Ravnoplov

Ravnoplov Fejsbuk stranica RAVNOPLOV podseća i obaveštava prijatelje na priloge istoimenog zavičajnog edukativnog sajta.

Na njemu je do sada objavljeno preko 700 priloga iz prošlosti Sombora i okoline, ali i iz prošlosti Bačke i Vojvodine.

SOMBORSKA KARMELIĆANSKA CRKVA Prilog sa sajta RAVNOPLOV o najmlađoj, ali i najvećoj somborskoj crkvi, koja danas (20. av...
20/08/2026

SOMBORSKA KARMELIĆANSKA CRKVA

Prilog sa sajta RAVNOPLOV o najmlađoj, ali i najvećoj somborskoj crkvi, koja danas (20. avgusta) proslavlja svog patrona Sv. kralja Stjepana (Ištvana, Stefana) kralja.

Dva visoka tornja somborske Karmelićanske crkve odavno su postala jedno od arhitektonskih znamenja grada.

O njenom dugom nastajanju (građena je preko 40 godina), o manastiru (samostanu) karmelićana koji je izgrađen pored crkve, umetničkim vrednostima i najvećim crkvenim orguljama u Vojvodini i Srbiji, koje se nalaze u ovoj crkvi već skoro jedan vek, te o njenom nadaleko čuvenom svešteniku ocu Gerardu Stantiću, u prilogu koji sledi.

https://www.ravnoplov.rs/somborska-karmelicanska-crkva-i.../

STANIŠIĆ Prilog sa sajta RAVNOPLOV o Stanišiću, nekada velikom selu severno od Sombora, koje danas obeležava svoju seosk...
19/08/2026

STANIŠIĆ

Prilog sa sajta RAVNOPLOV o Stanišiću, nekada velikom selu severno od Sombora, koje danas obeležava svoju seosku slavu - Preobraženje.

Tekst govori o prošlosti sela, od prvog pomena njegovog imena (polovinom 17. veka) i vremenu kada je Stanišić bio samo vojnička i komorska pustara, o njegovom prvom naseljavanju (1763/64) i potonjim migracijama stanovništva, te o događajima od druge polovine 18. veka do danas, uz velik broj ilustracija.

U Stanišiću, koji je od 1811. g. imao status trgovišta ili varošice, duže od jednog i po veka uporedo su živeli Srbi, Mađari, Slovaci, Nemci (koji su u 19. veku postali većinsko stanovništvo) i Jevreji, a posle Drugog svetskog rata i kolonizacije, i novopridošli Srbi i Hrvati iz Dalmacije.

Danas, kao i većina naših sela, i Stanišić vidno demografski opada, pa je broj njegovih stanovnika sada skoro četiri p**a manji nego pre 65 godina, kada je ovde živelo blizu osam hiljada žitelja. Više u prilogu koji sledi.

https://www.ravnoplov.rs/stanisic/

UBRAĐAJ - OSOBENOST MLADIH SOMBORSKIH SRPKINJA U 19. I POČETKOM 20. VEKAPrilog sa sajta RAVNOPLOV o ubrađaju, jednoj od ...
18/08/2026

UBRAĐAJ - OSOBENOST MLADIH SOMBORSKIH SRPKINJA U 19. I POČETKOM 20. VEKA

Prilog sa sajta RAVNOPLOV o ubrađaju, jednoj od osobenosti starog Sombora.

Ubrađaj je naročita vrsta ženske nošnje, odnosno povez ili marama (zapravo oglavlje ili svečana kapa), koju su, tokom 19. i početkom 20. veka, u svečanim prilikama nosile na glavi mlade Srpkinje iz Sombora i sa okolnih somborskih salaša, i to samo od udaje do rođenja prvog deteta.

Više o običaju nošenja ubrađaja, sa njegovim opisom i izvornim starim fotografijama, u prilogu koji sledi (na fotografiji: mlada somborska Srpkinja sa ubrađajem oko 1930. god.).

https://www.ravnoplov.rs/ubradjaj-osobenost-mladih.../

PRVI SOMBORSKI AVIJATIČARPrilog sa sajta RAVNOPLOV o Dimitriju Miti Konjoviću (Stanišić, 1888 – Beograd, 1982), potomku ...
17/08/2026

PRVI SOMBORSKI AVIJATIČAR

Prilog sa sajta RAVNOPLOV o Dimitriju Miti Konjoviću (Stanišić, 1888 – Beograd, 1982), potomku poznate somborske porodice Konjović i rođenom bratu kompozitora Petra Konjovića. Dimitrije je bio prvi Somborac avijatičar i ratni pilot.

Nakon tri razreda gimnazije u Somboru, školovao se u Rijeci za pomorca i navigatora, a potom završio i pilotski kurs. Kao kapetan fregate bio je visoki oficir austrougarske vojske, ali je u januaru 1916. godine odbio da bombarduje brodove koji su, posle povlačenja preko Albanije, prevozili srpsku vojsku i civile. Bombe je izbacio u otvoreno more, a tako je, posredno, spaseno i čuveno Miroslavljevo jevanđelje.

U septembru iste godine, kada je iz aviona potopio francusku podmornicu (što je predstavljalo prvi takav slučaj u istoriji ratovanja), spustio je hidroavion na morsku površinu i pokupio preživele francuske oficire. Francuzi su ga zbog tog viteškog čina kasnije odlikovali.

Prilikom jedne inspekcije nemački car Vilhelm upitao ga je koje je narodnosti. Konjović je mirno odgovorio da je Srbin. Na carevo potpitanje kakav je on Srbin, usledio je odgovor: „Isti kao i oni na Solunskom frontu.“

Godine 1918. sačuvao je celokupnu austrougarsku flotu u Boki kotorskoj i predao je srpskoj vojsci.

Posle Prvog svetskog rata bio je visoki oficir pomorske avijacije Kraljevine SHS, a 1923. godine osnovao je u Novom Sadu fabriku aviona „Ikarus“, koja je potom preseljena u Zemun. Kao njen direktor postao je jedan od najbogatijih ljudi u Kraljevini Jugoslaviji.

Tokom nemačke okupacije neko vreme proveo je u logoru, a posle Drugog svetskog rata učestvovao je u obnovi rada „Ikarusa“, ali su mu nove vlasti ubrzo oduzele imovinu. Nekadašnji ratni pilot, industrijalac i jedan od pionira jugoslovenskog vazduhoplovstva potom je godinama živeo od poljoprivrede u Beški, kraj Dunava, sve do preseljenja u Beograd 1961. godine.

Njegov najmlađi sin bio je Sloba Konjović, čuveni muzički urednik Studija B tokom sedamdesetih i osamdesetih godina XX veka.

O ovom izuzetnom čoveku, čiji život predstavlja građu za avanturistički roman ili film, znatno više u prilogu koji sledi.

https://www.ravnoplov.rs/prvi-somborski-avijaticar/

BERBERI SU PRVI LJUDI..."Berberi su prvi ljudi", peva stara pesma, a ovaj zanat u Somboru, prema pisanim izvorima, posto...
16/08/2026

BERBERI SU PRVI LJUDI...

"Berberi su prvi ljudi", peva stara pesma, a ovaj zanat u Somboru, prema pisanim izvorima, postoji već duže od pet vekova i najranije se pominje 1500. godine, u zapisu poljskog hercega koji je bio na proputovanju kroz Sombor, tadašnji Coborsentmihalj (zapisao ga je kao Czombor Sancti Michaelis).

Nisu berberi samo ulepšavali frizure, brade i brkove Somboraca, već su i lečili prelome, radili manje hirurške intervencije, vadili zube i "puštali krv" (uz pomoć pijavica), a u Somboru ih je bilo nekoliko desetina. Tek od početka 20. veka javljaju se u gradu i prvi ženski frizeri.

O svemu tome priča prilog sa sajta RAVNOPLOV, koji sledi, a u okviru koga se može čuti i poznata stara pesma o berberima...

https://www.ravnoplov.rs/berberi-su-prvi-ljudi/

MANASTIR SV. STEFANA U SOMBORU   Prilog sa sajta RAVNOPLOV o manastiru Sv. arhiđakona Stefana u Somboru, koji danas (15....
15/08/2026

MANASTIR SV. STEFANA U SOMBORU

Prilog sa sajta RAVNOPLOV o manastiru Sv. arhiđakona Stefana u Somboru, koji danas (15. avgusta) obeležava svoju slavu - letnjeg Sv. Stefana.

Ova najmlađa somborska crkvena građevina podignuta je pre 93 godine (1933), kao zadužbina imućnog Somborca Stevana Ekema Konjovića. Njen dugogodišnji nastojatelj, arhimandrit Stefan Ilkić, bio je jedan od najumnijih i najobrazovanijih somborskih sveštenika u 20. veku.

Od 1961. g. Ekemova zadužbina ima status pravoslavnog manastira, ali nikad nije imala svoje monaško bratstvo. Više podataka o ovoj lepoj i skladnoj sakralnoj građevini, koju je projektovao Srbin, a sazidao Mađar, u prilogu koji sledi.

https://www.ravnoplov.rs/manastir-sv-stefana-u-somboru/

VUJADIN BANE SEKULIĆ - ANTIFAŠISTIČKI HEROJ IZ SOMBORA  Priča sa sajta RAVNOPLOV o Vujadinu Banetu Sekuliću (1921-1941),...
14/08/2026

VUJADIN BANE SEKULIĆ - ANTIFAŠISTIČKI HEROJ IZ SOMBORA

Priča sa sajta RAVNOPLOV o Vujadinu Banetu Sekuliću (1921-1941), mladom somborskom antifašisti, koji je streljan na današnji dan, pre 85 godina.

Uhvaćen je u leto 1941. g. u akciji paljenja žita i herojski je izdržao svirepu tronedeljnu torturu okupatorske policije u somborskom zdanju Županije, a da nije izdao ni jednog druga ili svoju organizaciju.

Kada su shvatili da ne mogu da ga slome, okupatori su mladog Somborca osudili na smrt pred prekim vojnim sudom i streljali ga u dvorištu iza zdanja Županije, 14. avgusta 1941. godine.

Više o njemu u prilogu koji sledi.

https://www.ravnoplov.rs/vujadin-bane-sekulic.../

SOMBORSKI PAŠIN SOKAK (DOSITEJEVA ULICA)Prilog sa sajta RAVNOPLOV o jednoj od najstarijih somborskih ulica za koju se po...
13/08/2026

SOMBORSKI PAŠIN SOKAK (DOSITEJEVA ULICA)

Prilog sa sajta RAVNOPLOV o jednoj od najstarijih somborskih ulica za koju se pouzdano zna da je postojala još u vreme turske uprave, u 17. veku. Ulica se, sve do posle Prvog svetskog rata, zvala Pašin sokak (u njoj se nalazio konak Beri-paše, koji opisuje turski putopisac Evlija Čelebi, prilikom posete Somboru 1665. godine, a preko p**a, na mestu današnje gimnazije, bio je turski hamam - javno kupatilo).

Kasnije je u ovoj ulici podignuta zgrada Gramatikalne škole (1781), a jedan vek posle toga, na istom mestu, sagrađeno je zdanje današnje somborske Gimnazije. Ulica završava lepom neorenesansnom palatom "Korzo" Nandora Falcionea s leve, te za ovaj prostor, po veličini i stilu, nepriličnom zgradom pošte, koja je sagrađena 1970/71. godine, sa desne strane.

Današnja Dositejeva jedna je od retkih somborskih ulica u kojoj (ako izuzmemo bašte njenih kuća) nema nijednog drveta...

Više o ovoj staroj somborskoj ulici u prilogu koji sledi (na slici: prva fotografija Pašinog sokaka iz 1872. godine; u pozadini se vidi crkva Presvetog Trojstva, sa starim krovom tornja, koji je kasnije zamenjen).

https://www.ravnoplov.rs/somborski-pasin-sokak.../

NAJSTARIJA SAČUVANA FRESKA U BAČKOJPriča sa sajta RAVNOPLOV o najstarijoj sačuvanoj freski u Bačkoj. Freska Raspeća Hris...
12/08/2026

NAJSTARIJA SAČUVANA FRESKA U BAČKOJ

Priča sa sajta RAVNOPLOV o najstarijoj sačuvanoj freski u Bačkoj. Freska Raspeća Hristovog s Bogorodicom nalazi se u franjevačkoj crkvi u Baču, a oslikana je krajem 12. ili početkom 13. veka, na zidu nekadašnje romaničke crkve, koja je u drugoj polovini 14. veka prepravljena u gotičkom stilu.

Moguće da grčki natpis imena Isusa Hrista (IC XC) na freski svedoči o činjenici da je Bač u 11. i 12. veku bio sedište grčke episkopije, kako to beleže vizantijski i arapski izvori, koja je potom, kako arhivski izvori navode, "kanonski prisajedinjena" Kaločkoj nadbiskupiji.

Freska je najverovatnije stradala u mongolskoj najezdi 1241. godine, a pronađena je 2011. godine, prilikom radova na restauraciji franjevačke crkve u Baču. Konzervirana je i restaurirana u zajedničkom srpsko-itajanskom projektu tokom narednih godina.

Više o svemu u prilogu koji sledi (na fotografiji: freska Raspeća Hristovog s Bogorodicom, u franjevačkoj crkvi u Baču).

https://www.ravnoplov.rs/najstarija-sacuvana-freska-u.../

OBEZGLAVLJENA "KRALJICA PANONIJA" KRAJ MALOG STAPARA Prilog sa sajta RAVNOPLOV o kamenom spomeniku "Kraljica Panonija" (...
11/08/2026

OBEZGLAVLJENA "KRALJICA PANONIJA" KRAJ MALOG STAPARA
Prilog sa sajta RAVNOPLOV o kamenom spomeniku "Kraljica Panonija" ("Regina Pannonia"), na račvanju Velikog i Malog bačkog kanala, kod Malog Stapara, 15-tak km jugoistočno od Sombora.

Spomenik je podignut kao sećanje na boravak cara Franje Josifa, koji je 5. maja 1872. godine prisustvovao početku radova na prokopavanju kraka plovnog kanala od Malog Stapara od Novog Sada, koji će poneti njegovo ime.

Vremenom je ovaj lepi spomenik devastiran - najviše nakon Prvog svetskog rata, ali i kasnije. Kako je nastao i izgledao, te šta je danas ostalo od njega, možete da pogledate u prilogu koji sledi.

https://www.ravnoplov.rs/obezglavljena-kraljica-panonija.../

Address

Sombor
25000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Ravnoplov posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The School

Send a message to Ravnoplov:

Shortcuts

Share

Category