Stranica je namenjena,svim ljubiteljima izvorne,starogradske muzike i sevdaha! Sa tradicionalnom muzikom deli slične tonalitete i melodije. godine.
Starogradska muzika je muzika sa tekstovima orijentisanim ka gradskim miljeima (Beograd, Novi Sad, Sombor, Šabac, Vranje). Narodna muzika doživljava svoj procvat početkom 20. veka i pojavom gramofona i radija. Narodna muzika toga doba izvodi se po kafanama, koje postaju kultna mesta okupljanja građanskih slojeva (jedna od najčuvenijih kafana bila je "Novi Beograd" koja se nalazila u ulici Makenzij
evoj u Beogradu). Iz toga doba čuveni su (mahom romski) orkestri Cicvarića, Dušana Popaza, Paje Nikolića, Stevice Nikolića, Paje Todorovića uz pregršt drugih poznatih i manje poznatih sastava. Orkestri prate poznate pevače toga doba kao što su bili Mijat Mijatović, Sofka Nikolić, Teodora Arsenović, Milan Timotić, a pojedini orkestri sastavljani su ad hoc isključivo za snimanje gramofonskih ploča. Iz ovog perioda potiču i pevači kao Bora Janjić - Šapčanin, Vuka Šeherović i drugi koji su snimali za poznate strane i domaće diskografske kuće - Odeon, Concert Gramophone Record, Homocord, His Master's Voice, Polydor, Edison Bell Penkala, Elektroton i druge. Krajem dvadesetih godina 20. veka javlja se i Vlastimir Pavlović Carevac, koji nakon Drugog svetskog rata postaje šef Velikog Narodnog orkestra Radio Beograda. Narodni orkestar osnovao je Sima Begović, a Carevac u ovaj orkestar dolazi pred sam Drugi svetski rat. Begović biva ubijen pred samo oslobođenje 1944. Posle rata, uz Carevca, sazreva plejada interpretatora kao što su Vule Jeftić, Radmila Dimić, Anđelija Milić, Danica Obrenić, Predrag Gojković, Miodrag Popović, Velinka Grgurević, Mara Đorđević i mnogi drugi. Tu su i veliki harmonikaši Radojka i Tine Živković, Miodrag Mija Todorović - Krnjevac, violinista Žarko Milanović i poznati frulaš Sava Jeremić. Pored Carevca značajan tamburaški orkestar vodi Maksa Popov. Radio Beograd postaje centar oko koga se okuplja skoro sve što vredi u narodnoj muzici. Bilo je to zlatno doba narodne muzike u Srbiji. Organizuju se koncerti, redovna snimanja trajnih snimaka na magnetofonske trake, itd. Na žalost, nebriga, manjak traka i bahatost ljudi sa vrha vlasti po čijim nalozima su trake fizički bacane iz fonoteke Radio Beograda, učinilo je da podosta od ovog snimljenog materijala nije sačuvano, a relativno mala količina ovog stvaralaštva snimljena je na gramofonske ploče. Iz tog doba, poznati su i orkestri Duška Radetića, Branka Belobrka, Radeta Jašarevića, a kasnije, sedamdesetih godina prošlog veka, i Branimira Đokića. Sedamdesete i osamdesete godine prošlog veka donose i nove mlađe soliste kao što su Staniša Stošić, Nedeljko Bilkić, Dušica Bilkić, Usnija Redžepova, Vasilija Radojčić, Lepa Lukić, Dragan Živković Tozovac, Toma Zdravković, Merima Njegomir
“Prije jednog stoljeća sevdalinka nije bila samo narodna tradicija. Sve to vrijeme ljudi su živjeli u pjesničkoj tradiciji dok je pjesma živjela u njima. Danas sevdalinka priziva slike, poluosjećene mirise i senzualnost prošlog egzotičnog svijeta, bivšeg života utemeljenog na estetskim i moralnim vrijednostima još starije tradicije. Vraćanje ovoj tradiciji ne ukazuje na idealizaciju, nego ukazuje na sofisticiranu i obrazloženu odluku da se vrati vrijednostima koje dokazano pružaju ispunjenje i sklad u svakodnevnom životu.”
Izvor - Setnala se Kuzum Stana
Tradicionalna vranjska pesma, nastala oko 1870. godine. Grupa Izvor naucila je od Branimira Stosica, pevaca starih vranjskih melodija. IZVOR: Ivana Tasic (vo...