Institut za Neuromarketing i Intelektualno vlasništvo

09/09/2026

Attention is not memory. Looking is not remembering.

Predictive models now estimate both from a single image, before anything is built. Whether they answer for the same construct, and whether the answer holds beyond the screen, is the question our Director puts to the first Journal of Eye Movement Research webinar on Monday.

Dr. Hedda Martina Šola, Chair of the session and Guest Editor of the Special Issue

"Attention Is Not Memory: Eye Tracking AI Before the Space Exists"
She presents a study in which three 3D architectural designs of the same store were assessed before construction, and shows what changes when a space is read zone by zone rather than as a whole.

Dr. Thomas Zoëga Ramsøy Neurons Inc
"A Validation Standard for Predictive Neuromarketing AI"
He opens the session with what it takes to treat AI-driven measurement as a scientific instrument rather than as software trusted because it is fast.

Eye Tracking in the Age of AI: Explainability, Prediction, and Applications: Monday, 14 September 2026, 15:00 CEST (9:00 EDT), live on Zoom. Open to all, no fee. Certificates of attendance for live participants; the recording will be available to everyone registered.

Registration and full program: https://sciforum.net/event/JEMR-1/home

09/09/2026

Može li algoritam predvidjeti kamo će čovjek pogledati, ili to i dalje mora izmjeriti laboratorij?

To je pitanje koje naša ravnateljica, dr.sc. Hedda Martina Šola postavlja 18. rujna u Opatiji, na interkatedarskom sastanku uz 35. godišnjicu CROMAR Udruge. Naslov predavanja je „Prediktivni neuromarketing: laboratorij ili algoritam u predviđanju ljudskog pogleda?".

Čestitamo CROMAR-u 35 godina i veselimo se susretu s kolegama.

Institut za Neuromarketing i Intelektualno vlasništvo Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci

CROMAR slavi 35 godina! 🎉

Pozivamo vas da nam se pridružite 18. rujna 2026. u Opatiji na obilježavanju 35. godišnjice CROMAR Udruge.

U sklopu programa očekuje vas i predavanje doc. dr. sc. Hedde Martine Šole na temu:

„Prediktivni neuromarketing: laboratorij ili algoritam u predviđanju ljudskog pogleda?” 🧠

Pridružite nam se na susretu koji donosi nova znanja, inspirativne razgovore i priliku za povezivanje s kolegama.

👉 Prijavite svoj interes za sudjelovanje:
https://forms.gle/mNMSvJ48QniegPKz9

Veselimo se susretu!

20/08/2026

Can you measure a shop that has not been built yet?

We did. Three competing designs for the same luxury retail interior, assessed before construction, using predictive neuroscience tools trained on data from hundreds of thousands of people.

The result surprised everyone involved. The design that captured the most attention was not the one people remembered. Had the decision rested on attention alone, the investor would have built the wrong interior.

This is why the Institute measures attention and memory separately, always. They answer different questions, and only memory predicts what customers do after they leave.

On 14 September, our Director, Dr. Hedda Martina Šola, presents this research at the first webinar of the Journal of Eye Movement Research, alongside Dr. Thomas Zoëga Ramsøy of Neurons.

Neurons Inc Hedda Martina Šola MDPI

Online, free, open to everyone. Link in the comments.

14/08/2026

Slavimo klik. A mozak je odluku donio davno prije njega.

Analitika vam pokazuje ono što se već dogodilo. Netko je kliknuo, skrolao, otvorio, otišao ili kupio. To je korisno, ali je zapravo kraj priče čiji početak niste vidjeli.
Neuromarketing gleda taj početak.

Da bi uopće došlo do klika, poklopiti se mora nekoliko stvari: oglas se najprije mora probiti kroz šum i uhvatiti oko. Zatim mozak mora prepoznati da mu je poruka važna. Poruka mora biti dovoljno jasna da razriješi nedoumicu. I na kraju, sama radnja se mora činiti vrijednom truda.

Tek tada slijedi klik.

Zato analitika zna izgledati precizno, a ipak vas ostaviti u nagađanju. Ona bilježi što je čovjek učinio, ali ono presudno dogodilo se ranije, tamo gdje brojke ne dopiru. Poruku je ili primijetio ili je prošao pokraj nje. Ponudu je ili shvatio u trenu ili je odustao jer je tražila previše. Signalu je povjerovao ili je zastao u sumnji.
Upravo to mi mjerimo. Eye tracking pokazuje kamo putuje pogled, a EEG otkriva što mozak u tom trenutku radi s onim što vidi. Same za sebe govore pola priče, a zajedno mnogo pouzdanije predviđaju što će čovjek odabrati.

Zato, kada kampanja ne donese rezultat, pravo pitanje nije koliko je ljudi kliknulo. Pravo je pitanje gdje se nit prekinula. Je li zakazala pažnja, jasnoća, povjerenje, ili je put do radnje bio pretežak.

Klik izbrojite tek kada se dogodi. Dobru kampanju gradite puno prije toga, onda kada razumijete zašto se taj klik uopće mogao dogoditi.

11/08/2026

Pamte li potrošači vašu kampanju ili samo emociju koju vaš brend nije uspio prisvojiti?

Dosadašnja istraživanja često su mjerila kratkoročno prisjećanje potrošača, a stvarne odluke o brendu rijetko se događaju nekoliko minuta nakon što smo oglas vidjeli. Zato se emocionalno oglašavanje prečesto ocjenjuje prerano i preplitko.
Ljudi će zapamtiti prizor, glazbu, životinju, dijete, humor i osjećaj.

No ako se znak brenda u pamćenju potrošača nije vezao uz emocionalni trag, kampanja je rezultirala prisjećanjem koje brendu uopće ne pripada.

Istraživanja eye trackingom pokazuju zašto je to važno u marketingu. Kreativno oglašavanje može podići vizualnu pažnju i prepoznavanje oglasa, ali kod poznatih brendova previše kreativan oglas može oslabiti naklonost brendu i njegovo prepoznavanje (ako odluta predaleko od načina kojeg brend već drži u pamćenju potrošača).

To nije izgradnja brenda. To je curenje emocija.
Stoga, pravo pitanje nije je li kampanja pobudila emociju. Pravo je pitanje je li mozak znao razlučiti kojem brendu ta emocija pripada.
Upravo se tu kreativna samouvjerenost tiho pretvara u komercijalni rizik. Jer, kampanja može emocionalno dotaknuti potrošače i opet brendu ne izgraditi vrijednost. Ključni test nije sama emocija. Test je pripada li ona uopće brendu.

Koji se znak u pamćenju kodirao? Koji je element ostao? Je li se osjećaj vezao uz brend, ili je ostao tek ugodan dojam koji se ne pripisuje nijednom brendu?

Prije nego što se emocionalno oglašavanje skalira kroz medijski budžet, to bi svakako trebalo izmjeriti.

Jer najskuplja kampanja nije ona koju potrošači ignoriraju. Nego ona koju pamte, ali ne znaju čija je.

03/08/2026

🇭🇷 Od ovog tjedna AI-generirani sadržaj objavljen u Europi mora biti označen kao takav. Istraživanja pokazuju da takve oznake mogu smanjiti povjerenje u sam sadržaj. Oboje je istovremeno točno, i upravo je to pravi problem.

Institut za Neuromarketing i Intelektualno Vlasništvo uvršten je među potpisnice Kodeksa dobre prakse o transparentnosti AI-generiranog sadržaja Europske komisije. Kodeks je potpisalo oko 190 organizacija. Na popisu su Google, Meta, Microsoft, OpenAI i Anthropic. Institut je među 152 potpisnice Odjeljka 2, uz Getty Images, Lufthansu, Bulgari, Iberdrolu, Narodnu banku Rumunjske i Europski revizorski sud.

Ponosni smo na to. Još smo ponosniji na ono što slijedi. Od rujna se Institut uključuje u radne skupine Komisije. Za taj stol dolazimo kao znanstvenici, uvjereni da se ovakva pitanja radije nueormarketinški mjere nego li oslanjaju na pretpostavku.

Jer oznaka koju nitko zapravo ne primijeti nikoga ne štiti. A oznaka koja zasjeni poruku iznevjeri onoga tko ju je poslao. Negdje između ta dva promašaja postoji dizajn koji doista djeluje. To nije stvar ukusa, nego nešto što se može izmjeriti.

🇬🇧 Since this week, AI-generated content published in Europe has to disclose that it is AI. Research shows those labels can make people trust the content less. Both things are true at once, and that tension is the real problem.

It is not a reason to drop the rule. It is a reason to design it properly.

The Institute for Neuromarketing & Intellectual Property has been listed among the signatories of the European Commission's Code of Practice on Transparency of AI-Generated Content. Around 190 organisations signed. Google, Meta, Microsoft, OpenAI and Anthropic are on that list. The Institute is among the 152 signatories of Section 2, alongside Getty Images, Lufthansa, Bulgari, Iberdrola, the National Bank of Romania and the European Court of Auditors.

We are proud of that. We are prouder of what comes next. From September the Institute joins the Commission's task forces. We come to that table as scientists, convinced that questions like these are better measured than debated.

Because a label nobody notices protects nobody. And a label that swallows the message fails the person who sent it. Between those two failures there is a design that works. That is not a matter of taste. It can be established.

Link in the comment.

29/07/2026

Znate li da od 2. kolovoza svaki dizajn, video i kampanja izrađeni uz pomoć umjetne inteligencije moraju nositi oznaku?

Oznaka mora stajati na samom vizualu, ondje gdje je promatrač prvo vidi, a ne u opisu ispod objave ili u napomeni na dnu stranice. Europska komisija propisala je i kako te oznake izgledaju. Tri su oznake i svaka se koristi u drugoj situaciji. Jedna za sadržaj koji je u cijelosti stvorila umjetna inteligencija, druga za stvarnu snimku koja je njome dorađena, treća za oznaku koja otkriva što je izmijenjeno.

Vjerojatno ste čuli da su rokovi odgođeni. Jesu, ali ne oni koji se tiču vas. Odgoda vrijedi za proizvođače AI alata i za visokorizične sustave, dok obveza kreatora sadržaja nije pomaknuta. Ako objavljujete oglase, sadržaj na društvenim mrežama, kataloge, brošure ili mrežne stranice izrađene uz pomoć umjetne inteligencije, rok je 2. kolovoza.

Kazne za velike tvrtke idu do 15 milijuna eura ili 3 posto ukupnoga godišnjeg prometa, ovisno o tome što je više. Za male i srednje tvrtke te novoosnovana društva primjenjuje se niži od tih dvaju iznosa, a zakon izrijekom traži da kazna bude razmjerna. Obveza je, međutim, jednaka za sve.

A sada nešto što se nigdje ne spominje:

AI oznaka je crna ploha s bijelim slovima, dakle najkontrastnije mjesto na cijelom vizualu. Upravo takva mjesta oko pronalazi prvo, prije nego što ste išta odlučili pogledati.

Pažnja je ograničena. Promatrač je nema u zalihi, nego je raspoređuje po vizualu, i sve što dobije jedan element oduzeto je nekom drugom. Kada oznaka preuzme prvi pogled, ne oduzima ga pozadini nego onome zbog čega ste vizual i napravili, dakle vašoj poruci, brendu ili pozivu na radnju.

Ovdje je važno napomenuti da propis uređuje označavanje, ali ne i kompoziciju. Ne piše gdje oznaka mora stajati, koliko treba biti velika ni u kakvom odnosu prema ostatku vizuala. Unutar onoga što je dopušteno postoji, dakle, više mogućih rješenja, a razlika među njima nije stvar ukusa, nego se može izmjeriti.

Zato uz usklađivanje radimo i neuromarketinško mjerenje. Utvrđujemo koje rješenje zadovoljava propis, a najmanje troši pažnju namijenjenu poruci, kako materijal ne bi bio samo usklađen, nego i dalje radio ono zbog čega je nastao.

I to je zapravo dobra vijest. Rok jest 2. kolovoza, no to ne znači da je nakon toga kasno. Obveza se veže uz objavu, dakle ono što je važno jest da materijal bude usklađen prije nego što izađe pred javnost, bez obzira na to radite li na tome ovih dana ili tijekom kolovoza.

Ako želite da provjerimo vaše materijale, javite nam se. Sve o obvezama, rokovima i kaznama: neuromarketinginstitut.com/transparentnost-ai-sadrzaja

23/07/2026

AI can generate attention. It cannot guarantee trust.

We keep seeing the same pattern in our testing. A visual scores well on every attention measure, and then the response to the brand behind it flattens.

There is a reason for this gap, and it is worth naming precisely.

Attention is a property of the stimulus. Contrast, faces, composition, focal structure. All of it sits inside the image, and all of it can be engineered. AI is exceptionally good at exactly this, which is why AI visuals so often win on attention.

Trust is not a property of the stimulus. It is a judgment about the source behind it, and it sits outside the image entirely.

This is what the research shows. When people are not told how an image was made, they rate AI-generated and human-made work at roughly the same level. Once the origin is disclosed, the human-made version is evaluated more positively across attitude, preference, trust, and purchase intention. When cost efficiency is given as the reason for using AI, the gap widens further.

Nothing about the picture changed. The evaluation changed anyway.

Which also means no amount of additional craft repairs it, because the variable that moved was never in the file. A technically excellent image can still open a quiet psychological distance between a brand and the person looking at it.

Most AI workflows are built around output rather than reception, so the first honest test of whether the content earns trust happens in public, with the budget already committed.

None of this is an argument for slowing AI down. It is one step that most teams skip. AI-generated content should not go from prompt to publication. It should go from prompt to validation.

If you are preparing a launch, a campaign, or a rebrand built on AI-generated material, we can measure how it is received before it is published. Write to us, and we will look at your material together.

21/07/2026

🇭🇷 Koliko bi vas koštao pogrešan uvid?

Većina klijenata ne dolazi po heatmapu. Dolaze donijeti odluku koju poslije nije lako ispraviti, uz pretpostavku da su dokazi iza nje čvrsti. Često nisu.

Tržište neuromarketinga je složeno, no vrlo je malo rezultata dovoljno čvrstih da na njima počiva ozbiljna poslovna odluka. Nalaz rijetko ostaje na papiru. Oblikuje što ide na policu, kako web vodi posjetitelja, kako se brend pozicionira, kako je poruka sročena, kako se troši budžet. Svaki od tih poteza nosi financijsku, reputacijsku i stratešku težinu.

Kad je metodologija slaba, protokol nejasan ili se softverski izlaz čita bez prave ekspertize, rezultat može izgledati znanstveno, a ne nuditi obranjiv temelj za odluku.

Opasnost nije samo pogrešan odgovor. Opasnost je lažna sigurnost. Pažnja nije pamćenje, obrada nije sklonost, a gledati nije isto što i odlučiti. Miješanje tih mehanizama je mjesto gdje počinju skupe pogreške.

Zato metodološka preciznost nije tehnički detalj, nego oblik zaštite. Stvarno pitanje nije koliko košta dobro istraživanje. Koliko bi vas kasnije mogla koštati sigurna odluka izgrađena na slabim dokazima?

Ako vas to pitanje navede na razmišljanje, upravo je to standard koji Institut za Neuromarketing i Intelektualno Vlasništvo štiti. Prije sljedeće važne odluke, zatražite dokaze koje biste mogli obraniti. Jer naš posao, upravo Tu počinje.

🇬🇧 How Much Would a Wrong Insight Cost You?

Most clients do not come for a heatmap. They come to make a decision they cannot easily undo, and they assume the evidence behind it is solid. Often it is not.

The market is crowded, yet very few results are strong enough to carry a serious business decision. When the methodology is weak or the output is read without real expertise, the result can look scientific while offering no defensible basis for action.

The danger is not only a wrong answer. It is false confidence. Attention is not memory, processing is not preference, and looking is not deciding. Confusing those mechanisms is where expensive mistakes begin.

The real question is not how much good research costs. How much could a confident decision built on weak evidence cost you later?

If that question gives you pause, that is the standard the Institute for Neuromarketing and Intellectual Property was built to protect. Before your next high-value decision, ask for evidence you could defend in front of anyone.

08/07/2026

𝐀 𝐜𝐮𝐬𝐭𝐨𝐦𝐞𝐫 𝐥𝐨𝐨𝐤𝐬 𝐚𝐭 𝐚 𝐩𝐫𝐢𝐜𝐞 𝐚𝐧𝐝 𝐩𝐚𝐮𝐬𝐞𝐬. 𝐈𝐧 𝐭𝐡𝐚𝐭 𝐩𝐚𝐮𝐬𝐞, 𝐛𝐞𝐟𝐨𝐫𝐞 𝐚𝐧𝐲 𝐫𝐞𝐚𝐬𝐨𝐧𝐢𝐧𝐠 𝐭𝐚𝐤𝐞𝐬 𝐬𝐡𝐚𝐩𝐞, 𝐭𝐡𝐞 𝐛𝐫𝐚𝐢𝐧 𝐡𝐚𝐬 𝐚𝐥𝐫𝐞𝐚𝐝𝐲 𝐝𝐞𝐜𝐢𝐝𝐞𝐝 𝐰𝐡𝐞𝐭𝐡𝐞𝐫 𝐭𝐡𝐞 𝐧𝐮𝐦𝐛𝐞𝐫 𝐟𝐞𝐞𝐥𝐬 𝐟𝐚𝐢𝐫.

We like to think price is a number the rational mind weighs against a budget. The consumer brain works differently, and that difference is what we study.

The brain does not read a price. It interprets it. A price that feels excessive registers as discomfort before the person has reasoned through anything, and that early signal can decide whether the sale happens. In the right context, a higher price can raise how much people actually value what they receive. Even the order of price and product changes the question in the mind: worth, or desire.
This is Neuropricing, and it is not manipulation. Manipulation makes people pay for what they do not value. Our work does the opposite. It aligns the price with the value the brain already perceives, so the number feels honest to the customer and holds up for the brand.
Because
price is never neutral. Set it too high, and it activates resistance. Set it too low, and it can quietly weaken trust and shrink perceived value.

At the Institute for Neuromarketing and Intellectual Property, we make that response measurable, testing whether a price feels proportional before it reaches the market.

If you are preparing a launch, a repositioning, or a premium move, that is a conversation worth having before the price goes public.