Margarete nalaze se 500 m južno od sela Bijela, jugoistočno od Daruvara, općina Sirač, na ovalnoj uzvisini koja je okružena obrambenim jarkom, a s jugoistočne strane padina ponire prema potoku Brzici. stoljeća samostan je bio jedan od važnijih benediktinskih središta u srednjovjekovnoj Slavoniji. Unatoč velikom broju pisanih vrela koja su vezana za postojanje i funkcioniranje bijelskog samostana (70 listina tijekom 15. i 16. stoljeća), datum osnivanja samostana ostaje nepoznat. Posredno je moguće pretpostaviti osnivanje redovničke zajednice u Bijeli tijekom 13. stoljeća, čija je rana sudbina vezana uz djelovanje benediktinskog samostana sv. Margarete u srijemskom Grabovu. Zajednica koja se početkom 14. stoljeća navodi kao priorat tijekom 15. stoljeća prerasta u bogatu opatiju. Početkom 15. stoljeća samostan je bio utvrđen, a tijekom prve polovice istog stoljeća bio je obnovljen pod patronatom zagrebačkog biskupa Ivana Albena. Od 2012. godine Služba za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda provodi arheološka iskopavanja na položaju samostana. Do sada je djelomično istražena prostrana samostanska crkva koja se nalazi u sjevernom dijelu samostana. Radi se o jednobrodnoj crkvi s izduženim poligonalno zaključenim svetištem. Na zapadnoj strani crkva je bila dodatno određena s masivnom trodijelnom emporom. U cijelosti su istraženi ulazni prostor i južni zvonik/kula i prostor trećeg traveja.
