Odsjek za književnosti naroda BiH

Studenti druge godine, zajedno s profesoricom Enom Begović-Sokolija, posjetili su grob Silvija Strahimira Kranjčevića, jednog od najznačajnijih pjesnika hrvatske književnosti i istaknute književne ličnosti s kraja 19. stoljeća.

Kranjčević zauzima posebno mjesto i u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine, budući da je veliki dio života proveo u Sarajevu radeći kao učitelj i književnik. Bio je urednik književnog časopisa “Nada”, oko kojeg je okupljao brojne pisce i umjetnike te značajno doprinosio razvoju kulturnog života tog vremena. Njegove pjesme “Mojsije“, “Iseljenik“ i “Eli! Eli! Lama azavtani?!“ i danas se smatraju vrhuncima hrvatske moderne poezije.

BISTA DR. SAFVET-BEGA BAŠAGIĆA
(Nevesinje, 6. 5. 1870. – Sarajevo, 9. 4. 1934.)

Povodom godišnjice Bašagićeva rođenja, ceremonija svečanog otvaranja i javnog predstavljanja biste književnog, kulturnog i društvenog barda dr. Safvet-bega Bašagića održat će se 8. 5. 2026. godine s početkom u 11.00 sati u Parku Jelene Vitas u Sarajevu (prekoputa Direkcije Bošnjačke zajednice kulture, ul. Branilaca Sarajeva 30) u povodu 155. godišnjice rođenja dr. Safvet-bega Bašagića.

Izradu biste inicirala je i realizirala Bošnjačka zajednica kulture, a autor biste je akademski skulptor Adis Lukač. Ceremonija otvaranja i javnog predstavljanja biste bit će održana kao sastavni dio kulturnog programa Dana Kantona Sarajevo i Dana Općine Centar Sarajevo, uz podršku Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Kantona Sarajevo, Grada Sarajeva i Općine Centar Sarajevo te Turističke zajednice Kantona Sarajevo i Ambasade Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini.

Prilikom ceremonije prigodni kulturni program izvest će mezzosopranistica Amila Ravkić uz pratnju na gitari Elvira Solaka i učenici Prve gimnazije u Sarajevu, a ceremoniji će prisustvovati zvanice iz kulturnog, društvenog i političkog života Bosne i Hercegovine i predstavnici diplomatskog kora.

Ceremonija svečanog otvaranja i javnog predstavljanja biste dr. Safvet-bega Bašagića Ceremonija svečanog otvaranja i javnog predstavljanja biste književnog, kulturnog i društvenog barda dr. Safvet-bega Bašagića održat će se 8. 5. 2026. godine s početkom u 11.00 sati u Parku Jelene Vitas u Sarajevu (prekoputa Direkcije Bošnjačke zajednice kulture, ul. Branilaca Sarajeva 30)...

U okviru 37. Međunarodnog sarajevskog sajma knjige prof. dr. Edina Murtić je održala predavanje i radionicu za srednjoškolce pod nazivom “Ljubav u književnosti”.

Učesnici su imali priliku razgovarati o univerzalnoj temi ljubavi i njenom mjestu u književnosti kroz različite epohe i žanrove.

Gosti su bili učenici Mješovite srednje škole "Mehmedalija Mak Dizdar" Breza i učenici JU "Četvrta gimnazija" Sarajevo.

Dani slavenskih jezika i kultura

Danas smo predstavili Odsjek za književnosti naroda BiH i približili naš studij svima koji razmišljaju o književnosti kao budućem pozivu.
Posebno nam je zadovoljstvo bilo ugostiti učenice Prve bošnjačke gimnazije, koje su prisustvovale jednom času vježbi u okviru radionice „Kako izgleda studij književnosti?“, koju je vodio viši asistent Anes Osmić.
Tokom časa razgovarali smo o zbirci priča Sarajevski marlboro Miljenka Jergovića i zajedno analizirali priču Hanumica. Učenice su, zajedno sa studenticama, iz prve ruke upoznale kako izgleda univerzitetski čas književnosti – kroz čitanje, razgovor i interpretaciju.

U okviru manifestacije Dani slavenskih jezika i kultura, Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine poziva vas na radionicu:

🗓 Ponedjeljak, 20. 4. 2026.
🕛 12:00 – 14:00
📍 Učionica 174, Filozofski fakultet UNSA

Radionica pod nazivom „Kako izgleda studij književnosti?“ pruža uvid u to kako se književna djela analiziraju na studiju – od prvog čitanja do dublje interpretacije.

Zajedno ćemo:
🔹 čitati i tumačiti književni tekst
🔹 pokazati kako izgleda univerzitetski čas književnosti
🔹 razgovarati o tome šta zapravo znači studirati književnost

Radionica je namijenjena srednjoškolcima, ali i svima koje zanima književnost, čitanje i interpretacija.

Dobro došli!

Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine na Danima otvorenih vrata Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Rukovoditeljica Odsjeka prof. dr. Ena Begović-Sokolija i viši asistent Anes Osmić, MA sa studenticama Nejrom Kajmak, Melikom Kevrić i studentom Makom Božićem.
Tu smo i sutra za sve zainteresirane od 9:30-12h.

Nakon završetka prvog ciklusa (tri godine) dvopredmetnog studija Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine i Odsjeka za bosanski, hrvatski, srpski jezik možeš raditi kao nastavnik/ca u osnovnoj školi na cijelom prostoru BiH, a nakon završenog i drugog ciklusa (pet godina) možeš raditi i kao profesor/ica u srednjoj školi. Osim toga, velik broj diplomiranih studenata/ica radi i u drugim oblastima osim obrazovanja kao što su: mediji, kulturne i javne ustanove, izdavačke kuće. Tokom više od 75 godina dugog postojanja i djelovanja Odsjeka njegovi nastavnici/e i saradnici/e dali/e su nemjerljiv doprinos u svim oblastima izučavanja književnosti te književnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine te šireg južnoslavenskog područja, izražen kako u velikom broju objavljenih knjiga, naučnih i stručnih radova, tako i u organiziranju naučnog rada i sudjelovanju u radu drugih naučnih i kulturnih ustanova i udruženja. u Sarajevu - Filozofski fakultet

Komemorativno slovo prof. dr. Sanjina Kodrića - redovnog profesora Odsjeka o piscu Irfanu Horozoviću.

BESKRAJNI ZAVIČAJ BOSNE

Čini se da onakav kakav je Horozovićev svijet ne bi mogao biti to što jeste bez Bosne takve kakva je. Pa ipak, uza sve vrijednosti, tu je i jedna boljka, boljka Bosne i njezinih pisaca, pa tako i boljka Irfana Horozovića, boljka koju nije mogao, a nesumnjivo nije ni htio mimoići – boljka njegova jezika, malog jezika Bosne. Zbog toga, određen baš tim malim jezikom, jezikom Bosne, bosanskim jezikom, jezikom iz kojeg je potekao, kojem je pripadao i kojeg stoga nije ni htio ni mogao napustiti, Irfan Horozović svjesno nije postao veliki svjetski pisac, nije postao svjetski klasik, mada je to svojim djelom i njegovim karakterom suštinski bio.

Danas, stoga, ovdje, u ovom sarajevskom zimskom danu s tek pokojom zrakom bolešljive svjetlosti i s ovih pozorišnih dasaka koje znače život, život pored života, opraštamo se i u smrt ispraćamo Irfana Horozovića – velikog, svjetskog pisca Bosne, njegovo tijelo predajući zemlji iz koje je ponikao, a njegovo djelo čuvajući u beskraju jezika u kojem je i srce i duša koja ne umire.

Prof. dr. Sanjin Kodrić: Beskrajni zavičaj Irfana Horozovića U ponedjeljak, 8. 12. 2025. godine u Narodnom pozorištu Sarajevo održana je komemoracija književniku Irfanu Horozoviću, jednom od najznačajnijih pisaca savremene bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture, Društva pisaca u Bosni i Hercegovin...

U Sarajevu se na Filozofskom fakultetu od 23. do 24. 10. 2025. održava međunarodna naučna konferencija “Sarajevski filološki susreti 8”.