godine sa skromnim fondom knjiga i bez zaposlenika. godine radi kao ustanova sa jednim zaposlenikom sa punim radnim vremenom. Od samog početka smještena je u Palači Radošević samo na različitim lokacijama u zgradi. Palača Radošević objekt je prvorazrednog povijesnog i kulturnog značenja ali je u potpuno zapuštenom stanju. U početku Knjižnica je bila na drugom katu u jednoj prostoriji od dvadesetak
kvadrata, vrlo brzo se taj prostor pokazao nedostatnim i preseljena je (radom korisnika) na kat niže. Danas je na cijelom prvom katu i koristi se stari prostor za spremište. Knjižnica nema osnovne sanitarne uvijete, što znači da nema sanitarije za korisnike i djelatnike, nema garderobe, prozorska okna su učvršćena konopima, pjenom i silikonom, fuge na zgradi su otpale pa kiše donose opasnosti, vlaga valjda od izgradnje nije bila sanirana pa se zidovi osipaju, a knjige stradavaju, podovi (drveni i vjerojatno truli) se ugibaju pod teretom knjiga, a i najopreznije koračanje izaziva neugodne vibracije i podrhtavanja. U Knjižnicu se dolazi nakon napornih i teško savladivih skalina s Pjace ili Rive (napor je jednak) i ulazi se u zajednički ulaz u Palaču (bočni ulaz) pa pogled odmah obuhvati strop na gornjem katu koji se urušava, skretanjem se ulazi u prostor knjižnice koja ima donekle odvojene odjele (prijem, referentna, priručnici, beletristika, znanost, umjetnost, dječji odjel) Knjižnična građa razvrstana je po Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji i na taj način cjelokupni fond je dostupan korisnicima. Raspolažemo sa približno 25 000 svezaka knjiga koje su prošle kroz inventarnu knjigu. Podaci se odnose na konac prošle godine, a stvarni broj je još veći jer veće privatne donacije popisujemo na drugačiji način zbog manjka prostora i djelatnika. Knjižnica je opremljena sa 9 računala od kojih su 6 za korisnike a od toga su tri priključena na Internet, a tri služe multimediji, imamo i TV i DVD, a dio prostora je klimatiziran. travnja 2006.imamo automatsku posudbu. U Knjižnici su oglasne ploče sa zanimljivim informacijama za građane. Internet je u Knjižnici od prvog dana (prije devet godina) besplatan za korisnike. U zimskom periodu jedini smo Internet u Gradu pa smo i zbog toga na usluzi putnicima i turistima (a još su ti razne informacije i knjige na stranim jezicima). Po evidenciji imamo nešto preko tisuću zapisanih korisnika ali je pravi broj teško odrediti, jer na jedan korisnički karton knjige uzima više ljudi. Knjižnica je do sada organizirala izlete, predavanja, radionice, projekcije filmova. Knjižnica je informacijska točka grada. Osnovni problem Knjižnice je prostor, a po Standardima (i po zdravom razumu) postoje točni okviri kojih se je dobro držati. Izgradnja Knjižnice morala bi biti prioritet s obzirom koliko vrijedi našim građanima a i posjetiteljima našeg grada. Knjižnica je korisnik gradskog proračuna. Osim toga dio sredstava za nabavu knjižnog i neknjižnog fonda ostvarujemo kod Ministarstva kulture. To su dva ključna izvora opstanka, a ponekad nam uspije ostvariti i pokoju donaciju. Na listi donatora su: Župan Kruno Peronja, Ministarstvo razvitka (za otoke), Lura, inicijative građana, Ministarstvo europskih integracija, Sunčani Hvar, Lutrija Hrvatske , INA i brojni manji donatori.
