12/03/2026
Email pitanja/odgovori:
Zašto je azimut u trenutku smjeranja sunca 180°?
Azimut u trenutku osmatranja Sunca u meridijanu može biti nula ili 180. Osmatranje sunca u meridijanu znači da se vi i sunce nalazite na istom meridijanu, vi na zemaljskom koji povezuje N i S, a sunce na nebeskom koji povezuje nebeski N i S.
Sljedeća stavka koju gledamo je naša geografska širina. Ona nam kaže koliko smo udaljeni od ekvatora to bližeg pola.
Recimo da je to 43 stupnja north.
Onda gledamo deklinaciju Sunca. Deklinacija Sunca kaže koliko je Sunce udaljeno od ekvatora (N ili S).
Pa logički, ako smo mi 43 stupnja od ekvatora a sunce je 22 stupnja od ekvatora (na istom meridijanu, ispod nas) gledamo ga u smjeru juga, a jug je 180.
O čemu ovisi da li će azimut u trenutku smjernja sunca kroz gornji meridijan imati vrijednost 0° ili 180°?
Objašnjeno gori, ali evo detaljnije:
Kada Sunce ima azimut 0°?
Azimut = 0° znači da Sunce leži točno na pravom sjeveru.
To se događa samo u jednoj situaciji:
Kad Sunce kulminira na sjevernoj strani neba
To se može dogoditi:
na južnoj hemisferi (Sunce je uvijek sjeverno od promatrača),
na niskim sjevernim geografskim širinama kada je Sunce deklinacijom sjevernije od promatrača.
Primjer:
Ako si na 10°N, a Sunce ima deklinaciju +20° ( N ), Sunce će kulminirati sjeverno, pa je azimut = 0°.
Kada Sunce ima azimut 180°?
Azimut = 180° znači da Sunce leži točno na pravom jugu.
To je najčešći slučaj na sjevernoj hemisferi:
Kad Sunce kulminira na južnoj strani neba
To se događa:
na sjevernoj hemisferi (Sunce je gotovo uvijek južno od promatrača),
osim u rijetkim slučajevima kad je Sunce ekstremno sjeverno (visoka deklinacija).
Primjer:
Ako si na 45°N, Sunce će pri kulminaciji gotovo uvijek biti južno, pa je azimut = 180°.
Dakle, o čemu točno ovisi?
Ovisi o odnosu između:
geografske širine promatrača (φ)
deklinacije Sunca (δ)
I to ovako:
Ako je δ > φ → Sunce kulminira na sjeveru → azimut = 0°
Primjer:
φ = 10°N
δ = +23° (ljeto)
→ Sunce je sjevernije od tebe → kulminira na sjeveru → Az = 0°
Ako je δ < φ → Sunce kulminira na jugu → azimut = 180°
Primjer:
φ = 45°N
δ = +10°
→ Sunce je južnije od tebe → kulminira na jugu → Az = 180°
Azimut Sunca pri prolasku kroz gornji meridijan bit će 0° ako Sunce kulminira na sjevernoj strani neba (δ > φ), a 180° ako kulminira na južnoj strani (δ < φ).
O čemu ovisi da li će ispravak za deklinaciju sunca biti pozitivan ili negativan?
Kad se popravlja deklinacija na temelju d vrijednosti i očitane korekcije, ta korekcija predstavlja iznos za koliko se zvijezde ili planeti prividno pomaknu o određenom razmaku vremena.
Taj broj je uvijek isti, npr. za neku UT minutu i d = 0,9 popravak je 0,2 minute.
Međutim da bi znali jeli taj popravak pozitivan ili negativan moramo pogledati kako se deklinacija kreće između dva puna sata.
Ako je deklinacija Sunca u 13:00 bila 22° 30' N
a u 14:00 je 22°40' N
a mi smo osmatrali sunce u 13:16, deklinacija za to točno vrijeme ne može biti manja od 22°30' N ili veća od 22°40', mora biti negdje između ta dva broja. Kako deklinacija iz 13 u 14 raste onda i korekicija je pozitivna. Da je deklinacija padala onda bi se oduzelo jer kako god, morate dobiti broj koji je između dva broja za pune sate.
Zašto se geografska širina pozicije broda ne može izračunati kada je visina zvijezde Polaris manja od 5° i za južne geo širine?
1) Zašto se geografska širina ne može izračunati kad je visina Polaris < 5°?
Jer je pogreška ogromna i zvijezda postaje nepouzdana.
Kada je Polaris vrlo nisko nad horizontom (manje od 5°):
nalazi se u sloju najjače refrakcije (atmosfersko lomljenje svjetlosti),
refrakcija je nestabilna i nepredvidiva,
male pogreške u mjerenju visine (1′-2′) stvaraju velike pogreške u izračunu širine,
horizont je često nejasan, zamagljen, valovit,
sextant teško “hvata” tako nisku zvijezdu.
Drugim riječima:
Kad je Polaris prenisko, mjerenje je toliko nepouzdano da je rezultat beskoristan.
Zato se u navigaciji uvodi donja granica od oko 5°.
2) Zašto se Polaris ne može koristiti na južnim geografskim širinama?
Jer Polaris uopće nije vidljiva južno od ekvatora.
Polaris se nalazi gotovo točno iznad sjevernog nebeskog pola.
To znači:
na ekvatoru je visoka oko 0° (točno na horizontu),
čim prijeđeš na južnu hemisferu - nestaje ispod horizonta.
Dakle:
Južno od 0° geografske širine Polaris se ne vidi → nema zvijezde → nema mjerenja → nema izračuna.
Kako utvrđujemo azimut u trenutku prolaza Sunca kroz gornji meridijan ?
Prvo pitanje odgovoreno.Zašto je točniji podatak za devijaciju magnetskog kompasa kada je visina za zvijezdu Polaru bliže horiznotu (v40°) ?
Polaris je bolja za određivanje devijacije kada je nisko (v < 10°) nego kada je visoko (v > 40°) jer se tada ponaša gotovo kao “prava sjeverna točka”, a ne kao zvijezda koja kruži oko pola.
Polaris daje najtočniji azimut (i time devijaciju kompasa) kada je nisko nad horizontom jer tada njezino kruženje oko sjevernog nebeskog pola gotovo ne utječe na azimut, dok pri velikim visinama mala pogreška u smjeranju stvara veliku pogrešku u azimutu.Zašto je kod određivanja magnetskog kompasa pomoću zvijezde Polare veća točnost u izračunatoj devijaciji ako je zvijezda u trenutku smjeranja bliže horizontu?
1) Polaris nije točno na sjevernom nebeskom polu
Ona je oko 0,7° udaljena od pravog pola (njeno odstupanje od pola su korekcija a0 a 1 a 2 ili kor 1 kor2 kor 3).
To znači da:
- opisuje mali krug oko pola,
- njezin azimut se stalno mijenja tijekom noći,
- što je zvijezda više na nebu, to se ta kružnica vidi pod većim kutem.
Kad je visina velika (v > 40°):
- zvijezda je “visoko iznad nas”,
- njezino kruženje oko pola stvara veće promjene azimuta,
pa je smjeranje manje točno.
Drugim riječima:
Što je Polaris više, to je njezin azimut “nestabilniji” i manje pouzdan za devijaciju.
2) Kada je Polaris nisko (v < 10°), njezin azimut je najbliži pravom sjeveru
Kad je zvijezda nisko:
- njezina kružnica oko pola se projicira gotovo vodoravno,
- promjena azimuta je minimalna,
- zvijezda se ponaša kao da je točno na sjeveru.
To znači:
Kad je Polaris nisko, njezin azimut je najtočniji i najbliži pravom meridijanu.
Zato je mjerenje devijacije tada najpouzdanije.
3) Kod visokih visina (v > 40°) greške rastu
Kad je Polaris visoko:
- mala pogreška u smjeranju daje veliku pogrešku u azimutu,
- zvijezda se “pomakne” livo - desno zbog svoje kružnice oko pola,
- sextant i kompas imaju veće kutne pogreške pri velikim elevacijama.
Rezultat:
Smjeranje Polare pri velikim visinama daje lošiju devijaciju.
