Lektura - lektoriranje diplomskih, završnih, seminarskih i dr. radova

BOŽIĆNI BLAGDANI

Od imena Božić izvodi se pridjev božićni, koji se kao i svi odnosni pridjevi izvedeni od imena piše malim početnim slovom. S obzirom na to da je ime blagdana Božić, a ne božićni blagdani, sintagma božićni blagdani piše se malim početnim slovom.

LEKTORIRANJE ZAVRŠNIH I DIPLOMSKIH RADOVA

Trebate li brzo, stručno i povoljno lektoriranje radova, javite se.

SA TRGA ILI S TRGA?

Prijedlog s navezuje se i glasi sa ispred riječi koje počinju suglasnicima s, š, z, ž (sa stola, sa šeširom, sa Sanjom, sa ženom), ispred nekih teških suglasničkih skupina (sa Ksenijom, sa psom) te ispred zamjenice mnom (sa mnom).

POZIV ZA SURADNJOM ILI POZIV ZA SURADNJU?

Uz imenicu poziv često se u administrativnom stilu nalazi dopuna u instrumentalu, npr. poziv za sudjelovanjem, poziv za suradnjom. No umjesto dopune u instrumentalu bolje je upotrijebiti dopunu u akuzativu: poziv za sudjelovanje, poziv za suradnju.

mimikrija – sposobnost nekih vrsta životinja i biljaka da se izgledom prilagode okolini radi zaštite od prirodnih neprijatelja

KAKO SE PIŠE DANAŠNJI BLAGDAN?

• blagdan Svi sveti (ime blagdana kojemu prethodi imenica blagdan; ime se blagdana u ovome izrazu ne sklanja, npr. na blagdan Svi sveti, u povodu blagdana Svi sveti, uoči blagdana Svi sveti)
• blagdan svih svetih (opis: ʻblagdan koji je posvećen svima svetimaʼ, nije ime)
• Svi sveti (ime blagdana, upotrebljava se najčešće u nominativu i genitivu: Svi sveti, Svih svetih)
• svi sveti (svi svetci i blaženici)

radnja → trgovina

Radi je prijedlog kojim se izriče namjera i cilj radnje, a zbog je prijedlog kojim se izriče uzrok. Ako nismo sigurni koji od tih prijedloga upotrijebiti, tj. kad nešto možemo tumačiti i kao uzrok i kao namjeru (npr. u natpisu Zatvoreno zbog/radi preuređenja), bolje je upotrijebiti uzročni prijedlog zbog jer namjera uvijek uključuje i uzrok, a uzrok ne uključuje obvezatno i namjeru. Sve rečeno vrijedi i za uzročni složeni veznik zbog toga što te namjerni radi toga što.

TEKSTNI ILI TEKSTUALNI?

Jedno od načela jezičnoga posuđivanja glasi: ako treba preuzeti koju riječ iz drugoga jezika, ne treba preuzimati i riječi koje su od nje izvedene, nego ih treba izvoditi iz hrvatske posuđenice (ako smo posudili imenicu, pridjev treba izvesti od nje prema pravilima hrvatske tvorbe, a ne iz stranoga jezika posuditi i pridjev). U hrvatski smo jezik tako npr. preuzeli riječ tekst, ali pridjev izvodimo po pravilima hrvatske tvorbe prema kojima se osnovi dodaje nastavak -ski ili -ni. Stoga hrvatskomu standardnom jeziku pripada pridjev tekstni, npr. tekstna potvrda, a ne pripada mu pridjev tekstualni preuzet prema engleskome textual, npr. tekstualna potvrda.

potražívati – zahtijevati od dužnika plaćanje duga

12.6.2023. > 12. lipnja 2023. / 12. 6. 2023.

U hrvatskome standardnom jeziku između brojeva u datumu moraju stajati bjeline, dakle 12. 6. 2023., a ne 12.6.2023.