25/03/2023
Dragi članovi i prijatelji Hrvatskoga logičkoga udruženja,
pozivamo vas na predavanje dr. sc. Hrvoja Potlimbrzovića (Odsjek za filozofiju Filozofskoga fakulteta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku) "Hrvatski sveučilišni udžbenici i skripte iz logike", koje će se, u sklopu naših "Logičkih lekcija", održati u četvrtak 30. ožujka 2023. u 17.00 pomoću aplikacije Zoom. Niže u poruci možete pročitati sažetak predavanja, a poveznicu za Zoom postavit ćemo za nekoliko dana.
Sažetak:
Baš kao i srednjoškolska, hrvatska sveučilišna literatura iz logike ima dugu tradiciju. Njezine početke možemo pratiti od 1875. godine, kada je Franjo Marković na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predavao logiku prema skriptama koje je počeo sastavljati vjerojatno iste te godine. Prema dosad poznatim podacima, sadržaj tih obimnih skripti, čiji se litografirani rukopisni primjerci danas čuvaju u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Marković je nadopunjavao sve do 1907. godine. U međuvremenu, nastale su i skripte iz logike Gavre Manojlovića. One su proizašle kao rezultat stenograma koji je 1899. godine, a prema Manojlovićevim predavanjima na Mudroslovnom fakultetu, načinio Milan Rosenberg. Oko pola stoljeća trebalo je strpjeti se do sljedeće logičke lektire za studente hrvatskih sveučilišta. Dočekali su je studenti Teološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1951. godine, kada je Vilim Keilbach objavio dvojezičnu skriptu naslovljenu 'Ontologia: cui preaemittitur logica formalis', čiji je prvi dio posvećen logici napisan na latinskom, a drugi dio usmjeren na ontologiju napisan na hrvatskom jeziku. Iste godine objavljen je još jedan udžbenik, ovog p**a za studente matematike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Napisao ju je Đuro Kurepa, a naslovio ju je 'Teorija skupova'.
Tek od 1996. godine možemo govoriti o kvantitativnom rasplamsavanju te vrste literature na hrvatskim sveučilištima. Te je godine Branko Ćirović objavio udžbenik za studente Filozofskog fakulteta Družbe Isusove Sveučilišta u Zagrebu pod naslovom 'Uvod u matematičku logiku i teoriju rekurzivnih funkcija'. Nakon njega, skripta ili udžbenike objavljivali su i, primjerice, sljedeći logičari: Pavle Papić, Mladen Vuković, Ivan Macan, Srećko Kovač i Mirko Jakić. Među njima, brojnošću se svakako ističu skripta i udžbenici koje je tijekom gotovo dvaju desetljeća dorađivao i objavljivao Vuković za studente zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Unatoč diskontinuitetu u pojavljivanju, tradicija visokoškolske logičke literature u Hrvatskoj prisutna je gotovo punih stotinu i pedeset godina. Ona svjedoči o prisutnosti tradicionalne i moderne logike u okviru hrvatske logičke baštine. Tijekom tih stoljeća i pol, njima su se služili studenti filozofije, teologije i matematike. S obzirom na razvoj logike tijekom druge polovice 20. stoljeća, danas je sve izraženija matematička komponenta njihova sadržaja.
