Institut za istraživanje zločina - Univerzitet u Sarajevu, Aleja Bosne Srebrene bb, Sarajevo (2026)

09/09/2026

OBJAVLJEN ZBORNIK RADOVA “SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE GENOCIDA: SJEĆANJE, ODGOVORNOST I IZAZOVI NEGIRANJA“

Univerzitet u Sarajevu – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava objavio je zbornik radova “Srebrenica 30 godina poslije genocida: Sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“.

Zbornik je nastao kao rezultat međunarodne naučne konferencije održane od 1. do 3. jula 2025. godine u Sarajevu i Srebrenici, koju je Univerzitet u Sarajevu organizirao povodom tridesete godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i oko nje.

Publikacija okuplja domaće i međunarodne autore iz oblasti historije, prava, sociologije, politologije, antropologije, studija genocida i kulture pamćenja. Njihovi radovi donose različite istraživačke i analitičke pristupe genocidu u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na genocid u Srebrenici, njegove uzroke i posljedice, sudski utvrđene i presuđene činjenice, savremene oblike negiranja, politike sjećanja, iskustva preživjelih i obrazovanje o genocidu.

U zajedničkom predgovoru rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Tarik Zaimović i direktor Instituta dr. sc. Muamer Džananović naglašavaju da Srebrenica nije samo predmet historijskog istraživanja nego i mjesto savremene odgovornosti te bosanskohercegovačko, evropsko i svjetsko pitanje odnosa prema genocidu, pravdi, istini i ljudskom dostojanstvu. Posebno upozoravaju da se, uprkos pravosnažnim presudama međunarodnih i domaćih sudova, forenzičkim dokazima, masovnim grobnicama i svjedočenjima preživjelih, genocid u Srebrenici i dalje pokušava osporiti, relativizirati i politički instrumentalizirati.

Urednica Zbornika dr. sc. Zilha Mastalić Košuta ističe da zbornik nije samo zbirka izvornih naučnih istraživanja. Zbornik objedinjuje naučne i stručne radove, eseje, analitičke osvrte i svjedočenja, povezujući istraživanje prošlosti sa savremenim pitanjima odgovornosti, memorijalizacije, obrazovanja i suprotstavljanja negiranju genocida.

Zbornik sadrži 16 radova raspoređenih u četiri tematske cjeline.

Prvi dio, „Konceptualni, historijski i historiografski temelji genocida u Bosni i Hercegovini“, donosi radove Bena Kiernana, Marka Attile H***ea, Normana M. Naimarka i Zilhe Mastalić Košuta. Autori analiziraju historijski i ideološki kontekst genocida u Bosni i Hercegovini, genocid u Srebrenici kao kulminaciju šire genocidne politike, promjene u historiografskim interpretacijama te političke, vojne, humanitarne i institucionalne mehanizme koji su prethodili genocidu u Srebrenici.

Drugi dio, “Pravo, dokazi i oblikovanje sudske istine“, obuhvata radove Muamera Džananovića, Jasmina Medića, Muje Begića, Rose Aloisi i Jaydena Saltera. U ovoj cjelini razmatraju se: Kulturni centar u Pilici kao mjesto zatočenja i ubijanja civila 1992. i 1995. godine, značaj priznanja krivice pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, prikrivanje zločina premještanjem masovnih grobnica u Srebrenici i Prijedoru te odnos između memorijalizacije, sudski utvrđenih činjenica i otpora njihovom prihvatanju.

Treći dio, “Negiranje, politike sjećanja i međunarodni odgovori“, donosi radove Edine Bećirević, Hikmeta Karčića, Bena Gersteina i Benjamina Valentina. Autori analiziraju povezanost negiranja genocida sa savremenim sigurnosnim i geopolitičkim procesima, odnos institucionaliziranog sjećanja i institucionaliziranog negiranja, političke implikacije Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija A/RES/78/282 te naučene i nenaučene međunarodne lekcije genocida u Srebrenici.

Četvrti dio, “Sjećanje, svjedočenje i kulturne reprezentacije“, okuplja radove Hariza Halilovicha, Sarine Bakić, Hasana Nuhanovića, Kim Sadique i Rafikija Ubalda. Radovi su posvećeni etici svjedočenja, ulozi kulture u očuvanju kolektivnog pamćenja, iskustvu prostora i putovanja prema Srebrenici, obrazovanju o genocidu kao sredstvu prevencije budućih zločina te mogućnostima oporavka društava nakon genocida.

Prema riječima urednice, posebna vrijednost Zbornika ogleda se u povezivanju domaćih i međunarodnih istraživačkih perspektiva te uspostavljanju dijaloga između historiografskih, pravnih, društvenih i memorijskih pristupa proučavanju genocida u Bosni i Hercegovini. Radovi su objavljeni na bosanskom ili engleskom jeziku, a svi sažeci su prevedeni kako bi publikacija bila dostupnija domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Zbornik je namijenjen naučnicima, istraživačima, nastavnicima, studentima, institucijama, organizacijama civilnog društva, ali i široj javnosti zainteresiranoj za razumijevanje genocida u Bosni i Hercegovini, njegovih dugoročnih posljedica, kulture sjećanja i savremenih izazova negiranja.

Zbornik “Srebrenica 30 godina poslije genocida: Sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“ indeksiran je u Central and Eastern European Online Library (CEEOL) https://www.ceeol.com/search/book-detail?id=1446803), a njegovo elektronsko izdanje u PDF formatu može se besplatno preuzeti na web-stranici Instituta (https://iziz.unsa.ba/userfiles/file/Srebrenica30_Zbornik.pdf).

07/09/2026

MEĐUNARODNI REZIDUALNI MEHANIZAM ODGOVORIO INSTITUTU: OSUĐUJEMO SVAKU GLORIFIKACIJU RATKA MLADIĆA

Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove odgovorio je Univerzitetu u Sarajevu – Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na pismo od 29. augusta 2026. godine, kojim je Institut zatražio hitno razmatranje svih pravnih, proceduralnih, administrativnih i institucionalnih mogućnosti postupanja u vezi s transferom posmrtnih ostataka Ratka Mladića i javno najavljenim odavanjem najviših državnih i vojnih počasti u Republici Srbiji.

Posebno je značajno da se i u odgovoru Mehanizma jasno osuđuje glorifikacija osoba osuđenih pred međunarodnim sudovima za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. Institut smatra da upravo ta poruka mora biti jasno uzeta u obzir s obzirom da je prevoz tijela, komemoracija i sahrana ratnog zločinca Ratka Mladića pretvorena u državni i vojni ceremonijal njegove posthumne glorifikacije.

Institut će nastaviti insistirati na poštivanju pravosnažno utvrđenih činjenica, zaštiti dostojanstva žrtava i jasnom institucionalnom otklonu od svakog oblika negiranja, relativiziranja i glorifikacije genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i njihovih pravosnažno osuđenih počinilaca.

Detaljnije pročitajte na linku: https://iziz.unsa.ba/bs/vijest.php?akt_id=790

29/08/2026

INSTITUT UPUTIO HITAN ZAHTJEV MEĐUNARODNOM REZIDUALNOM MEHANIZMU POVODOM NAJAVLJENE SAHRANE RATKA MLADIĆA UZ DRŽAVNE I VOJNE POČASTI

Univerzitet u Sarajevu – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava uputio je predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Gracieli Gatti Santana, glavnom tužiocu Sergeu Brammertzu i sekretaru Abubacarru M. Tambadou zahtjev za hitno razmatranje svih pravnih, proceduralnih, administrativnih i institucionalnih mogućnosti postupanja u vezi s transferom posmrtnih ostataka Ratka Mladića i javno najavljenim odavanjem najviših državnih i vojnih počasti u Republici Srbiji.

Institut se Međunarodnom rezidualnom mehanizmu obratio u okviru svoje institucionalne misije naučnog istraživanja genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih teških povreda međunarodnog humanitarnog prava, dokumentovanja činjenica o zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini, očuvanja kulture pamćenja, zaštite dostojanstva žrtava te afirmacije činjenica pravosnažno utvrđenih pred međunarodnim i domaćim sudovima.

Obraćanje Instituta potaknuto je prije svega javnim najavama najviših predstavnika Republike Srbije da će Ratko Mladić, ukoliko njegovi posmrtni ostaci budu preneseni u Srbiju, biti sahranjen uz najviše državne i vojne počasti. U pismu je dato detaljno obrazloženje razloga za hitno postupanje, uz poseban osvrt na izjave najviših političkih dužnosnika Republike Srbije, uključujući ministra pravde Nenada Vujića i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, u vezi s povratkom Mladićevih posmrtnih ostataka i organiziranjem njegove sahrane.

Institut je izrazio duboku zabrinutost zbog ovih najava, ocjenjujući da one zahtijevaju hitnu i posebnu pažnju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Naglašeno je da se ne radi samo o pitanju mjesta ukopa preminulog osuđenika niti samo o odnosu njegove porodice prema mjestu i načinu sahrane. Riječ je o pitanju naslijeđa međunarodnog krivičnog pravosuđa, autoriteta pravosnažnih presuda, odnosa država prema osobama pravosnažno osuđenim za najteže međunarodne zločine, prava i dostojanstva žrtava, tranzicijske pravde, ali i o poruci koju međunarodne i državne institucije šalju budućim generacijama u Bosni i Hercegovini, Srbiji i cijelom regionu.

U obraćanju je posebno naglašena suštinska razlika između prava porodice da sahrani preminulog člana i odluke države da osobi pravosnažno osuđenoj za genocid i druge najteže međunarodne zločine oda najviše državne i vojne počasti. Državni simboli, vojni ceremonijal i službeni protokol nisu privatni čin žalosti, nego službeni čin države i javna poruka o tome kome država iskazuje posebno poštovanje i priznanje. Zbog toga bi takva ceremonija predstavljala najsnažniju institucionalnu glorifikaciju pravosnažno osuđenog počinioca genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Institut je ukazao i na posebnu međunarodnopravnu dimenziju odnosa Republike Srbije prema ovom predmetu. Podsjećeno je da je Međunarodni sud pravde u presudi iz 2007. godine utvrdio da je Srbija prekršila obavezu sprečavanja genocida u Srebrenici, kao i obavezu pune saradnje s Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju zbog netransferiranja upravo Ratka Mladića radi suđenja.

Posebna pažnja u pismu posvećena je žrtvama i njihovim porodicama. Istaknuto je da presude međunarodnih sudova za hiljade porodica u Bosni i Hercegovini nisu apstraktni pravni dokumenti, nego međunarodno i sudsko priznanje njihovog stradanja i pravosnažno utvrđivanje individualne krivične odgovornosti za zločine čije posljedice nose duže od tri decenije. Sahrana Ratka Mladića uz državni protokol, vojni ceremonijal i najviše državne i vojne počasti za žrtve i njihove porodice predstavljala bi duboko poniženje i poruku da država može istovremeno formalno prihvatati međunarodne sudske presude, a javno i institucionalno veličati osobu osuđenu tim presudama.

Institut je upozorio i na dugoročne posljedice eventualne državne i vojne ceremonije, uključujući daljnju posthumnu heroizaciju i mitologizaciju Ratka Mladića, jačanje njegovog simboličkog i gotovo kultnog statusa u dijelu političkog i društvenog prostora, kao i normalizaciju i vrijednosnu rehabilitaciju politika i ideologija s kojima je njegova pravosnažno utvrđena odgovornost neposredno povezana. Posebno je ukazano na opasnost daljnjeg širenja negiranja i relativiziranja genocida i drugih međunarodnih zločina među budućim generacijama.

Imajući u vidu sve navedeno, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu pozvao je predsjednicu, glavnog tužioca i sekretara Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove da, svako isključivo u granicama svojih statutom i drugim relevantnim aktima utvrđenih nadležnosti:

1. hitno ispitaju i iscrpe sve pravne, proceduralne, administrativne i institucionalne mogućnosti koje Mehanizmu stoje na raspolaganju prije poduzimanja konačnih radnji u vezi s transferom posmrtnih ostataka Ratka Mladića u Republiku Srbiju, uključujući odgovarajuću komunikaciju i saradnju s nadležnim organima Kraljevine Nizozemske;

2. u okviru tih razmatranja ispitaju postoji li pravna mogućnost privremenog odgađanja transfera ili drugi zakoniti modalitet kojim bi se omogućilo da se prije konačne odluke u potpunosti razmotre posljedice javno najavljene državne i vojne glorifikacije; ukoliko za to postoji odgovarajući pravni osnov, razmotre i druge zakonite mogućnosti u pogledu transfera ili mjesta ukopa, a ukoliko takve mogućnosti nisu ostvarive, razmotre mogućnost zahtijevanja jasnih i nedvosmislenih službenih garancija Republike Srbije da transfer i sahrana neće biti iskorišteni u svrhu takve glorifikacije;

3. kao posebno relevantne okolnosti uzmu u obzir javno saopćenu namjeru političkih lidera Republike Srbije da Ratku Mladiću budu ukazane najviše državne i vojne počasti, kao i činjenicu da je Međunarodni sud pravde utvrdio međunarodnopravnu odgovornost Republike Srbije zbog povrede obaveze sprečavanja genocida u Srebrenici, povrede obaveze pune saradnje s ICTY-em zbog netransferiranja upravo Ratka Mladića te povrede obaveze postupanja u skladu s privremenim mjerama Suda;

4. prilikom razmatranja eventualnog transfera posebnu pažnju posvete pravima, interesima i dostojanstvu žrtava, međunarodnim standardima koji štite njihov položaj, kao i mogućim posljedicama državne i vojne ceremonije po autoritet pravosnažne presude, prihvatanje sudski utvrđenih činjenica u javnom prostoru i povjerenje žrtava i javnosti u međunarodnu krivičnu pravdu;

5. procijene šire posljedice eventualnog transfera i odavanja najviših državnih i vojnih počasti po integritet, autoritet i naslijeđe ICTY-a i Međunarodnog rezidualnog mehanizma, kao i po procese tranzicijske pravde, suočavanja s prošlošću, pomirenja, izgradnje povjerenja i vladavine prava u Bosni i Hercegovini, Srbiji i cijelom regionu;

6. posebno razmotre dugoročne društvene i političke posljedice takve državne i vojne ceremonije, uključujući daljnju posthumnu heroizaciju i mitologizaciju Ratka Mladića, jačanje njegovog simboličkog i gotovo kultnog statusa u dijelu političkog i društvenog prostora te normalizaciju i vrijednosnu rehabilitaciju politika i ideologija s kojima je njegova pravosnažno utvrđena odgovornost neposredno povezana, kao i dalje širenje negiranja i relativiziranja genocida i drugih međunarodnih zločina među budućim generacijama;

7. iskoriste institucionalni autoritet, iskustvo i postojeće mehanizme saradnje Međunarodnog rezidualnog mehanizma, posebno njegovog Tužilaštva, kako bi prema nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji i drugim državama regiona ukazali na potrebu dosljednog poštivanja pravosnažno utvrđenih činjenica, presuda i naslijeđa međunarodnih sudova te reagiranja, u skladu s važećim zakonodavstvom, na negiranje zločina i glorifikaciju pravosnažno osuđenih počinilaca, posebno u kontekstu transfera i sahrane Ratka Mladića i očekivane intenzivnije posthumne glorifikacije koja bi nakon toga uslijedila.

U obraćanju je naglašeno da međunarodna krivična pravda ne završava smrću osuđenika te da se njena trajna vrijednost nalazi upravo u pravosnažno utvrđenim činjenicama koje ostavlja budućim generacijama. Budućnost Bosne i Hercegovine, Srbije i cijelog regiona ne može se graditi na negiranju ili relativiziranju pravosnažnih presuda niti na državnom veličanju osoba osuđenih za genocid i druge najteže međunarodne zločine, nego na činjenicama, odgovornosti, poštovanju žrtava, vladavini prava i jasnom institucionalnom otklonu od politika i ideologija koje su dovele do zločina.

Tekst dopisa preveden na bosanski jezik može se preuzeti na web stranici Instituta: https://iziz.unsa.ba/bs/vijest.php?akt_id=787

28/08/2026

Tokom opsade Sarajeva, Markale su ostale jedno od mjesta na kojima se, uprkos svakodnevnoj opasnosti, nastojao održati privid svakodnevnog života. Tog jutra, 28. augusta 1995. godine, ljudi su prodavali i kupovali robu, ne sluteći da će se za nekoliko trenutaka prostor iza tržnice pretvoriti u mjesto jednog od najtežih masakara počinjenih u Sarajevu. U 11.00 sati, sa položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske republike srpske (SRK VRS) iz pravca Trebevića ispaljena je granata koja je eksplodirala na asfaltnoj podlozi iza tržnice Markale. Uslijed njenog rasprskavajućeg dejstva, na licu mjesta ubijena su 23 civila, dok je 81 civil ranjen. Od posljedica zadobijenih povreda, na putu do bolnice, nakon operacija ili u danima koji su uslijedili, preminulo je još 20 civila, čime je ukupan broj smrtno stradalih dostigao 43. Gotovo istovremeno, u neposrednoj blizini Narodnog pozorišta eksplodirale su još četiri granate, pri čemu je ranjeno osam civila.

„Zadnji krug Danteovog pakla“, riječi su kojima je jedan tehničar Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine (MUP-a RBiH) opisao prizor koji je zatekao neposredno nakon masakra na Markalama 28. augusta 1995. godine. Ovaj opis na upečatljiv način oslikava svakodnevicu Sarajeva tokom opsade, u kojoj su civili svakodnevno bili izloženi granatiranju, ranjavanju i smrti.

Masakr na Markalama II bio je neposredni povod za odlučniju vojnu intervenciju i početak NATO bombardovanja položaja VRS.

Detaljnije na: https://iziz.unsa.ba/bs/vijest.php?akt_id=786

26/08/2026

U ŠTAMPI ZBORNIK "SREBRENICA 30 GODINA POSLIJE GENOCIDA: SJEĆANJE, ODGOVORNOST I IZAZOVI NEGIRANJA"

U štampi je zbornik radova s međunarodne naučne konferencije “Srebrenica 30 godina poslije genocida: Sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja”, koja je održana u julu 2025. godine u Sarajevu i Srebrenici, u organizaciji Univerziteta u Sarajevu.

Zbornik se objavljuje u izdanju Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Radovi u Zborniku objavljeni su na bosanskom ili engleskom jeziku. Kroz četiri tematske cjeline obrađuju se, između ostalog, konceptualni, historijski i historiografski aspekti genocida u Bosni i Hercegovini, pravna pitanja, dokazi i oblikovanje sudske istine, savremeni oblici negiranja genocida i politike sjećanja, međunarodni odgovori, kao i pitanja svjedočenja, kulture pamćenja i obrazovanja o genocidu. Autori radova su: Ben Kiernan, Marko Attila H***e, Norman M. Naimark, Zilha Mastalić Košuta, Rosa Aloisi, Jayden Salter, Muamer Džananović, Jasmin Medić, Mujo Begić, Edina Bećirević, Benjamin Valentino, Kim Sadique, Rafiki Ubaldo, Hikmet Karčić, Ben Gerstein, Hariz Halilovich, Sarina Bakić i Hasan Nuhanović.

Zbornik je uredila dr. sc. Zilha Mastalić Košuta, viša naučna saradnica Instituta, dok su predgovor napisali prof. dr. Tarik Zaimović, rektor Univerziteta u Sarajevu, i dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta.

Zbornik je indeksiran u Central and Eastern European Online Library (CEEOL).

Više detalja o sadržaju i dostupnosti Zbornika bit će objavljeno nakon njegovog izlaska iz štampe.

17/08/2026

U BUŽIMU PROMOVIRANA IZDANJA INSTITUTA, AUTORA DR. SC. AMIRA KLIKE

U maloj sali JU “Centar za kulturu, sport i informisanje” Bužim održana je promocija knjiga dr. sc. Amira Klike “Jajce 1992: Opsada i odbrana kraljevskog grada” i “Jajačka 305/705. Slavna brdska brigada Armije Republike Bosne i Hercegovine”, objavljenih 2025. godine u izdanju Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

Promociju su uvodnim obraćanjima otvorili načelnik Općine Jajce Edin Hozan i direktor Instituta dr. sc. Muamer Džananović.

Načelnik Hozan ukazao je na značaj njegovanja kulture pamćenja, čuvanja historijskog pamćenja i predstavljanja javnosti knjiga koje dokumentiraju važne događaje iz odbrane Jajca i Bosne i Hercegovine.

Direktor Instituta dr. sc. Muamer Džananović govorio je o značaju djela koja se promoviraju, naglašavajući njihov doprinos i potrebu da se ratna prošlost sistematski istražuje i dokumentira na osnovu relevantnih izvora. U svom obraćanju osvrnuo se i na nastanak, rast i razvoj Instituta, njegovu višedecenijsku istraživačku i izdavačku djelatnost, te značaj kontinuiranog rada na naučnom istraživanju zločina, agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i različitih aspekata njene odbrane. Istakao je da upravo objavljivanje naučno utemeljenih monografija predstavlja jedan od važnih segmenata misije Instituta i njegovog doprinosa očuvanju činjenica i kolektivnog pamćenja.

Pored autora dr. sc. Amira Klike, o knjigama su govorili penzionisani brigadni general Armije Republike Bosne i Hercegovine Fikret Ćuskić i general Emir Kliko. Kroz izlaganja autora i promotora predstavljeni su sadržaj, izvori i najvažniji rezultati istraživanja, kao i širi historijski kontekst događaja kojima su knjige posvećene.

Govoreći o motivima za istraživanje i pisanje, dr. sc. Amir Kliko posebno je istakao svoju ličnu povezanost s temom. Kao Jajčanin i kao maloljetni pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, autor događaje o kojima piše nije posmatrao samo kao historičar i istraživač nego ih je dijelom i lično proživio. Upravo su iskustvo rata, pripadnost Jajcu i potreba da se od zaborava sačuvaju ljudi, događaji i ratni put jedinica koje su branile ovaj prostor predstavljali snažan motiv da se toj temi posveti dugotrajnim naučnoistraživačkim radom i da je obradi na osnovu dostupne dokumentacije, svjedočenja i drugih historijskih izvora.

Knjiga “Jajce 1992: Opsada i odbrana kraljevskog grada” obrađuje događaje vezane za opsadu i odbranu Jajca tokom 1992. godine, dok je monografija “Jajačka 305/705. Slavna brdska brigada Armije Republike Bosne i Hercegovine” posvećena nastanku, organizaciji i ratnom putu ove jedinice Armije Republike Bosne i Hercegovine. Obje publikacije predstavljaju doprinos istraživanju ratne prošlosti Jajca, ali i ukupne historije odbrane Bosne i Hercegovine u periodu 1992–1995. godine.

Promocije izdanja Instituta održane su u okviru manifestacije “Slobodarski dani viteškog grada Bužima”, koja tradicionalno okuplja brojne sadržaje posvećene obilježavanju značajnih događaja iz odbrambeno-oslobodilačkog rata i njegovanju kulture pamćenja. Program promocije moderirao je Agan Odobašić. Promociji su prisustvovali i načelnik Općine Bužim Mersudin Nanić, kao i brojne druge zvanice, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine i građani.

13/08/2026

PREDSTAVNICI INSTITUTA UČESNICI MEĐUNARODNOG SAMITA MLADIH U ISTANBULU

U Istanbulu je od 8. do 10. augusta 2026. godine održan Međunarodni bošnjački samit mladih, koji je okupio više od 400 naučnika, profesora, studenata iz više od 12 država svijeta. Na trodnevnom Samitu učestvovali su i uposlenici Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Instituta za jezik.

Na otvaranju Samita prisutnima su se, između ostalih, obratili Muhammed Sandžaktar, predsjednik Udruženja Türkiye Bosna Sandžak, Yasin Albayrak, šef Odjela za nacionalnu sigurnost Predsjedništva Republike Turske, dr. Enes Eminoğlu, zamjenik ministra omladine i sporta Republike Turske, Avni Kula, zamjenik guvernera Istanbula, Abdullah Çiftçi, načelnik općine Bayrampaşa, te İbrahim Akın, zamjenik načelnika općine Bayrampaşa.

U okviru programskog bloka “Naši korijeni – identitet, historija i jezik”, održanog 8. augusta, u prva dva panela učestvovali su predstavnici akademske zajednice iz Bosne i Hercegovine i Sandžaka, a značajan dio programa bio je posvećen historiji Bosne i Bošnjaka, genocidu i drugim zločinima počinjenim tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, savremenom negiranju i revizionizmu, te bosanskom jeziku i bošnjačkoj književnosti.

U prvom panelu govorili su dr. sc. Fuad Baćićanin, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća iz Srbije, dr. sc. Zilha Mastalić Košuta, viša naučna saradnica Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, i dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta.

Dr. sc. Zilha Mastalić Košuta govorila je o historiji Bosne i Bošnjaka, s posebnim osvrtom na kontinuitet Bosne kao historijske i političke cjeline kroz više od 1.100 godina njenog postojanja. Posebno je predstavila najvažnije historijske činjenice i događaje koji su oblikovali Bosnu i identitet Bošnjaka, od srednjovjekovne Bosne do savremenog doba. Osvrnula se i na stalne talase migracija i prisilnih odlazaka Bošnjaka krajem 19. i tokom 20. stoljeća, posebno prema Anadoliji, koji su obilježili njihovu historiju.

Dr. sc. Muamer Džananović govorio je o genocidu i zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini 1992–1995. godine, njihovom negiranju i veličanju presuđenih ratnih zločinaca. Tokom svog izlaganja mladima je uputio poziv da posjete Sarajevo i Institut kako bi se detaljnije upoznali s njegovim radom, ali i da koriste njegovu arhivu i biblioteku, naglasivši da im on lično i uposlenici Instituta stoje na raspolaganju u njihovim istraživanjima. Također, uputio im je poziv da posjete Srebrenicu, ali i druga stratišta, logore, masovne grobnice i mjesta sjećanja širom Bosne i Hercegovine, te da znanje o prošlosti prenose novim generacijama.

Detaljnije potražite na linku: https://iziz.unsa.ba/bs/vijest.php?akt_id=783

Institut za jezik
Univerzitet u Sarajevu

13/08/2026

VEČERAS U BUŽIMU PROMOCIJA KNJIGA DR. SC. AMIRA KLIKE

U okviru manifestacije “Slobodarski dani viteškog grada Bužima“, večeras (13. augusta 2026) u 18 sati u JU Centar za kulturu, sport i informisanje Bužim bit će održana promocija knjiga “Jajce 1992: Opsada i odbrana kraljevskog grada“ i “Jajačka 305/705. Slavna brdska brigada Armije Republike Bosne i Hercegovine“, autora dr. sc. Amira Klike, višeg naučnog saradnika Instituta.

Obje knjige objavljene su u izdanju Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

O knjigama će govoriti general Fikret Ćuskić, general Emir Kliko i major Halid Dedić, dok će uvodno obraćanje imati dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta.

Pozivamo vas da prisustvujete promociji.

21/07/2026

NOVO IZDANJE INSTITUTA: “TRAGOVI RUŠENJA: PORUŠENE I OŠTEĆENE DŽAMIJE U BOSANSKOJ KRAJINI 1992–1995. GODINE I NJIHOVA OBNOVA“

U izdanju Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava objavljena je knjiga “Tragovi rušenja: porušene i oštećene džamije u Bosanskoj krajini 1992–1995. godine i njihova obnova“, autora prof. dr. Muje Begića i Davora Midžića.

Djelo predstavlja rezultat višegodišnjeg, sistematičnog i empirijski utemeljenog istraživanja uništavanja i oštećivanja džamija i drugih objekata Islamske zajednice u Bosanskoj krajini tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kao i procesa njihove poslijeratne obnove.

Knjigom su obuhvaćene porušene, oštećene i obnovljene džamije na područjima medžlisa Islamske zajednice u Banjoj Luci, Bihaću, Bosanskoj Dubici, Bosanskoj Gradišci, Bosanskoj Kostajnici, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Novom, Bosanskom Petrovcu, Cazinu, Ključu, Kotor-Varošu, Kozarcu, Mrkonjić-Gradu, Prijedoru, Prnjavoru, Sanskom Mostu i Velikoj Kladuši.

Rezultati istraživanja pokazuju da je od ukupno 248 džamija, koliko ih je na prostoru Bosanske krajine bilo 1992. godine, njih 208, odnosno 83,7 posto, potpuno uništeno ili oštećeno u većoj ili manjoj mjeri. Autori zaključuju da rušenje džamija nije predstavljalo niz izoliranih postupaka, nego dio strategije srpskih vojnih i policijskih snaga usmjerene na ubrzavanje progona Bošnjaka i uklanjanje tragova njihovog višestoljetnog postojanja na prostorima pod okupacijom.

U knjizi su obrađene i sudbine ubijenih i poginulih imama i učenika Gazi Husrev-begove medrese, kao i imama i drugih vjerskih službenika koji su bili nezakonito zatočeni, izloženi psihofizičkom zlostavljanju i drugim oblicima nasilja. Prema rezultatima istraživanja, na prostoru Bosanske krajine ubijeno je ili poginulo 19 imama i učenika Gazi Husrev-begove medrese. Veliki broj imama bio je zatočen u koncentracionim logorima Omarska, Keraterm, Trnopolje i Manjača, kao i u drugim mjestima nezakonitog zatočenja.

Djelo dokumentuje i poslijeratnu obnovu džamija, koja je u pojedinim sredinama bila praćena administrativnim preprekama, odugovlačenjem izdavanja dozvola i protivljenjem njihovoj ponovnoj izgradnji. Posebnu dokumentarnu i dokaznu vrijednost knjige predstavlja veliki broj fotografija porušenih i kasnije obnovljenih džamija i drugih objekata Islamske zajednice.

Urednik knjige je dr. sc. Muamer Džananović, a recenzenti prof. dr. Amir Duranović i dr. sc. Jasmin Medić. Istakli su da djelo predstavlja značajan naučni, dokumentarni i društveni doprinos proučavanju jednog od najtežih, ali nedovoljno istraženih aspekata agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Detaljnije na: https://iziz.unsa.ba/bs/vijest.php?akt_id=781

20/07/2026

Danas će u Memorijalnom centru Kamičani u Prijedoru biti klanjana kolektivna dženaza za pet identificiranih žrtava zločina sa svim elementima genocida, počinjenih nad bošnjačkim i hrvatskim civilima na području Prijedora i doline Sane 1992. godine.

Prvi put u Kamičanima bit će klanjana dženaza i za žrtve zločina iz Sanskog Mosta. Iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine naveli su da je riječ o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su ubijene 1992. godine na području Kruhara, Ljubije i Sanskog Mosta, a čiji su posmrtni ostaci pronađeni tokom ekshumacija na različitim lokacijama.

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana je Azmir (Aziz) Hajrudin, rođen 1968. godine u Hambarinama kod Prijedora, koji je imao 24 godine kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 33 godine kasnije na lokalitetu Ljubija – Kurevo. Najstarija žrtva jeste Hase (Hamzo) Omić, rođen 1918. godine u Sanskom Mostu, ubijen 1992, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su pet godina kasnije na lokalitetu Kruhari. Konačni smiraj naći će i Adem (Karanfil) Hopovac, rođen 1924. godine u Zecovima kod Prijedora, koji je ubijen 1992. na području Čarakova, gdje su njegovi posmrtni ostaci pronađeni i ekshumirani u julu 2025. godine. Bit će ukopan i Jusuf (Rešo) Jelečević, rođen 1924. godine u Sanskom Mostu, ubijen na području Hrustova, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani 1997. godine u Kruharima. Nakon kolektivne dženaze u Kamičanima bit će ukopan i Muhamed (Huse) Cerić, rođen 1946. godine u Sanskom Mostu, gdje je u maju 1992. prisilno odveden, nakon čega mu se izgubio svaki trag. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su i ekshumirani pet godina kasnije, također na lokalitetu Kruhari.

Više od tri decenije nakon počinjenih zločina proces traženja nestalih još uvijek nije okončan. Za posmrtnim ostacima gotovo 500 ubijenih Prijedorčana i dalje se traga, što predstavlja trajni podsjetnik na razmjere počinjenih zločina, njegovih posljedica i obavezu društva da nastavi tragati za istinom i pravdom te čuvati dostojanstvo svih žrtava.

Institut za istraživanje zločina - Univerzitet u Sarajevu

09/09/2026

07/09/2026

29/08/2026

28/08/2026

26/08/2026

17/08/2026

13/08/2026

13/08/2026

21/07/2026

20/07/2026

Address

Telephone

Website

Alerts

Contact The School

Shortcuts

Share

Category

Listing takedown request