Institute For Research Of Genocide Canada (IGC)

Olimpijski Calgary, bratski grad Sarajeva, proglasio 11. juli Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici
http://instituteforgenocide.org/bs/kanadski-olimpijski-grad-kalgari-proglasio-11-juli-2026-danom-sjecanja-na-zrtve-genocida-u-srebrenici/

The City of Calgary, one of Canada’s most beautiful and internationally recognized Olympic cities, has officially declared July 11, 2026, as the Day of Remembrance for the Victims of the Srebrenica Genocide, reaffirming its solidarity with the victims, survivors, and families affected by one of the darkest chapters in modern European history.

Calgary Declares July 11, 2026 as Day of Remembrance for Victims of the Srebrenica Genocide - Sarajevo Times The City of Calgary, one of Canada’s most beautiful and internationally recognized Olympic cities, has officially declared July 11, 2026, as the Day of Remembrance for the Victims of the Srebrenica Genocide, reaffirming its solidarity with the victims, survivors, and families affected by one of th...

Na kraju posjete dr. Denisa Bećirovića, predsjedavajučeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Kanadi

Bosanskohercegovačka zajednica u Kanadi je zadovoljna posjetom predsjedavjučeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Denisa Bećirovića Kanadi.

Posebno je značajan susret sa generalnom guvernerkom Kanade Louise Arbour, najviše rangiranom državnom zvaničnicom Kanade. Ovo je ujedno prvi sastanak generalne guvernerke Louise Arbour na nivou šefova država od njenog stupanja na dužnost. Rezultat ovog važnog bileteralnog sastanka je jačanje političkih, ekonomskih, akademskih i kulturnih veza između Bosne i Hercegovine i Kanade, članice Upravnog odbora vijeća za implementaciju mira. Louise Arbour je veliki prijatelj Bosne i Hercegovine, posebno kulture sječanja na genocid u Srebrenici. Kanada podržava teritorijalni integritet, suverenitet nezavisnost i politički subjektivite Bosne i Hercegovine i ostaje čvrsto opredijeljena za jačanje prijateljskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom, te daje podršku njenom evropskom i evroatlantskom putu.

Veoma važan susret je bio i s ministrom finansija i nacionalnih prihoda Kanade François-Philippeom Champagneom, zamjenikom premijera Kanade Marka Carneya. Tokom razgovora razmatrane su mogućnosti unapređenja ekonomske saradnje Bosne i Hercegovine i Kanade, s posebnim fokusom na trgovinu, investicije, inovacije, nove tehnologije i razvoj savremene industrije.

Na kraju posjete predsjedavajuči Predsjedništva Bosne i Hercegovine se susreo sa bosanskohercegovačkom zajednicom u Kanadi. Pažljivo saslušavši ono što je zajednica uradili, te ono što zajednica traži, dr. Denis Bećirović je odgovorio na mnogobrojna pitanja. Obećao je pojačan rad na zahtijevima zajednice. Istako je veoma značajnu ulogu zajednice u prezentovanju bosanskohercegovačkih vrijednosti u Kanadi, posebno ulogu u institucionalizaciji kulture sjećanja na genocid u Srebrenici gdje je Kanada jedan od lidera u svijetu. Bećirović je konstatovao da bosanskohercegovačka zajednica predstavlja snažan most saradnje dvije države i daje značajan doprinos kanadskom društvu, ekonomiji i javnom životu.
Bosanskohercegovacka dijaspora u Kanadi

MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA “SREBRENICA 1995: KULMINACIJA GENOCIDA I AGRESIJE NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU” 3. I 4. JULA U SARAJEVU I SREBRENICI

Univerzitet u Sarajevu – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića organiziraju međunarodnu naučnu konferenciju “Srebrenica 1995: Kulminacija genocida i agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu”, koja će biti održana 3. i 4. jula 2026. godine u Sarajevu i Srebrenici.

Konferencija se organizira povodom 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima u i oko Srebrenice, s ciljem odavanja počasti žrtvama, reafirmacije značaja istine i pravde, kao i jačanja naučnih, institucionalnih i društvenih napora usmjerenih ka istraživanju, dokumentiranju i suprotstavljanju negiranju genocida. Polazeći od činjenice da je genocid u Srebrenici naučno, historijski i sudski utvrđen, konferencija će otvoriti prostor za interdisciplinarnu raspravu o političkim, vojnim, pravnim, društvenim, obrazovnim i memorijalnim aspektima genocida počinjenog u Republici Bosni i Hercegovini 1992–1995. godine.

Naučni dio konferencije bit će održan u petak, 3. jula 2026. godine, u prostorijama Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića u Sarajevu, s početkom u 9 sati. Program konferencije obuhvata četiri tematska panela: “Genocid pred pravom, politikom i jezikom: Definicija, prevencija i odgovornost”, “Srebrenica nakon genocida: Obnova, sjećanje, međunarodni neuspjeh i pravda”, “Put ka genocidu u Srebrenici: Obrasci progona, masovnih zločina i uništenja u Bosni i Hercegovini 1992–1995.” i “Obrazovanje, negiranje genocida i otpor kroz istinu”. Na konferenciji će učestvovati istaknuti domaći i međunarodni naučnici, istraživači i stručnjaci.

Drugog dana konferencije, u subotu, 4. jula 2026. godine, planiran je terenski program u Srebrenici i Potočarima, koji uključuje posjetu lokacijama masovnih stratišta u Podrinju, obilazak Potočara i Memorijalnog centra Srebrenica, te završetak konferencije u Srebrenici.

Organizatori ističu da je nastavak naučnog istraživanja, javnog govora i institucionalnog pamćenja o genocidu u Srebrenici trajna obaveza akademske zajednice, posebno u vremenu kada su negiranje, relativizacija i veličanje počinilaca zločina i dalje prisutni u javnom prostoru. Konferencija zato predstavlja važan doprinos očuvanju sudski utvrđenih činjenica, kulturi pamćenja i odgovornom odnosu prema žrtvama genocida.

Univerzitet u Sarajevu
Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića

Himna Bosne i Hercegovine u Torontu! Canada vs BiH - 12.06.2026. Ako želite podržati moj rad onda to možete uraditi putem ovog linka...

Lažna pokajanja ratnih zločinaca u Hagu i drugo ubijanje žrtava sa slobode

Negiranje zločina nije puka provokacija nego direktan udar na dostojanstvo žrtava i na samu mogućnost suočavanja s prošlošću. Društvo koje pristaje na takvo ponašanje šalje poruku da istina nije važna, a da su presude međunarodnih sudova tek mrtvo slovo na papiru.

Uposlenik u Državnom tužilaštvu podnio je prijavu protiv Damira Došena, osuđenog u Haškom tribunalu na pet godina zatvora za zločine u Prijedoru 1992., zbog komentara na društvenoj mreži Facebook kojim je vrijeđao žrtve i negirao da su u ovom gradu postojale bijele trake.

Iz Tužilaštva su podsjetili da su krajem maja zaprimili prijavu za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, kao i vrijeđanje žrtava ratnih zločina na području Prijedora, a putem objava na društvenim mrežama. Prijava je podnesena, kako navode, od predstavnika udruženja žrtava s tog područja, a u skladu sa procedurom dodijeljena je u rad postupajućoj tužiteljici.
Logor je formiran na mjestu prijeratne tvorničke keramike u Prijedoru.

Također su pojasnili da su dodatno zaprimljena još dva podneska – jedan od udruženja žrtava i jedan od zaposlenog u Tužilaštvu, koji je i građanin se tog područja, a koji se odnose na isti događaj i koji su uloženi u navedeni predmet koji je već u radu.
Na Facebook profilu izvjesnog Deana Dekija, ispod objave o Prijedoru, na jedan od komentara korisnik profila Damir Kain Došen odgovorio je da su “bijele trake izmišljene”, te Bošnjake nazivao pogrdnim imenima.

“Bijele trake ste izmislili kao i sve laži koje ste izgovorili i dan-danas ponavljate kao papagaji, priložite bar jedan, bilo kakav dokaz o bijelim trakama… nema, jer niste nosili bijele trake. Sami ste sebi učinili to zadovoljstvo da vas pohapse i pritvore u tvornicu keramičkih pločica zbog masovnog učešća u napadima na srpsku vojsku i policiju”, navodi se u Facebook komentaru u kojem se masovne grobnice porede sa septičkom jamom.
Kada je pred Haškim tribunalom u oktobru 2001. godine priznao krivicu za progon kao zločin protiv čovječnosti i izgovarao riječi kajanja zbog patnje logoraša Keraterma i njihovih porodica, Damir Došen ostavio je utisak čovjeka koji je barem djelimično shvatio težinu onoga što se dogodilo u Prijedoru 1992. godine. Danas, više od dvije decenije kasnije, njegove javne objave otvaraju pitanje da li je to pokajanje ikada bilo iskreno ili je predstavljalo tek dio strategije za blažu kaznu.
Negiranje činjenica utvrđenih pred međunarodnim sudovima, ismijavanje i vrijeđanje žrtava te relativizacija progona kojem su bili izloženi Bošnjaci i Hrvati Prijedora nisu samo politički ili ideološki stavovi. To je nastavak nasilja drugim sredstvima. Kada osuđeni ratni zločinac negira ili umanjuje zločine, on simbolično ponovo napada one koji su preživjeli logore, izgubili članove porodice ili još tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih.

Takvo ponašanje predstavlja svojevrsno drugo ubijanje žrtava – ne fizičko, nego moralno i ljudsko. Ono nastoji izbrisati njihovu patnju, obesmisliti njihova svjedočenja i pretvoriti historijski utvrđene činjenice u predmet poruge. Posebno je teško kada to dolazi od osobe koja je vlastitu odgovornost za te zločine već priznala pred najvišom međunarodnom sudskom instancom.
Prijedor je mjesto u kojem je ubijeno 3.176 civila među kojima 102 djece, hiljade ljudi prošle su kroz logore, gdje su porodice uništene, a cijele zajednice protjerane. Konkretno, kroz logor Keraterm u kojem je Došen bio stražar prošlo je više od 3.000 ljudi, dok 371 logoraš nije preživio logoraške torture i mučenja
Negiranje zločina nije puka provokacija nego direktan udar na dostojanstvo žrtava i na samu mogućnost suočavanja s prošlošću. Društvo koje pristaje na takvo ponašanje šalje poruku da istina nije važna, a da su presude međunarodnih sudova tek mrtvo slovo na papiru.

Slučaj Damira Došena zato nije samo pitanje jednog čovjeka i njegovih objava na društvenim mrežama. To je ogledalo šireg problema u kojem pojedinci, nakon odsluženih kazni, ne pokazuju ni minimum moralne odgovornosti, nego postaju promotori revizionizma i negiranja. A kada neko ko je priznao zločin danas negira njegove posljedice, teško je izbjeći zaključak da pokajanja nikada nije ni bilo. Ostala je samo gola činjenica presude i gorak osjećaj da se žrtve, decenijama nakon rata, ponovo prisiljava da brane istinu o onome što su preživjele.

Biljana Plavšić jedan je od najpoznatijih primjera kako priznanje krivice i izrazi kajanja pred sudom ne moraju nužno značiti stvarno suočavanje s odgovornošću.
Pred Haškim tribunalom 2002. godine Plavšić je priznala krivicu za zločine protiv čovječnosti i izjavila da prihvata odgovornost za patnje hiljada žrtava. Tada je govorila o "ljudskoj patnji" za koju snosi dio odgovornosti i izrazila kajanje.

Međutim, nekoliko godina kasnije, dok je služila kaznu u Švedskoj, počela je davati sasvim drugačije izjave. U intervjuu za švedski magazin Vi 2009. godine rekla je da je priznala krivicu kako bi izbjegla dugotrajan proces i postigla nagodbu s tužilaštvom, te ustvrdila: "Nisam učinila ništa pogrešno."

Zbog takvih kasnijih izjava brojni pravnici, istraživači i aktivisti za ljudska prava ocijenili su njeno prvobitno kajanje kao politički i pravno motivisano, a ne kao iskreno moralno suočavanje sa zločinima.
Pred Haškim tribunalom krivicu su priznali Biljana Plavšić, Momir Nikolić, Dragan Obrenović, Miroslav Deronjić, Dražen Erdemović, Duško Sikirica, Damir Došen, Dragan Kolundžija, Stevo Todorović, Milan Babić, Darko Mrđa.

Bećirović razgovarao s bh. dijasporom u Kanadi, susret i sa direktorom IGK-a Emirom Ramićem
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović sastao se s predstavnicima bosanskohercegovačke dijaspore u Kanadi, saopćeno je iz njegovog kabineta.
Kako je navedeno, tokom otvorenog i sadržajnog višesatnog dijaloga odgovorio je na brojna pitanja prisutnih o aktuelnim političkim, ekonomskim i društvenim procesima u Bosni i Hercegovini, kao i o vanjskopolitičkim prioritetima države.
Bećirović je naglasio da je bosanskohercegovačka dijaspora jedan od najvažnijih resursa Bosne i Hercegovine te da snažne veze između domovine i naših ljudi širom svijeta predstavljaju važan faktor razvoja države. Istakao je da očuvanje identiteta, jezika i kulture, uz kontinuiranu saradnju s institucijama Bosne i Hercegovine, doprinosi jačanju ukupnog društvenog i ekonomskog potencijala države.
Tokom razgovora, istaknuto je u saopćenju, predsjedavajući Predsjedništva BiH je posebno pozdravio angažman Instituta za istraživanje genocida Kanada, koji vodi Emir Ramić. Rekao je da ovaj Institut već godinama daje izuzetan doprinos očuvanju istine o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i genocidu nad Bošnjacima, naučnoistraživačkim radom, edukativnim aktivnostima i saradnjom s brojnim međunarodnim institucijama. Naglasio je da su te aktivnosti značajne u borbi protiv negiranja genocida, historijskog revizionizma i svih oblika diskriminacije, kao i za jačanje kulture sjećanja.
Bećirović je istakao da bosanskohercegovačka dijaspora ima neprocjenjivo vrijedan potencijal, te da upravo zajednica u Kanadi daje važan doprinos promoviranju političkih, kulturnih i ekonomskih veza dvije prijateljske države, kao i promociji pozitivne slike Bosne i Hercegovine u Kanadi.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH poručio je da Bosna i Hercegovina treba jačati veze sa svojim građanima u svijetu, posebno obrazovanjem, naukom, kulturom, tradicijom, sportom, kao i putem svih značajnijih poslovnih investicija koje dolaze iz dijaspore. Ulaganja iz dijaspore, te prijenos znanja i iskustava od velikog su značaja za Bosnu i Hercegovinu. Naglasio je da brojni uspješni privrednici, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, mogu imati važnu ulogu u otvaranju novih radnih mjesta, transferu znanja i jačanju međunarodne konkurentnosti bosanskohercegovačke privrede. Dodao je da institucije Bosne i Hercegovine trebaju nastaviti raditi na stvaranju boljeg poslovnog ambijenta i jačanju saradnje s dijasporom. S tim u vezi, istaknuto je da je formiranje Globalne mreže bh. dijaspore pri Kabinetu Bećirovića važan iskorak u povezivanju dijaspore i domovine, navedeno je.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH je ukazao na važnost kontinuiranog angažmana bosanskohercegovačke dijaspore u promoviranju istine o Bosni i Hercegovini, očuvanju bosanskohercegovačkog identiteta, te doprinosu razvoju lokalnih zajednica iz kojih porijeklom potiču. Također je ukazao na važnost zajedničkog djelovanja u promociji demokratskih vrijednosti, ljudskih prava, međusobnog poštovanja i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine. Istakao je da građani Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu, svojim radom, uspjesima i ugledom, predstavljaju najbolji primjer vrijednosti koje bosanskohercegovačko društvo baštini.
Tokom razgovora, posebna pažnja posvećena je ulozi mladih ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive i djeluju u Kanadi. Ukazano je na to da mlade generacije predstavljaju važan potencijal za daljnje jačanje veza dvije države, te da je neophodno kreirati dodatne programe koji će omogućiti njihovo aktivnije povezivanje s domovinom putem obrazovnih, kulturnih, naučnih i sportskih aktivnosti. Razgovarano je i o mogućnostima unapređenja ekonomske saradnje, s obzirom na značajan broj uspješnih privrednika i stručnjaka bosanskohercegovačkog porijekla koji žive u Kanadi. Konstatirano je da dijaspora može imati važnu ulogu u privlačenju investicija, otvaranju novih poslovnih prilika i promociji Bosne i Hercegovine kao poželjne destinacije za ulaganja.
Predstavnici dijaspore izrazili su interes za intenziviranje saradnje s Bosnom i Hercegovinom te potvrdili spremnost da svojim znanjem, iskustvom i investicijama nastave doprinositi razvoju domovine. Susret je protekao u atmosferi konstruktivnog dijaloga i zajedničke opredijeljenosti za jačanje veza između Bosne i Hercegovine i njene dijaspore u Kanadi, navodi se u saopćenju.

Bećirović speaks with BiH diaspora in Canada, also meets with IGK director Emir Ramić
Chairman of the Presidency of Bosnia and Herzegovina Denis Bećirović met with representatives of the Bosnian-Herzegovinian diaspora in Canada.
During an open and substantive multi-hour dialogue, he answered numerous questions from those present about current political, economic and social processes in Bosnia and Herzegovina, as well as about the state's foreign policy priorities.
Bećirović emphasized that the Bosnian-Herzegovinian diaspora is one of the most important resources of Bosnia and Herzegovina and that strong ties between the homeland and our people around the world represent an important factor in the country's development. He pointed out that preserving identity, language and culture, along with continuous cooperation with the institutions of Bosnia and Herzegovina, contributes to strengthening the overall social and economic potential of the country.
During the conversation, the Chairman of the Presidency of BiH particularly welcomed the engagement of the Institute for Genocide Research Canada, led by Dr. Emir Ramić. He said that this Institute has for years made an exceptional contribution to preserving the truth about the aggression against Bosnia and Herzegovina and the genocide against Bosniaks, through scientific research, educational activities and cooperation with numerous international institutions.
He emphasized that these activities are significant in the fight against genocide denial, historical revisionism and all forms of discrimination, as well as for strengthening the culture of remembrance.
Bećirović pointed out that the Bosnian-Herzegovinian diaspora has an invaluable potential, and that the community in Canada in particular makes an important contribution to promoting political, cultural and economic ties between the two friendly countries, as well as to promoting a positive image of Bosnia and Herzegovina in Canada.
The Chairman of the Presidency of BiH stated that Bosnia and Herzegovina should strengthen ties with its citizens around the world, especially through education, science, culture, tradition, sports, as well as through all significant business investments coming from the diaspora. Investments from the diaspora, as well as the transfer of knowledge and experience, are of great importance for Bosnia and Herzegovina. He emphasized that numerous successful entrepreneurs of Bosnian-Herzegovinian origin can play an important role in creating new jobs, transferring knowledge and strengthening the international competitiveness of the Bosnian-Herzegovinian economy.
He added that the institutions of Bosnia and Herzegovina should continue working on creating a better business environment and strengthening cooperation with the diaspora. In this regard, it was pointed out that the formation of the Global Network of BiH Diaspora within the Cabinet of Bećirović is an important step forward in connecting the diaspora and the homeland.
The Chairman of the Presidency of BiH highlighted the importance of the continuous engagement of the Bosnian-Herzegovinian diaspora in promoting the truth about Bosnia and Herzegovina, preserving the Bosnian-Herzegovinian identity, and contributing to the development of the local communities from which they originate. He also pointed out the importance of joint action in promoting democratic values, human rights, mutual respect and the multi-ethnic character of Bosnia and Herzegovina. He emphasized that citizens of Bosnia and Herzegovina living abroad, through their work, successes and reputation, represent the best example of the values that Bosnian-Herzegovinian society cherishes.
During the conversation, special attention was paid to the role of young people of Bosnian-Herzegovinian origin living and working in Canada. It was pointed out that the younger generations represent an important potential for further strengthening ties between the two countries, and that it is necessary to create additional programs that will enable their more active connection with the homeland through educational, cultural, scientific and sports activities. Possibilities for improving economic cooperation were also discussed, given the significant number of successful entrepreneurs and experts of Bosnian-Herzegovinian origin living in Canada.
It was noted that the diaspora can play an important role in attracting investments, creating new business opportunities and promoting Bosnia and Herzegovina as a desirable investment destination.
Representatives of the diaspora expressed interest in intensifying cooperation with Bosnia and Herzegovina and confirmed their readiness to continue contributing to the development of the homeland with their knowledge, experience and investments. The meeting was held in an atmosphere of constructive dialogue and a shared commitment to strengthening ties between Bosnia and Herzegovina and its diaspora in Canada.