Gimnazijski povijesni pregled

Gimnazijski povijesni pregled Školski projekt Gimnazije Petra Preradovića Virovitica koji za cilj ima popularizaciju povijesti k

Ciljevi školskog projekta Gimnazijski povijesni pregled je sustavno poučavanje, istraživanje i učenje (nacionalne i svjetske) povijesti, korelacija sadržaja (geografija, hrvatski jezik, fizika, filozofija, politika i gospodarstvo...), popularizacija povijesti kao nastavnog predmeta, proširivanje sadržaja koji se obrađuje na nastavi povijesti i obogaćivanje opće kulture učenika. Projektne zadaće su veća aktivnost učenika, njihovo stvaralačko buđenje, samostalno istraživanje i međusobno nadopunjavanje te slobodno komuniciranje među učenicima, njihovo sustavno učenje i prikupljanje rezultata s krajnjim ciljem prikazivanja rezultata široj zajednici. Nositelji projekta su prof.povijesti u Gimnaziji Petra Preradovića Virovitica, Kristina Šoštarko te školski knjižničar Josip Strija.

05/04/2023

5.travnja 1992. počela je opsada Sarajeva. Bila je to najduža opsada nekog glavnog grada u suvremenoj povijesti ratovanja. Potrajala je gotovo pune četiri godine (do 29.2.1996.).
Snage Vojske Republike Srpske okružile su grad sa svih strana i svakodnevno ga granatirale.
Posljedice su za grad i njegove stanovnike bile katastrofalne. Bila je to jedna od najgorih humanitarnih katastrofa u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Procjenjuje se da je tijekom opsade stradalo oko 14 tisuca ljudi, od toga blizu 1500 djece!

Izvori:
https://vojnapovijest.vecernji.hr/amp/vojna-povijest/opsada-sarajeva-907818
https://povijest.hr/nadanasnjidan/zavrsena-opsada-sarajeva-1996/
https://povijest.hr/nadanasnjidan/zapocela-opsada-sarajeva-1992/
https://www.sarajevo.ba/en/article/12041/sarajevska-opsada-jedna-od-najduzih-u-historiji-modernog-ratovanja

05/12/2022

5.prosinca 1933. godine službeno je završila prohibicija u SAD-u.
Razdoblje prohibicije, odnosno zabrane prodaje, proizvodnje, uvoza i prijevoza alkoholnih pića na razini cijelokupnih Sjedinjenih Američkih država, trajalo je 13 godina i 11 mjeseci, a s ciljem da će smanjiti ili čak ukloniti probleme vezane uz alkoholizam, kriminal i siromaštvo.
U tom je razdoblju, suprotno očekivanjima, porastao organizirani kriminal, pa se alkohol proizvodio i raspačavao ilegalno, a gangsteri su zarađivali milijune dolara.

Izvor: povijest.hr

2. prosinca 1805. Napoleon je izvojevao jednu od najslavnijih pobjeda, u bitci kod Austerlitza, koja se naziva i "bitkom...
02/12/2022

2. prosinca 1805. Napoleon je izvojevao jednu od najslavnijih pobjeda, u bitci kod Austerlitza, koja se naziva i "bitkom triju careva". Na bojnom polju službeni zapovjednici vojski bili – francuski car Napoleon, r***i car Aleksandar i austrijski car Franjo. U stvarnosti austrijsku je vojsku zapravo vodio princ Johann von Liechtenstein, a cjelokupnom rusko-austrijskom silom zapovijedao je poznati r***i maršal Kutuzov. Napoleon je doista zapovijedao svojom vojskom.
Napoleonova pobjeda nad brojnijom austro-ruskom vojskom opisuje se kao briljantan strateški uspjeh.
Za mjesto sukoba izabrao je brežuljkast kraj uz cestu Beč – Brno, približno 20 km zapadno od Brna, blizu tadašnjeg sela Slavkov (njemački Austerlitz). Fingirao je povlačanje svojih jedinica u panici i neredu, a u jednom trenutku čak je predložio i pregovore o primirju. Tako je namamio saveznike da krenu u opći napad na mjestu gdje je on želio.
Ovom je pobjedom okončana treća koalicija protiv Napoleona.

Izvori: https://povijest.net/
https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/bitka-kod-austerlitza-1805-godine-1046629

08/10/2021

8. listopada 1991. godine, u vrijeme žestokih napada JNA i pobunjenih Srba diljem zemlje, Sabor Republike Hrvatske donio je Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, čime je Hrvatska postala neovisna država. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.
Još 25. lipnja iste godine Sabor je donio Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske i Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, no na te je odluke 7. srpnja prihvaćen tromjesečni moratorij posredovanjem Europske zajednice, tzv. Brijunskom deklaracijom. Nakon tri mjeseca više nije bilo potrebe za odgađanjem proglašenja neovisnosti, pa je ona i proglašena na saborskoj sjednici održanoj u podrumu zgrade INA-e u Šubićevoj ulici, jer je postojala opasnost od zračnog napada na sabornicu na Trgu sv. Marka.
Naime, dan ranije raketirani su Banski dvori, a u napadu je bila oštećena i sama sabornica.
Sjednicu je vodio prvi predsjednik Sabora Žarko Domljan, a odluku o razdruživanju pročitao je zastupnik HDZ-a Vladimir Šeks. Na istoj saborskoj sjednici izglasano je još 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.


Izvori: povijest.net, povijest.hr, sabor.hr

22/06/2021

22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica blizu sela Žabno kraj Siska osnovan je Sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba u Hrvatskoj ali i u ovom dijelu Europe. Rano ujutro toga dana nacistička Njemačka napala je Sovjetski Savez i prekinula kratkotrajno savezništvo Hitlera i Staljina (Operacija Barbarossa). Na vijest o tom događaju pripadnici Komunističke partije u Sisku krenuli su pod vodstvom Vlade Janjića Cape u šumu, u borbu protiv fašističkih okupatora.
Odred je u početku brojao 77 boraca, a osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se 22. lipnja obilježava kao Dan antifašističke borbe.

Prema odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Hrvatska od 2002. godine obilježava 22. lipnja kao blagdan - Dan antifašističke borbe. Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska o...

29/05/2021

29. svibnja 1453. godine snage sultana Mehmeda II., simultanim morskim i kopnenim napadima, uspjele su zauzeti Konstantinopolis (Carigrad), prijestolnicu nekada moćnog Bizantskog carstva. Slavna gradska katedrala Hagia Sophia u čast osmanske pobjede pretvorena je u džamiju, a Mehmed je grad proglasio svojom novom prijestolnicom. Svom je imenu Mehmed II. dodao pridjev Osvajač.

24. svibnja 1956. godine u švicarskom gradu Lugano održano je prvo eurovizijsko natjecanje. Sudjelovalo je samo sedam ze...
24/05/2021

24. svibnja 1956. godine u švicarskom gradu Lugano održano je prvo eurovizijsko natjecanje. Sudjelovalo je samo sedam zemalja (Zapadna Njemačka, Francuska, Italija, Švicarska i zemlje Beneluxa), a pobijedila je Švicarska s pjesmom Refrain u izvedbi pjevačice Lys Assia.



Izvori: povijest.hr
youtube.com

The first Eurovision Winner ever! Switzerland and Lys Assia !!

21. svibnja 1527. rođen je Filip II. Habsburški, jedan od najmoćnijih kraljeva koji su ikada vladali.Nakon abdikacije nj...
21/05/2021

21. svibnja 1527. rođen je Filip II. Habsburški, jedan od najmoćnijih kraljeva koji su ikada vladali.
Nakon abdikacije njegovog (još moćnijeg) oca, cara Karla V., 1556. godine je okrunjen za španjolskog kralja. Austrijska i carska kruna pripali su Karlovom bratu Ferdinandu I. te su se tako Habsburgovci podijelili na španjolsku i austrijsku granu.
Tijekom svoje vladavine, Filip je dobio naslove kralja Engleske, Francuske, Portugala, Irske, Napulja, Jeruzalema i Čilea.
Njegovi su se posjedi prostirali od Europe preko Amerike, Filipina, Indije, Kine pa sve do Afrike.
Vodio je izrazito netolerantnu vjersku politiku, kojom je izazvao ustanak, a na kraju i neovisnost sjevernih nizozemskih pokrajina s većinski protestantskim stanovništvom.
Sjeverozapadno od Madrida dao je sagraditi Escorial, jednu od najvećih kraljevskih palača na svijetu. Escorial nije bio samo kraljevska palača nego i samostan hijeronimitskog katoličkog reda, čime je pružao primjer zanimljive kombinacije svjetovnog i vjerskog sadržaja. Palača je duga 224, a široka 153 metra i ima 16 dvorišta. Sadrži veliku crkvu, na čiji oltar je padao pogled kraljeve sobe, tako da je Filip II., kao vatreni katolik, mogao promatrati misu i kad je ležao bolestan u krevetu.



Izvori: povijest.hr

20. svibnja 1520. godine u borbi protiv Osmanlija na Vražjoj gori (danas Plješevica) kod Korenice, poginuo je hrvatsko-d...
20/05/2021

20. svibnja 1520. godine u borbi protiv Osmanlija na Vražjoj gori (danas Plješevica) kod Korenice, poginuo je hrvatsko-dalmatinsko-slavonski ban, ugarski kancelar i vesprimski biskup, Petar Berislavić.
Sedam godina je intenzivo radio na ustroju protuosmanske obrane i zaustavljanju osmanskih prodora te je zbog njega Hrvatska dobila naziv "Predziđe kršćanstva".

Izvori: povijest.hr , enciklopedija.hr

"...I can't remember if I criedWhen I read about his widowed brideSomething touched me deep insideThe day the music died...
03/02/2021

"...I can't remember if I cried
When I read about his widowed bride
Something touched me deep inside
The day the music died..."

3. veljače 1959. godine poginula su tri slavna glazbenika u istoj avionskoj nesreći - Buddy Holly, Ritchie Valens i J. P. Richardson (The Big Bopper).
U pjesmi Američka pita taj je tragični dan nazvan "The day the music died" (hrv. Dan kada je umrla glazba).

Izvori: https://www.history.com/this-day-in-history/the-day-the-music-died
https://povijest.hr/nadanasnjidan/dan-kada-je-umrla-glazba-1959/

Amazon music link: https://amzn.to/3a1iVm3Gifts:- Poster: https://amzn.to/2K0qLSw- T-Shirt: https://amzn.to/3b95Fxi- Mug: https://amzn.to/2wxpj6S- The Don Mc...

Address

Trg Bana Josipa Jelačića 16
Virovitica
33000

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Gimnazijski povijesni pregled posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Shortcuts

Share

Category