01/03/2017
ZAKLJUČCI
Sa tematske sjednice „Uvođenje eksterne mature u srednje škole u Kantonu Sarajevo, održane 28.02.2017. godine, u organizaciji Vjeća roditelja učenika osnovnih i srednjih škola u Kantonu Sarajevo
• Strategija razvoja obrazovanja - prioritet:
Eksterna matura ne treba se provoditi izdvojeno, već u sklopu šire reforme obrazovanja. Zbog toga je neophodno najprije definisati srednjoročni okvir reforme odnosno strategiju razvoja obrazovanja sa jasnim ciljevima, a potom donositi odgovarajuće zakone, među kojima i novi Zakon o srednjem obrazovanju, koji predviđa eksternu maturu. U Zakonu se precizno mora iskazati definicija mature i način primjene u okviru reformisanih nastavnih planova i programa.
• Uvođenje eksterne mature za buduće generacije:
Ukoliko se bude uvodila eksterna matura to može biti tek za generacije koje namjeravaju upisati srednju školu, a ne za one koje već pohađaju srednju školu. S tim u vezi predlaže se, pored navedene reforma, usvajanje zakonske odredbe koja određuje da već upisane generacije imaju pravo završiti školovanje prema programu i uslovima koji su važili u vrijeme njihovog upisa (kao što je to slučaj kod visokoškolskih ustanova).
• Veći teritorijalni obuhvat eksterne mature:
Eksterna matura se u svim zemljama u kojima postoji provodi na državnom nivou. Stoga je neophodno obezbijediti uvođenje eksterne mature istovremeno na teritoriji čitave BiH ili bar u svim kantonima Federacije BiH, umjesto samo u Kantonu Sarajevo, kako bi se pružile jednake mogućnosti u pristupu pravima i njihovom ostvarenju, jer bi u drugom slučaju posredna diskriminacija i neravnopravan položaj mogli imati dalekosežne posljedice.
• Povezanost eksterne mature sa univerzitetom:
Eksterna matura treba da obezbijedi vertikalnu prohodnost na visokoškolske ustanove.
• Zdravstveni aspekt – opterećenost učenika
Polaganje postojeće mature, eksterne mature i prijemnih ispita su preveliko opterećenje za učenike u kratkom vremenskom periodu. Zdravlje učenika treba biti prioritet.
• Neophodna analiza iskustava drugih zemalja:
Uvođenje eksterne mature mora biti detaljno isplaniran i osmišljen proces. (Probne mature trebalo je da budu završetak, a ne početak tog procesa.) Stoga je neophodno analizirati rješenja i iskustva zemalja regiona, Evropske unije, pa i šire, koje su uvele eksternu maturu.
• Struktura eksterne mature:
Struktura eksterne mature (broj predmeta, vrsta predmeta, težina testova itd.) treba biti prilagođena zahtjevima pojedinih studijskih programa odnosno usmjerena ka upisu na fakultete. (U Hrvatskoj se eksterna matura sastoji od obaveznih i izbornih predmeta, te testova različitih nivoa težine u zavisnosti od fakulteta na koji se namjerava aplicirati. U Srbiji se eksterna matura namjerava diferencirati na opštu, umjetničku i stručnu zavisno od studija koji se upisuje.)
• Tretman eksterne mature: Svjedočanstvo o maturi (dosadašnji oblik mature) je dokaz o završenom školovanju u srednjoj školi, a eksterna matura nema takav status. Pitanje je čemu će služiti taj dokument kao takav?!
• Specifični slučajevi u vezi eksterne mature: U slučaju uvođenja eksterne mature potrebno je precizno odrediti način postupanja u specifičnim situacijama koje se mogu iskazati sljedećim pitanjima:
- Da li učenici koji ne namjeravaju studirati moraju polagati eksternu maturu?
- Da li učenici u srednjim školama koje imaju posebne programe i sopstveni oblik mature (Katolički školski centar, Druga gimnazija IB program, Bošnjačka gimnazija) i u privatnim srednjim školama moraju polagati eksternu maturu?
- Ako eksterna matura zamijeni prijemni ispit, da li se zahtijeva samo pri upisu na državni univerzitet ili i pri upisu na privatne univerzitete?
- Da li učenici koji nisu pristupili eksternoj maturi zbog bolesti i koji to mogu dokazati, gube pravo na polaganje eksterne mature u tekućoj školskoj godini?
- Na koji način će se eksterna matura provoditi za učenike sa posebnim potrebama?
- Predviđa se da eksternu maturu polažu učenici koji su sa uspijehom okončali četvrti razred. Šta se dešava sa učenicima koji su pali na popravni ispit?