Institute For Research Of Genocide Canada (IGC)

10/08/2026

10/08/2026

10/08/2026

Kanadska pjesnikinja Anne Carson osvojila Nobelovu nagradu za književnost

Carson je poznata po djelima koja prelaze granice književnih žanrova, među kojima se posebno izdvaja Autobiography of Red (Autobiografija Crvenog).

Više od četiri decenije Anne Carson na poseban način oblikuje savremenu književnost. Kao pjesnikinja, prevoditeljica, klasičarka, esejistkinja, izvođačica i vizuelna umjetnica, stvorila je opus koji je teško svrstati u jednu književnu kategoriju.
Ono što posebno izdvaja Carson nije samo njena originalnost u formi, već sposobnost da samo razmišljanje pretvori u književni događaj.

U vremenu kada se akademsko proučavanje i kreativno pisanje često posmatraju kao odvojene discipline, Carson je pokazala koliko su one međusobno povezane. Njena djela podsjećaju da se misao i mašta ne takmiče, već neprestano obogaćuju jedna drugu.

Rezultat je književni opus koji je istovremeno intelektualno zahtjevan i kreativno hrabar.

Od antičke Grčke do savremene književnosti

Carson se s lakoćom kreće između antičkog i modernog svijeta. Pri tome ne briše historijske razlike, već antičku prošlost posmatra kao prostor glasova, fragmenata, tišine i odsustva.

To je posebno vidljivo u njenom odnosu prema antičkoj grčkoj književnosti. Autori poput Sapfe, Simonida, Sofokla i Euripida u njenim djelima nisu samo predmet akademskog proučavanja, već sagovornici čije riječi i nakon stoljeća otvaraju pitanja o želji, tuzi, čežnji, otuđenosti i smrtnosti.

Njen dijalog s antičkim svijetom pokazuje da prošlost ne opstaje samo zato što je sačuvana, već zato što i dalje proizvodi nova značenja.

U njenom radu iznova se pojavljuje pitanje distance – između ljubavnika, jezika, živih i mrtvih, ali i između onoga što možemo spoznati i onoga što zauvijek ostaje nedokučivo.

Želja kod Carson rijetko predstavlja put prema posjedovanju. Ona je prije susret s odsustvom. Njena djela istražuju praznine i razmake koji oblikuju ljudsko iskustvo, pronalazeći u njima istovremeno bol i mogućnost.

Eksperimentisanje s književnom formom

Pitanje distance neraskidivo je povezano s njenim eksperimentisanjem s književnom formom.

Fragmentacija, citati, prekidi i kolaž postaju načini razmišljanja o sjećanju, želji i gubitku.

Djela poput Eros the Bittersweet iz 1986. godine, Autobiography of Red iz 1998., The Beauty of the Husband iz 2001., Nox iz 2010. i Float iz 2016. godine neprestano preispituju očekivanja čitalaca o tome šta pjesma, esej, prijevod ili knjiga mogu biti.

Ipak, njene formalne inovacije nikada ne djeluju kao eksperiment radi samog eksperimenta. One proizlaze iz tema kojima se bavi.

Forma kod Carson nije ukras – ona je način istraživanja.

Veliki utjecaj na novu generaciju autora

Ono što Anne Carson posebno izdvaja jeste spoj intelektualne smjelosti i emocionalne suzdržanosti.

Jeziku, književnosti i ljudskom iskustvu pristupa s izuzetnom hrabrošću, ali njena djela istovremeno karakterišu pažnja prema odsustvu, neizvjesnosti i onome što se ne može u potpunosti izreći.

Njeno pisanje je duhovito, ponekad razorno i gotovo uvijek nepredvidivo. Od čitalaca zahtijeva veliku pažnju, ali im zauzvrat nudi rijetku intenzivnost.

Utjecaj njenog rada već je vidljiv među mlađom generacijom pisaca i istraživača koji se slobodno kreću između književne kritike, prevođenja, poezije i proze.

Carson im nije ostavila metod koji treba kopirati, već osjećaj intelektualne slobode – spremnost na eksperiment, prihvatanje neizvjesnosti i uvjerenje da i samo rigorozno razmišljanje može postati oblik književnog stvaralaštva.

Nobelova nagrada za književnost često je pripadala autorima koji su proširivali naše razumijevanje onoga što književnost može biti.

Anne Carson sada se pridružuje tom društvu.

Njen opus promijenio je odnos između poezije i naučnog proučavanja književnosti, antičkog i modernog svijeta, misli i osjećaja. Još važnije, pokazala je brojnim čitaocima da književnost i dalje predstavlja jedan od najmoćnijih načina za suočavanje s onim što je udaljeno, teško razumljivo i drugačije.

10/08/2026

IGK POZIVA EVROPSKE UNIVERZITETE I AKADEMSKE MREŽE DA PREISPITAJU SARADNJU SA UNIVERZITETOM U ISTOČNOM SARAJEVU ZBOG MATERIJALA U KOJEM SE BOSNA I HERCEGOVINA PREDSTAVLJA KAO STRANA DRŽAVA
Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) uputio je dopise čelnicima jedanaest evropskih univerziteta i akademskih asocijacija koji sarađuju sa Univerzitetom u Istočnom Sarajevu i njegovim Medicinskim fakultetom u Foči, pozivajući ih da preispitaju, suspenduju ili obustave tu saradnju zbog promotivnog materijala u kojem se Bosna i Hercegovina predstavlja kao strana država.
http://instituteforgenocide.org/bs/igk-poziva-evropske-univerzitete-i-akademske-mreze-da-preispitaju-saradnju-sa-univerzitetom-u-istocnom-sarajevu-zbog-materijala-u-kojem-se-bosna-i-hercegovina-predstavlja-kao-strana-drzava/

IGC CALLS ON EUROPEAN UNIVERSITIES AND ACADEMIC NETWORKS TO REVIEW COOPERATION WITH THE UNIVERSITY OF EAST SARAJEVO OVER MATERIAL PRESENTING BOSNIA AND HERZEGOVINA AS A FOREIGN COUNTRY
The Institute for Research of Genocide Canada (IGC) has written to the leaders of eleven European universities and academic associations that cooperate with the University of East Sarajevo and its Faculty of Medicine in Foča, calling on them to review, suspend, or terminate such cooperation in response to promotional material that presents Bosnia and Herzegovina as a foreign country.
http://instituteforgenocide.org/igc-calls-on-european-universities-and-academic-networks-to-review-cooperation-with-the-university-of-east-sarajevo-over-material-presenting-bosnia-and-herzegovina-as-a-foreign-country/

10/07/2026

IGK: OSUDA ZVANIČNIH POČASTI ZLOČINKI BILJANI PLAVŠIĆ, OSUĐENOJ ZA ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI
U povodu komemoracije i sahrane srpske ratne zločinke Biljane Plavšić, IGK je pozvao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da utvrdi postoje li u postupanju organizatora i učesnika elementi krivičnog djela”:
Biljana Plavšić je 2002. pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju priznala krivicu za progon nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, što je zločin protiv čovječnosti. Presudom iz 2003. osuđena je na 11 godina zatvora zbog progona Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugih u 37 opština. Puštena je 2009, nakon što je odslužila dvije trećine kazne.
Komemoraciju u Banskom dvoru u Banjoj Luci, i sahranu organizovao je Odbor za sahranu koji je formirala Vlada Republike srpske. Komemoraciji su prisustvovali predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Republike srpske Nenad Stevandić, predsjednik Ustavnog suda Republike srpske Džerard Selman, bivši predsjednik entiteta Dragan Čavić, ministri u Vladi Republike srpske i drugi funkcioneri.
Kada ukop organizuje vlada, a komemoracija se održava u javnoj ustanovi uz prisustvo najviših funkcionera, to više nije privatna stvar. Tada institucije šalju poruku o svom odnosu prema pravosnažnoj presudi za zločin protiv čovječnosti.
Odslužena kazna ne predstavlja osnov za zvaničnu počast. Osuđena je ratna zločinka, što je činjenica koju utvrđuje sud, a ne politika.
Stoga pozivamo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine da utvrdi postoje li u postupanju organizatora i učesnika elementi krivičnog djela iz člana 145a stav 6 Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojim je kažnjivo javno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Tražimo da nadležni organ ispita činjenice i donese odluku u skladu sa zakonom.
Pozivam i nosioce javnih funkcija da jasno razdvoje lično žalovanje od zvanične počasti osuđenima za zločine i da se javno ogradе od svakog oblika njihovog veličanja.

10/07/2026

Devet zemalja članica usvojilo Splitsku deklaraciju: 'Ko veliča genocid ne može u EU'

Devet mediteranskih zemalja članica Evropske unije usaglasilo je u Splitu da veličanje ratnih zločina i genocida predstavlja političku prepreku za ulazak u EU.

U Splitskoj deklaraciji, usvojenoj na samitu grupe MED9, Hrvatska je postigla konsenzus da se takvo ponašanje postavi kao uslov za zemlje kandidatkinje.

Iako se to izričito ne navodi, poruka je prvenstveno usmjerena na Srbiju.

Čelnici u deklaraciji od država kandidatkinja traže "istinsku predanost pomirenju i nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločina i genocida".

Istovremeno, grupa MED9 potvrđuje da budućnost Zapadnog Balkana vidi u Evropskoj uniji i proširenje opisuje kao geostrateško ulaganje u mir, sigurnost i prosperitet.

Time se uz postojeće uslove poput reformi, vladavine prava i dobrosusjedskih odnosa uvodi i odnos prema ratnim zločinima.

Ova diplomatska inicijativa uslijedila je samo mjesec nakon sahrane ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu.

Hiljade ljudi, lijes prekriven srbijanskom zastavom, vojne počasti i prisustvo članova Vlade Srbije na ispraćaju osobe osuđene na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici i ratne zločine izazvali su oštru reakciju Brisela.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća António Costa tada su te prizore nazvali šokantnim.

EU je poručio da veličanju ratnih zločinaca, negiranju genocida i revizionizmu nema mjesta ni u Uniji ni u zemljama kandidatkinjama, a slična je formulacija sada ugrađena i u Splitsku deklaraciju.

Domaćin samita, koji je označio kraj hrvatskog predsjedavanja inicijativom MED9, bio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

U Splitu je ugostio francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, italijansku premijerku Giorgiju Meloni, grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa, kiparskog predsjednika Nikosa Christodoulidesa, malteškog premijera Roberta Abelu, portugalskog premijera Luísa Montenegra i slovenačog premijera Janeza Janšu.

Samitu su prisustvovali i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Evropskog vijeća António Costa, evropska povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica te jordanski prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II i monegaški knez Albert II.

10/07/2026

Američka senatorica o novim sankcijama Dodiku: On radi na podjeli BiH
Američkoj senatorici Cynthiji Jeanne Shaheen danas je u sarajevskoj Vijećnici uručeno priznanje Počasni građanin Grada Sarajeva za 2025. godinu, kao priznanje za njen dugogodišnji doprinos jačanju odnosa Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine i podršku euroatlantskim težnjama BiH.
U svom obraćanju prisutnim u Vijećnici osvrnula se i na djelovanje lidera SNSD-a Milorada Dodika i njeno zagovaranje uvođenja ponovnih sankcija bivšem predsjedniku entiteta RS.
"Prošle godine u Senatu je usvojen zakon u SAD-u kojim se zagovara da se sankcionišu oni koji zagovaraju secesiju i podjele Bosne i Hercegovine. Ja sam čvrsto zagovarala da se ponovo uvedu sankcije Miloradu Dodiku, jer on ne radi na jačanju nego na podjeli Bosne i Hercegovine" poručila je Shaheen u Sarajevu. Podsjećamo, dvostranačka grupa visokih američkih zakonodavaca u augustu je ponovo pozvala administraciju predsjednika Donalda Trumpa da uvede sankcije zvaničnicima Republike Srpske.
„Duboko smo zabrinuti zbog izvještaja da su sadašnji i bivši zaposlenici te saradnici Memorijalnog centra Srebrenica pozvani na saslušanje“, stajalo je u zajedničkom saopćenju koje su potpisali vodeća demokratska članica Odbora za vanjske poslove Senata Jeanne Shaheen, predsjednik Odbora za oružane snage Senata Roger Wicker, predsjednik Odbora za pravosuđe Senata Chuck Grassley, vodeći demokratski član tog odbora Dick Durbin, te kongresmeni Bill Keating i Mike Turner.
Oni su pozvali Trumpovu administraciju da postupi u skladu s ovogodišnjim zakonom o odbrani, kojim je od američkih zvaničnika zatraženo da uvedu sankcije svakoj osobi za koju predsjednik utvrdi da „ugrožava sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo kojeg dijela država Zapadnog Balkana“.
Podsjećamo, priznanje "Počasnog građanina Sarajeva" senatorici Shaheen uručio gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić na svečanoj ceremoniji.
Iz Grada Sarajeva ističu da je Shaheen kroz svoj dugogodišnji politički angažman dosljedno pokazivala predanost jačanju odnosa SAD-a i BiH, kao i podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i prosperitetu Bosne i Hercegovine.
Takav angažman učinio ju je jednom od najznačajnijih i najpostojanijih saveznica Bosne i Hercegovine na američkoj političkoj sceni.
Shaheen svoju podršku BiH nije iskazivala samo političkim djelovanjem u Washingtonu već i posjetama Bosni i Hercegovini, tokom kojih je kontinuirano ukazivala na stratešku važnost stabilne i uspješne BiH za Sjedinjene Američke Države.
Njen doprinos afirmaciji Sarajeva ogleda se i u kontinuiranom zalaganju za Sarajevo kao simbol otpornosti i evropske budućnosti.

10/07/2026

Čestitamo senatorici Jeanne Shaheen koja je danas dobila titulu počasne građanke grada Sarajeva, zasluženom priznanju za njenu dugogodišnju podršku Bosni i Hercegovini i njenim građanima.
IGK

Congratulations to Senator Jeanne Shaheen on being named an honorary citizen of the City of Sarajevo, a well-deserved recognition of her long-standing support for Bosnia and Herzegovina and its people.
IGC

Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić uručio je priznanje Počasnoj građanki Grada Sarajeva senatorici Sjedinjenih Američkih Država Cynthiji Jeanne Shaheen, čime je i zvanično potvrđena Odluka Gradskog vijeća Grada Sarajeva o dodjeli ovog visokog gradskog priznanja.

„Velika mi je čast što danas u sarajevskoj Vijećnici uručujemo priznanje „Počasni građanin Grada Sarajeva“ senatorici Cynthiji Jeanne Shaheen. Ovo je iskreni izraz zahvalnosti za njenu višegodišnju i kontinuiranu podršku Bosni i Hercegovini i Sarajevu, te zalaganje za naš suverenitet, teritorijalni integritet i euroatlantski put. Senatorica Shaheen bila je i ostaje istinski prijatelj Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Sarajevo pamti svoje prijatelje i s ponosom je naziva svojom Počasnom građankom“, poručio je gradonačelnik Samir Avdić.

Na sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva, održanoj 29. oktobra 2025. godine, senatorica Cynthia Jeanne Shaheen proglašena je Počasnom građankom Grada Sarajeva, u znak priznanja za njen dugogodišnji angažman i doprinos jačanju odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine.

Svečanoj dodjeli priznanja prisustvovali su zamjenica gradonačelnika Grada Sarajeva Mirela Džehverović, predsjedavajući Gradskog vijeća Alen Girt, zamjenik predsjedavajućeg Emir Bićo, senator Sjedinjenih Američkih Država Richard Durbin, otpravnik poslova Ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini John Ginkel, direktor osoblja Odbora za vanjske poslove Senata SAD-a (SFRC) Naz Durakoglu, te zamjenica direktorice osoblja SFRC-a Amy English.

Senatorica Shaheen kroz svoj dugogodišnji rad dosljedno je iskazivala podršku Bosni i Hercegovini, jačanju odnosa između dvije zemlje, kao i euroatlantskim težnjama Bosne i Hercegovine. Njeno zalaganje za suverenitet i teritorijalni integritet naše zemlje, te podrška njenoj stabilnosti i prosperitetu, predstavljaju važan dio njenog javnog angažmana.

Svoj odnos prema Bosni i Hercegovini senatorica Shaheen potvrđivala je i kroz posjete našoj zemlji, tokom kojih je ukazivala na strateški značaj stabilne i uspješne Bosne i Hercegovine za Sjedinjene Američke Države.

Posebno mjesto u njenom angažmanu zauzima i Sarajevo, kao grad koji simbolizira otpornost, multikulturalnost i opredijeljenost ka evropskoj budućnosti. Upravo kroz kontinuiranu podršku Sarajevu i Bosni i Hercegovini, senatorica Shaheen dala je doprinos afirmaciji vrijednosti koje naš grad baštini