31/01/2022
⁉️Kako su meseci u godini dobili svoja imena
👉Savremeni kalendar, koji smo nasledili od Rimljana, prvobitno je imao 10 meseci u godini koja je počinjala u martu, što je tada svima i bilo logično, jer je počinjalo proleće i novi ciklus buđenja prirode. Za zimski period nisu postojali meseci, jer se on nije baš dobro tretirao.
✨Rimski vladar Numa Pompilius je rešio da ispravi tu prazninu u godini i dodao je 2 meseca u kalendar. U to vreme broj dana u mesecu još uvek nije bio konačno sređen.
🎀Kasnije je Cezar uveo red u rimski kalendar i napravio ga ovakvim kakav jeste.
❇️Evo kako su meseci dobili svoja imena:
Januar: Januarius (latinski), dobio ime po Janusu, rimskom bogu ulaza, pragova, kapija, vrata, početaka i krajeva. Janus ima dva lica, svako na jednoj strani glave, kako bi mogao da vodi računa o početku i kraju svega što se dešava.
Februar: Februarius (latinski), ima potiče od termina Februa, obreda pročišćavanja koji se održavao 15. februara.
Mart: Martius (latinski), dobio ime po Marsu, rimskom bogu rata.
April: Aprilis (latinski) na latinskom znači “otvoriti”: dobio ovaj naziv jer u tom periodu cveće procveta i otvaraju se pupoljci .
Maj: Maius (latinski), nazvan po boginji Maji , boginji zaštitinici biljaka i njihovog rasta.
Jun: Junius (latinski), nazvan po boginji Junoni. Njen simbol je bio paun, jun mesec je mesec raznobojnog cveća.
Jul: Nazvan po Gaju Juliju Cezaru.
Avgust: Nazvan po Avgustu Cezaru, prvom rimskom imperatoru.
Septembar: Septem (latin), znači ‘sedam’, nekada je bio sedmi mesec u rimskom kalendaru.
Oktobar: Octo (latin znači ‘osam’, nekada je bio osmi mesec u rimskom kalendaru.
Novembar: Novem (latin), znači ‘devet’, nekada je bio deveti mesec u rimskom kalendaru.
Decembar: Decem (latin) znači ‘deset’, nekada je bio deseti mesec u rimskom kalendaru.