Institut društvenih nauka Beograd / Institute of Social Sciences Belgrade

  • Home
  • Serbia
  • Belgrade
  • Institut društvenih nauka Beograd / Institute of Social Sciences Belgrade

Institut društvenih nauka Beograd / Institute of Social Sciences Belgrade Institute of Social Sciences Belgrade 📍 Institut društvenih nauka je 1957. godine osnovalo Savezno izvršno veće, a od 1976.

godine svojstvo osnivača preuzela je Republika Srbija.

📍 Rad i razvoj Instituta se zasniva na zadacima proklamovanim još prilikom njegovog osnivanja. To su istraživanje osnovnih društvenih fenomena, unapređenje naučne misli i razvoj naučne metodologije u oblasti društvenih nauka, saopštavanje i objavljivanje rezultata naučnoistraživačkog rada, usavršavanje naučnog kadra i razvijanje saradnje s odgovarajućim ustanovama, organizacijama i pojedincima koji se bave proučavanjem društva.

📍 Institut danas broji u svom timu 40 doktora nauka i 13 doktoranata, koji obavljaju naučni rad u šest centara: Centru za pravna istraživanja, Centru za demografiju, Centru za ekonomska istraživanja, Centru za sociologiju, Centru za političke nauke i javno mnenje i Centar za filozofiju.

📍 Institut izdaje naučni časopis Stanovništvo.

📍 Direktor Instituta je dr Goran Bašić.

Napustio nas je naš nekadašnji kolega i direktor Instituta društvenih nauka prof. dr Dragomir Pantić. U našem Institutu ...
12/08/2026

Napustio nas je naš nekadašnji kolega i direktor Instituta društvenih nauka prof. dr Dragomir Pantić.
U našem Institutu radio je 41 godinu.
Dragoljub Pantić je bio socijalni psiholog, bavio se prvenstveno istraživanjima javnog mnjenja, metodologijom društvenih istraživanja, političkom kulturom i vrednostima.
Kao prijatelj, kolega i direktor bio je omiljen zbog svog blagog i pravdoljubivog karaktera.

Naš kolega Ivan Marinković, viši naučni saradnik i zamenik upravnika Centra za demografska istraživanja, bio je gost na ...
23/07/2026

Naš kolega Ivan Marinković, viši naučni saradnik i zamenik upravnika Centra za demografska istraživanja, bio je gost na TV Blic.

STATISTIKA OPSTANKA: ZAŠTO GUBIMO PO JEDAN GRAD SVAKE GODINE? U 2025. godini u Srbiji je rođeno najmanje beba u novijoj istoriji naše zemlje. U poslednjoj deceniji broj stanovnika smanjen je za nešto više od 400 hiljada, a samo osam opština imalo je više rođenih nego umrlih. I ako Srbija ima jednu od najboljih populacionih politika, rezultati ipak izostaju. Zašto , o tome su za TV Blic govorili Tatjana Macura, ministarka bez portfelja i Ivan Marinković, demografa iz Instituta društvenih nauka.

Ceo razgovor pogledajte 👇👇👇

https://www.youtube.com/watch?v=MkDmQRI4wQ0&list=PLWAhxWA9p0fa817Oqop8pZ1bnkjjzCthO&index=12

‼️ USKORO ‼️  Pratite nas, ubrzo radimo jedno vrlo zanimljivo istraživanje. Važno nam je i vaše mišljenje.
21/07/2026

‼️ USKORO ‼️ Pratite nas, ubrzo radimo jedno vrlo zanimljivo istraživanje. Važno nam je i vaše mišljenje.

Dr Matra Sjeničić nova V.D. direktorka Instituta društvenih naukaZa vršioca dužnosti Instituta društvenih nauka izabrana...
13/06/2026

Dr Matra Sjeničić nova V.D. direktorka Instituta društvenih nauka

Za vršioca dužnosti Instituta društvenih nauka izabrana je dr Marta Sjeničić, zamenica nekadašnjeg direktora, dr Gorana Bašića. U Centru za pravna istraživanja Instituta društvenih nauka radi od 1997. godine.

Dr Sjeničić je stručnjak u oblasti medicinskog i zdravstvenog prava, kao i prava socijalne zaštite. Bavila se pravnom regulativom u sferi retkih bolesti, pristupa osetljivih društvenih grupa uslugama zdravstvene i socijalne zaštite i drugim slicnim pitanjima. Član je Odbora za ocenu kvaliteta i podobnosti za akreditaciju programa obuke u socijalnoj zaštiti. Takođe, predavač je i u oblasti medicinskog i zdravstvenog prava i prava socijalne zaštite.

Pre zaposlenja u Institutu društvenih nauka, dr Sjeničić je radila u advokatskoj kancelariji, Ekonomskom institutu i konsultantskoj firmi „Deloitte & Touche“.

Jedan je od osnivača Udruženja pravnika za medicinsko i zdravstveno pravo Srbije.

Doktorirala je na Pravnom fakultetu u Beogradu. Usavršavala se u znanju stranih jezika, i to engleskom, nemačkom, francuskom i ruskom.

Objavila je samostalno ili u koautorstvu više od 140 bibliografskih jedinica.

Sve dodatne informacije možete pročitati 👇👇👇
https://idn.org.rs/osoblje/marta-sjenicic/

Održana je međunarodna naučna konferencija „Rodna ravnopravnost u postjugoslovenskom prostoru: izazovi, politike i persp...
08/06/2026

Održana je međunarodna naučna konferencija „Rodna ravnopravnost u postjugoslovenskom prostoru: izazovi, politike i perspektive“ 🧍‍♀️🧍👩‍🔧🧑‍💼👩‍🎓🧑‍🎓

Konferencija je okupila istraživačice i istraživače iz regiona i inostranstva s ciljem da kroz interdisciplinarni dijalog osvetli savremene izazove i mogućnosti unapređenja rodne ravnopravnosti u postjugoslovenskim društvima.

Potvrđeno je da, uprkos razvijenim normativnim okvirima i formalnom usklađivanju sa međunarodnim standardima, rodna ravnopravnost u državama regiona i dalje ostaje pre svega u domenu formalne, odnosno „simboličke jednakosti“, dok su stvarne društvene promene spore i često suočene sa ozbiljnim otporima. Posebno je istaknuto da postjugoslovenska društva prolaze kroz procese retradicionalizacije, u kojima se ideje emancipacije i feministička dostignuća dovode u pitanje kroz narative o „rodnoj ideologiji“, zaštiti tradicionalnih vrednosti i otporu prema navodno spolja nametnutim konceptima.

Više o zaključcima sa konferencija možete pročitati 👇👇👇
https://idn.org.rs/rodna-ravnopravnost-u-postjugoslovenskom-prostoru-izmedju-formalne-jednakosti-i-drustvenih-otpora/

A možete i pogledati 👇👇👇
https://www.youtube.com/

U čast Dragoljuba Mićunovića, prvog upravnika Centra za filozofiju i društvenu teoriju, pri Institutu društvenih nauka,Č...
28/05/2026

U čast Dragoljuba Mićunovića, prvog upravnika Centra za filozofiju i društvenu teoriju, pri Institutu društvenih nauka,

Čovek za koga možemo da kažemo da je obeležio jedan politički vek u Srbiji. Imao je jednako turbuletan život, kao i karijeru, ali od svojih stavova o slobodi mišljenja i govora, demokratiji i političkoj pripadnosti ali i političkoj podobnosti nije odustajao.

Bio je i svedok političkim usponima, ali i propadanjima svih starih i novih država na Balkanu. Učesnik demontracija, donosilac državnih odluka, golootočanin, disident, književnik i naučnik.

O Dragoljubu Mićunoviću, vremenu i okolnostima u kojima je živeo, ali i šta nam je ostavio za TV BLIC pričali su dr. Goran Bašić, direktor Instituta društvenih nauka i Zoran Panović, programski direktor Demostata.

Detaljnije na linku 👇👇👇
https://www.youtube.com/watch?v=K9PTTOnxieU&list=PLWAhxWA9p0fa817Oqop8pZ1bnkjjzCthO&index=26

Evropsko društveno istraživanje predvodi novi projekat programa Horizon EuropeEvropsko društveno istraživanje (ESS ERIC)...
27/05/2026

Evropsko društveno istraživanje predvodi novi projekat programa Horizon Europe

Evropsko društveno istraživanje (ESS ERIC) dobilo je 3,2 miliona evra od Evropske komisije za konsolidaciju, modernizaciju i dugoročno unapređenje svoje istraživačke infrastrukture.

Rad na projektu obuhvatiće uvođenje novih tehnologija, uključujući alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji (AI), kao i aktivnosti usmerene na proširenje članstva među državama članicama i kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji (EU).

ESS-Innovate – deo programa finansiranja Evropske komisije Horizon Europe – projekat je koji će trajati dve i po godine i zvanično počinje 1. juna 2026. godine.

U projektu ESS-Innovate učestvuje i pet partnerskih organizacija, a jedna od njih je i naš Institut društvenih nauka.

Detaljnije informacije možete pogledati na linku 👇👇

https://idn.org.rs/evropsko-drustveno-istrazivanje-predvodi-novi-projekat-programa-horizon-europe/

Profesor Dragoljub Mićunović 1930 - 2026 Napustio nas je naš nekadašnji kolega, prvi upravnik Centra za filozofiju i dru...
26/05/2026

Profesor Dragoljub Mićunović 1930 - 2026

Napustio nas je naš nekadašnji kolega, prvi upravnik Centra za filozofiju i društvenu teoriju, pri Institutu društvenih nauka. Pamtićemo ga kao velikog intelektualca, koji se borio za demokratiju, slobodu mišljenja, govora, i političke pripadnosti. I za to nije pravio kompromis.

U Institut društvenih nauka došao je kao prognani profesor Filozofskog fakulteta, sa još sedmoro intelektualaca. Bio je upravnik Centar za filozofiju i društvenu teoriju, koji je kasnije prerastao u samostalni Institut.

Rođen je u Toplici na jugu Srbije, 14. jula 1930. Detinjstvo je proveo u Skoplju, gde je započeo školovanje. Posle rata pohađa gimnazije u Kuršumliji i Prokuplju. U vreme sukoba Jugoslavije i Sovjetskog Saveza 1948. našao se među članovima Komunističke partije Jugoslavije koji su bili osumnjičeni kao „ibeovci“ i staljinisti, zbog čega je proveo dvadeset meseci na Golom otoku. Po povratku upisuje Filozofski fakultet u Beogradu, gde je 1954. diplomirao filozofiju.

Biografija profesora Dragoljuba Mićunovića je toliko dugačka i raznovrsna, da bi smo rekli da je živeo i pet života. Javnost će ga pamtiti kao profesora, osnivača, člana predsedništva i glavnog odbora Demokratske stranke, zatim kao poslanika u skupštini Srbije, predsednika skupštine Srbije i Crne Gore, šefa naših parlamentarnih delegacija u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope i Parlamentarnoj skupštini OEBSa, ali i kao književnika i naučnika.

Mi ćemo ga pamtiti i kao kolegu od koga su generacije imale šta da nauče.

Predstavljamo  📖 " Doba nesigurnosti" naše koleginice Jovane Zafirović Prekarijat i rastuća nesigurnost posla postali su...
25/05/2026

Predstavljamo 📖 " Doba nesigurnosti" naše koleginice Jovane Zafirović

Prekarijat i rastuća nesigurnost posla postali su jedno od ključnih obeležja savremenih evropskih društava, odražavajući velike promene na tržištu rada i u društvenim strukturama. Savremena tržišta rada sve više obeležavaju nestandardni oblici zaposlenja koji ne pružaju dugoročnu sigurnost, predvidiva primanja niti jasne mogućnosti profesionalnog napredovanja, što doprinosi opštoj ekonomskoj i ličnoj nesigurnosti.

U Evropi su ove promene povezane sa strukturnim procesima kao što su fleksibilizacija i deregulacija tržišta rada, tehnološke inovacije, kao i slabljenje sindikata i kolektivnog pregovaranja. Posledice ovih procesa prevazilaze samu sferu zaposlenja, jer su prekarni uslovi rada povezani sa ekonomskom ranjivošću, siromaštvom zaposlenih i otežanim planiranjem budućnosti, dok se razlike između generacija i regiona dodatno produbljuju.

Ovim razgovorom želimo da pokrenemo pitanje da li prekarni rad predstavlja novu pojavu ili nastavak starijih oblika društvene nejednakosti.

Sagovornici će, pored autorke, biti profesor Mihail Arandarenko sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Igor Išpanović, istraživač Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.

Predstavljanje 📖 biće održano u sredu, 27. maja 2026. godine, sa početkom u 12 časova.

Za sve one koji žele da nam se pridruže online
https://zoom.us/j/96440426995?pwd=UVacaAE4814dadGxPsiRbmHUGacn3C.1

Meeting ID: 964 4042 6995
Passcode: 295775

Address

Kraljice Natalije 45
Belgrade
11000

Opening Hours

Monday 09:00 - 17:00
Tuesday 09:00 - 17:00
Wednesday 09:00 - 17:00
Thursday 09:00 - 17:00
Friday 09:00 - 17:00

Telephone

+381113616002

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Institut društvenih nauka Beograd / Institute of Social Sciences Belgrade posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The School

Send a message to Institut društvenih nauka Beograd / Institute of Social Sciences Belgrade:

Share