08/07/2026
👍 U Izraelu je provedeno vrlo zanimljivo istraživanje. Ispitaniku je uzeta kap krvi i prikazana na ekranu. Na snimci se moglo vidjeti nešto vrlo zanimljivo. Bakterije su se polako kretale, a makrofagi, stanice čija je zadaća održavati krv čistom, gotovo da nisu reagirali. Oni su svojevrsni "sanitari" imunološkog sustava. Njihova je zadaća ukloniti sve što je organizmu strano.
Ali makrofagi su izgledali kao da spavaju. Bakterije su se bezbrižno kretale, a makrofagi ih nisu prepoznavali.
😃 Zatim su ispitaniku pustili zabavan film, komediju. Raspoloženje mu se počelo popravljati. Tada se dogodilo ono najzanimljivije.
Makrofag se iznenada "probudio" i odmah počeo obavljati svoju zadaću. Približio se bakteriji i počeo je proždirati. Moglo bi se našaliti da je ogladnio, ali objašnjenje je mnogo zanimljivije.
Veza između svijesti i tijela proučava se već dugo i postoje brojni dokazi da psihičko stanje utječe na organizam. U ovom istraživanju posebno je zanimljivo što su stanice imunološkog sustava vrlo osjetljivo reagirale na promjenu raspoloženja.
🤷♂️ Važno je naglasiti jednu pojedinost. Kap krvi bila je odvojena od svog vlasnika. Ispitanik se nalazio u drugoj prostoriji, a njegovo je raspoloženje na neki način utjecalo na kap krvi koja se nalazila odvojeno. Autori su pretpostavili da postoje određeni informacijski mehanizmi putem kojih svijest može utjecati na organizam.
Drugi dio istraživanja bio je još zanimljiviji. Ispitaniku su prikazivali scene iz horor filma. Što se tada dogodilo?
😱 U isto vrijeme bakterije u kapi krvi postale su aktivnije. Kao da su oživjele, počele se brže razmnožavati i ponašati se mnogo agresivnije. Čak su počele "napadati" makrofage, dok su se oni povlačili.
Poruka istraživanja bila je da stanje naše svijesti može biti važan čimbenik u održavanju unutarnje ravnoteže organizma.
Autori su dalje razmišljali da, ako svijest može utjecati na vlastite stanice, možda može imati utjecaj i na ljude s kojima smo blisko povezani.
Naša djeca i rodbina dijele s nama biološku povezanost. Postavljena je pretpostavka da bi naše emocionalno stanje moglo imati određeni utjecaj i na njihovo opće stanje, bez obzira gdje se nalaze. Za ovu tvrdnju, međutim, ne postoje čvrsti znanstveni dokazi.
Prisjeća se i jedne zanimljive priče.
Jedan urar, čiji posao zahtijeva veliku preciznost, primijetio je da mu se ponekad tijekom rada počne trzati kažiprst lijeve ruke. Umjesto masaže ili lijekova, nazvao bi svoju majku koja je živjela tisućama kilometara daleko.
Rekao bi joj:
"Mama, opet se brinete za mene. Molim vas, prestanite se brinuti jer ne mogu raditi."
Ako i postoji takva povezanost među bliskim ljudima, ona još uvijek nije dovoljno znanstveno objašnjena.
Iz ove priče autor izvodi zaključak da način na koji razmišljamo i osjećamo ne utječe samo na nas, nego može imati širi značaj za naše najbliže.
Zato smatra da vrijedi njegovati radost, optimizam i osjećaj sreće što je više moguće. 🌞❤️
PS
Ovdje se spominje i poznati slučaj Norman Cousins, koji je tvrdio da je smijeh imao važnu ulogu u njegovu oporavku od teške bolesti. Smatrao je da negativne emocije mogu nepovoljno djelovati na organizam, dok pozitivne emocije mogu poduprijeti procese oporavka. Smijeh je vidio kao jednostavno i svima dostupno sredstvo koje pridonosi boljem psihičkom stanju.
Godine 1976. objavio je knjigu Anatomija bolesti (s gledišta pacijenta), u kojoj je opisao vlastito iskustvo i iznio mišljenje da pozitivno emocionalno stanje može imati važnu ulogu u procesu ozdravljenja.
Preuzeto s Interneta.