Fakta Politika

Saborska zastupnica Možemo - politička platforma Ivana Kekin u intervjuu za Večernji list ponovno je istupila o temi povezanoj s inicijativom za donošenje Zakona o digitalnoj zaštiti djece, koji bi regulirao pristup društvenim mrežama maloljetnim osobama.

Kekin često koristi svoje profile na društvenim mrežama za širenje svijesti o problemima koji zahvaćaju generacije Z i Alfa. 🤳Tako u videu objavljenom 17. listopada na svojim Instagram i TikTok profilima te profilima Možemo!, govori o štetnim posljedicama prekomjerne uporabe mobitela te vremena provedenog na društvenim mrežama.

🧠Provjerile smo je li točno da djeca koja provedu na društvenim mrežama tri sata dnevno imaju dvostruko veću mogućnost razvijanja depresije.

👇👇👇
https://zagrebnewslab.eu/fpzg-fact-check/kekin-djeca-koja-provedu-vise-od-3-sata-na-drustvenim-mrezama-u-vecoj-su-opasnosti-od-depresije/

Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić iznijela je na aktualnom prijepodnevu 8. sjednice Hrvatski sabor u studenom 2025., tvrdnju da je maloljetnička delinkvencija u Hrvatskoj do 2022. bilježila pad, dok je od te godine ponovno u porastu. Tvrdnju je prenijelo nekoliko nacionalnih medija, među njima i portal N1 televizije.

Izjava se odnosi na trend broja maloljetnih počinitelja kaznenih djela, što je provjerljiva i kvantitativna kategorija. Kao primarni izvori korišteni su službeni statistički podaci Državni zavod za statistiku te podaci koji analiziraju dugogodišnje kretanje maloljetničkog kriminaliteta. 📝📉📈

Odmah smo analizirale izrečene podatke!🏃‍♀️🏃

Na temelju prikupljenih podataka može se zaključiti da je tvrdnja Marije Selak-Raspudić uglavnom točna. ✔️

📊Službena statistika pokazuje pad maloljetničke delinkvencije od sredine 2010-ih do 2021., a zatim jasan porast u 2022., 2023. i 2024. godini. Iako je porast nakon 2022. godine nedvojben, potrebno ga je tumačiti u kontekstu drugih okolnosti koje mogu utjecati na broj prijava i obrada maloljetnika u sustavu.

☑️Stoga se tvrdnja može ocijeniti kao uglavnom točna: točna je u pogledu trenda, ali u interpretaciji uzroku i značenja tog trenda potrebno je zadržati analitičku rezervu.

Cijelu analizu pročitajte na našoj platformi 👉

https://zagrebnewslab.eu/fpzg-fact-check/selak-raspudic-od-2022-maloljetnicka-delikvencija-u-porastu/

U godišnjem Izvješću Vlada Republike Hrvatske u Hrvatski sabor od 15. listopada 2025. godine premijer Andrej Plenković izjavio je kako je nezaposlenost u Hrvatskoj "povijesno niska, oko četiri posto“, te da je u evidencijama "oko 76.000 nezaposlenih“.

Gotovo identičnu tvrdnju premijer je nedavno ponovio i 22. prosinca 2025. u intervjuu objavljenom u Dnevniku HRT-a, spominjući brojku – 75.000 nezaposlenih.

Tvrdnja je postavljena kao dokaz stabilnosti tržišta rada i potvrda dugoročnog gospodarskog rasta. Međutim, političke izjave koje koriste agregirane podatke često zahtijevaju preciznu provjeru, osobito kada postoji više različitih načina mjerenja nezaposlenosti, od kojih neki mogu prikazivati povoljniju, a neki realniju sliku tržišta rada.

Kako bi provjerili točnost navedene tvrdnje odlučili smo analizirati mjesečnu statistiku Hrvatski zavod za zapošljavanje i publikacije i baze Hrvatskog zavoda za statistiku (DSS).

Pročitajte cijelu našu analizu👇👇👇

https://tinyurl.com/mucr2z8f

🤔 Kako mladi provjeravaju tvrdnje?

🔍 Kada naiđu na sumnjivu informaciju, mladi najčešće koriste stranice ili portale kojima vjeruju (36%), i službene stranice i tražilice, primjerice službene stranice Vlade (37%), pokazuje to ovogodišnje izdanje Digital News Report Reuters Instituta sa Sveučilišta Oxford.

📱 Dio mladih provjerava točnost gledajući komentare drugih (22%), dok neki koriste društvene mreže kako bi provjerili točnost (21%). Sve više ih koristi AI chatbotove za provjeru tvrdnji, pokazuje istraživanje.

💬 A kako vi provjeravate informacije koje vam se čine lažnima ili obmanjujućima?

Projekt FPZG FACT CHECK: jačanje sustava i procedure provjere točnosti tvrdnji i mehanizama izobrazbe novih provjeravatelja informacija zajedno provode Fakultet političkih znanosti i Gong, a financira ga Europska unija - NextGenerationEU.

📰Kako mladi percipiraju izloženost dezinformacijama?

🔍Više od 40% mladih u Hrvatskoj smatra da su često ili vrlo često izloženi dezinformacijama, dok trećina misli da su povremeno izloženi lažnim vijestima. To znači da više od polovice mladih u Hrvatskoj smatra da je svakodnevno izložena lažnim vijestima i dezinformacijskim sadržajima.

💡U istraživanju za Hrvatsku sudjelovalo je više od tisuću mladih u dobi od 16 do 30 godina.

💬 Što mislite, koliko ste vi bili izloženi dezinformacijama u posljednjih sedam dana?

Projekt FPZG FACT CHECK: jačanje sustava i procedure provjere točnosti tvrdnji i mehanizama izobrazbe novih provjeravatelja informacija zajedno provode Fakultet političkih znanosti i Gong, a financira ga Europska unija - NextGenerationEU.

📢 Koje društvene mreže mladi koriste za društvena i politička pitanja?

📴U Hrvatskoj, mladi u dobi od 16 do 30 godina najčešće prate informacije o društvenim i političkim temama na Facebooku, YouTubeu i Instagramu. Njihovi vršnjaci u EU pak najviše koriste Instagram, TikTok i YouTube. To pokazuje istraživanje Eurobarometra koje je istražilo medijske navike mladih. Istraživanje, u kojem se sudjelovalo preko tisuću mladih iz Hrvatske provedeno je putem online intervjua u jesen 2024. godine.

❓ A ti? Koje društvene mreže i platforme koristiš za društvena i politička pitanja? 👇

Projekt FPZG FACT CHECK: jačanje sustava i procedure provjere točnosti tvrdnji i mehanizama izobrazbe novih provjeravatelja informacija zajedno provode Fakultet političkih znanosti i Gong, a financira ga Europska unija - NextGenerationEU.

📱 Kako se to informiraju mladi?

📺 Gotovo polovica mladih koristi društvene mreže kao glavni izvor informiranja, njih 44% svakodnevno se informira skrolajući po društvenim mrežama. Pokazuje to ovogodišnje izdanje Digital News Report Reuters Instituta sa Sveučilišta Oxford, koje donosi pregled stanja medija i informiranja u 48 država svijeta. Nakon društvenih mreža kao slijedeće izvore informiranja mladi koriste web portale i televiziju. Zanimljiva je i pojava AI chatbotova kao još jedan oblika informrianja.

💬 A kako se ti informiraš? Piši nam u komentaru!

Projekt FPZG FACT CHECK: jačanje sustava i procedure provjere točnosti tvrdnji i mehanizama izobrazbe novih provjeravatelja informacija zajedno provode Fakultet političkih znanosti i Gong, a financira ga Europska unija - NextGenerationEU.

Kroz obrazovanje mladi bi trebali naučiti kako razumjeti medije i medijske poruke te kako konzumirati društvene mreže. No, stvarnost je često upravo suprotna.

Zašto ljudi vjeruju u dezinformacije? 'Kroz školu nam se nikada nije spomenuo taj pojam' Kroz obrazovanje mladi bi trebali naaučiti razumjeti medije i društvene mreže te prepoznati dezinformacije. No stvarnost je često drugačija.

Uz studente, edukaciju su pohađali i članovi projekta za provjeru točnosti medijskih objava Faktcheck – Fakta Politika, nastavnici Fakulteta političkih znanosti te partneri iz Udruge Gong.

Projekt FPZG FACT CHECK: jačanje sustava i procedure provjere točnosti tvrdnji i mehanizama izobrazbe novih provjeravatelja informacija zajedno provode Fakultet političkih znanosti i Gong, a financira ga Europska unija - NextGenerationEU

Radionica o vizualizacija podataka (Data Visualisation) “Bright Lights, Wasted Bites, and Climate Fights: Croatia’s Path to Sustainability” - Digital/TV Journalism WorkshopNa Fakultetu političkih znanosti održana ...

Politolog i asistent na Fakultetu političkih znanosti Bartul Vuksan Ćusa istražuje razloge manjeg izlaska mladih na izbore. 👯‍♀️

Projekt FPZG FACT CHECK: jačanje sustava i procedure provjere točnosti tvrdnji i mehanizama izobrazbe novih provjeravatelja informacija zajedno provode Fakultet političkih znanosti i Gong, a financira ga Europska unija - NextGenerationEU

Mladi i izbori: (ne)zainteresiranost mladih za izbore Novinarke: Marija Tušek, Maša SamardžijaGodina produkcije: Televizija Student 2024.Mladi politolozi o interesu mladih za politiku.Studenti politologije o zai...

Saborska zastupnica kluba Možemo - politička platforma Ivana Kekin na svojim je društvenim mrežama, Instagramu i TikToku, podijelila govor iz Hrvatski sabor u kojem je usporedila vrijednost tenka Leopard 2A8, čiju je nabavu najavio ministar Ivan Anušić, s vrijednostima vrtića, stanova, uređaja za magnetsku rezonancu, liječnika psihijatara za djecu i mlade te toplih obroka srednjoškolaca u školama.

Saborsku zastupnicu upitali smo za izvore tvrdnji koje navodi u svom govoru u Hrvatskom saboru, a Kekin je u odgovoru poslala izvore koji su nam se pokazali relevantnima: izvore medija kao što su Reuters, Elektronički oglasnik javne nabave RH, pozivala se na izjave stručnjaka i cijene koje stoje na službenim stranicama dobavljača (za primjer uređaja za magnetsku rezonancu). Sve od navedenih tvrdnji smo i same provjerile te se koristile službenim podacima Ministarstva obrane, Državnog zavoda za statistiku i slično.

Cijelu analizu pročitajte
👇
https://zagrebnewslab.eu/fpzg-fact-check/kekin-cijena-jednog-tenka-usporediva-je-s-cijenom-pet-vrtica-230-stanova-80-uredaja-za-magnetsku-rezonancu-100-lijecnika-psihijatara-za-djecu-i-mlade/

Projekt FPZG FACT CHECK: jačanje sustava i procedure provjere točnosti tvrdnji i mehanizama izobrazbe novih provjeravatelja informacija zajedno provode Fakultet političkih znanosti i Gong, a financira ga Europska unija - NextGenerationEU

Na primjeru provjere tvrdnje jedne političarke saznajte kako izgleda i što sve uključuje prosječan postupak provjere činjenica.

Projekt FPZG FACT CHECK: jačanje sustava i procedure provjere točnosti tvrdnji i mehanizama izobrazbe novih provjeravatelja informacija zajedno provode Fakultet političkih znanosti i Gong, a financira ga Europska unija - NextGenerationEU

Proces provjere činjenica – što možda ne znate? Na primjeru provjere tvrdnje jedne političarke saznajte kako izgleda i što sve uključuje prosječan postupak provjere činjenica. Novinar: Matija Matković Snimateljica: Nina Čepo Produkcija: Televizija Student, 2025.