Glazer i Deniver Vukelić sudjelovali su na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji u sklopu festivala èStoria 2026, održanog u Gorici od 25. do 31. svibnja 2026. Ovogodišnje izdanje festivala bilo je posvećeno temi „Religioni“, a sudjelovanjem predstavnika Odsjeka za povijest nastavljena je dugogodišnja suradnja Odsjeka s organizatorima skupa. Doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer održala je izlaganje „Mapping the Holy Land: The Madaba Mosaic Map between Discovery, Oblivion, and Restoration“, u kojem je predstavila povijest otkrića, istraživanja i restauracije znamenite ranobizantske mozaične karte Svete zemlje iz Madabe. Doc. dr. sc. Deniver Vukelić izlagao je na temu „The Impact of Religion on Witchcraft Trials in the Habsburg Empire during the Seventeenth and Eighteenth Centuries“, analizirajući ulogu religijskih doktrina, konfesionalnih podjela i crkvenih praksi u oblikovanju progona vještica na području Habsburške Monarhije, osobito u hrvatskom povijesnom prostoru. Sudjelovanje je ujedno bilo prilika za nastavak stručnih kontakata i razgovora o mogućim budućim oblicima suradnje s organizatorima i sudionicima skupa.

[TERENSKA NASTAVA]

U okviru kolegija Povijest i arheologija studentice su pod vodstvom profesorice doc. dr. sc. Eve Katarine Glazer 20. svibnja 2026. godine posjetile Osnovnu školu Stjepana Radića u Čaglinu, gdje su s učenicima te škole i Osnovne škole Ivan Goran Kovačić iz Velike provele arheološku radionicu za uzrast od četvrtog do osmog razreda. Radionica Vremenski detektivi – Tajna ispod naših nogu približila je učenicima arheologiju kao znanost i zanimanje. Rješavajući mali terenski dnevnik koji je pripremila profesorica Glazer, učenici su se upoznali s pričom o glini, naučili kako prepoznati arheološke nalaze, koji se alati koriste prilikom iskopavanja, pravila ponašanja pri radu te mnoge druge zanimljivosti.

Nakon usvajanja osnovnih znanja, radionica se nastavila na terenu. Kratkom vožnjom stiglo se u Imrijevce, selo s tek devet stanovnika, gdje su se svi zajedno uputili na arheološki lokalitet. Ondje su učenici, studenti i profesori pronašli brojne ostatke rimske cigle rasprostranjene po cijelom području. Nakon rada na terenu, sudionici su se okrijepili u obližnjoj kući kod iznimno gostoljubivih domaćina, koji su ih upoznali i s prijašnjim nalazima iz okolice. Druženje se završilo ručkom, fotografiranjem i razmjenom iskustava u Osnovnoj školi u Čaglinu.

Ovakav oblik terenske nastave pokazao se iznimno vrijednim iskustvom u više aspekata. Teorijska znanja mogla su se neposredno primijeniti u praksi, čime smo stekli bolji uvid u arheološki terenski rad. Istovremeno, rad s učenicima u skupinama pružio nam je dragocjeno iskustvo i uvid u nastavnički rad, što predstavlja važan korak u našem budućem profesionalnom razvoju.

Autorica teksta: Ivona Habulin

[NASTAVNICI]

Prof. dr. Mladen Tomorad sudjelovao je na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Ancient Egypt – New Technologies III, koja se od 17. do 21. svibnja održala u Aleksandriji, u glasovitoj Aleksandrijskoj knjižnici. Tijekom boravka u Egiptu prof. Tomorad održao je predavanje pod naslovom Ancient Egypt in Video Games: Reconstruction and Simulation in Assassin’s Creed: Origins and Total War: Pharaoh – New Technologies in Digital Reception of the Past. Istraživanje i izlaganje dio su NPOO projekta Percepcija i načini prikazivanja povijesti u modernoj i suvremenoj kulturi.

Ovo izlaganje jedno je od 37 prihvaćenih referata, dok je više od 70 prijava odbijeno, što dodatno potvrđuje važnost i relevantnost ovakvih istraživanja.

Tijekom boravka u Aleksandriji prof. Tomorad posjetio je i nekoliko značajnih arheoloških lokaliteta te Nacionalni muzej i Grčko-rimski muzej.

📸 Mladen Tomorad

[TERENSKA NASTAVA]

Dana 24. travnja studenti Fakulteta hrvatskih studija, u okviru kolegija Povijest i Arheologija, pod vodstvom profesorice Eve Katarine Glazer, ostvarili su stručni posjet Muzeju grada Zagreba te park Grič. Takav oblik terenske nastave ima osobitu vrijednost jer studentima omogućuje neposredan doticaj s materijalnim tragovima prošlosti te povezivanje teorijskih sadržaja s konkretnim primjerima urbanoga, kulturnoga i arheološkoga razvoja Zagreba.

Ovaj se posjet može vrednovati kao kvalitetan doprinos nastavi jer je studentima omogućio razvijanje povijesne i arheološke perspektive kroz promatranje izvorne muzejske građe. Posebna je vrijednost ovakve nastave u tome što potiče kritičko promišljanje o nastanku i razvoju grada, o ulozi materijalnih ostataka u rekonstrukciji prošlosti te o važnosti očuvanja kulturne baštine kao temelja povijesnoga identiteta.

Među sadržajima Muzeja grada Zagreba koje su studenti mogli razmotriti osobito se izdvajaju pretpovijesni nalazi s Gradeca i drugih lokaliteta Gornjega grada, koji svjedoče o naseljenosti toga prostora još u prapovijesti, zatim nalazi iz Budinjaka u Žumberku, važni za poznavanje halštatske kulture, kao i ostaci srednjovjekovne fortifikacije, kompleks anžuvinske palače iz 14. stoljeća, dijelovi kaljevih peći iz radionice na Novoj Vesi, luksuzni vrč iz talijanskih radionica pronađen u parku Grič, majolika s Kaptola 8 te numizmatički nalazi, među kojima se ističe rijedak grčki novac iz Messane. Ovakvi predmeti jasno pokazuju višeslojnost povijesti Zagreba i njegove veze sa širim srednjoeuropskim i mediteranskim prostorom.

Autor teksta: Davor Krnjak