Šumarski fakultet u Sarajevu - Katedra za zaštitu šuma i urbanog zelenila

ZAŠTITA NAŠIH ŠUMA

Kontinuirani stručni nadzor zdravstvenog stanja šuma 🌲🔍

​Briga o šumskim ekosistemima nije samo posao, već odgovornost prema budućim generacijama. Kako bismo osigurali zdravlje i vitalnost naših sastojaka, danas smo, zajedno sa profesorom Šumarskog fakulteta prof.dr. Osmanom Mujezinovićem, obavili prvi proljetni pregled sastojina, s akcentom na provođenju biotehničkih mjera u zaštiti šuma od smrčinih potkornjaka. Sve mjere su već preduzete i već se bilježe prvi ulovi oba smrčina potkornjaka. 🪰🪰
Ips typographus - osmozubi i Pityogenes chalcographus - šestozubi smrčin potkornjak su jedni od najznačajnih biotskih faktora koji ugrožavaju smrčeve šume.
Pravovremena reakcija, zasnovana na naučnim metodama i terenskom iskustvu, ključna je kako bismo spriječili širenje štetočina i sačuvali integritet šumskog fonda kojim upravljamo.
​Sinergija akademske zajednice i operativaca na terenu jedini je ispravan put ka efikasnom upravljanju zaštićenim područjima. Nastavljamo sa intenzivnim monitoringom i primjenom preventivnih mjera zaštite.
​Naše šume su naše najveće bogatstvo – čuvamo ih znanjem i radom. 🌳🛡️

🌲 Vrijeme je za postavljanje klopki za smrčinog potkornjaka! 🪲

Dolaskom toplijih dana započinje aktivnost smrčinog potkornjaka, jednog od najopasnijih štetnika u našim šumama. Upravo sada je pravi trenutak za postavljanje feromonskih klopki koje služe za praćenje i smanjenje njegove populacije.

👉 Zašto su klopke važne?
Klopke privlače odrasle jedinke pomoću specifičnih mirisa (feromona), čime omogućuju pravovremeno praćenje njihovog broja i intenziteta napada. Na temelju prikupljenih podataka mogu se planirati daljnje mjere zaštite šuma.

👉 Gdje postaviti klopke?
Klopke se postavljaju na rubove šumskih sastojina, uz puteve ili na proplancima, ali uvijek na sigurnoj udaljenosti od zdravih stabala kako bi se spriječilo dodatno privlačenje štetnika u šumu.

👉 Kada ih postaviti?
Najbolje vrijeme za postavljanje je upravo sada – prije ili na samom početku rojenja potkornjaka, koje obično počinje u proljeće kada temperature porastu.

👉 Na šta obratiti pažnju?
Potrebno je redovno kontrolirati klopke i bilježiti ulov. Pravovremena reakcija ključna je za zaštitu naših šuma.

👉 Koje klopke koristiti?
U komercijalnom prometu je više vrsta klopki, ali se u šumarskoj praksi naše i susjednih zemalja najviše koriste naletne klopke tipa Theyson i Ecotrap.

Zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti očuvanju zdravlja šumskih ekosistema. 🌿

Poštovani pratitelji,

Obavještavamo vas da naš profesor dr. sc. Osman Mujezinović u periodu od 5. do 11. aprila boravi u Antaliji, gdje učestvuju u programu obuke za zaštitu od požara, s ciljem unapređenja znanja i primjene savremenih metoda prevencije i reagovanja. Obuku organizuju Udruženje inženjera i tehničara šumarstva FBiH i Generalna direkcija za šumarstvo Republike Turske. Na obuci će se raditi simulacije gašenja požara, taktike intervencije i metode gašenja, te praktične vježbe na terenu gašenja požara i šumskih požara, te terenska analiza i obilazak opožarenih područja (Alanya i Gazipasa).

Također, od 14. do 16. aprila profesori prof. dr. Mirza Dautbašić i prof. dr. Osman Mujezinović će učestvovati u stručnoj radionici u Bursi pod nazivom:
„Chestnut forests in Turkiye and Bosnia and Herzegovina: Current status, threats and integrated managment aproaches“.

Učešćem u ovim aktivnostima naši profesori dodatno jačaju svoje kompetencije i doprinose razmjeni znanja i iskustava na međunarodnom nivou.

MALI JASENOV POTKORNJAK
Hylesinus fraxini (Panzer, 1779)

Najčešće se javlja na stablima jasena, a rjeđe na orahu, hrastu, kruški i javoru.
Kod mladih stabala kolonizira deblo i korijen, dok kod starijih kolonizira uglavnom grane.
Veličine je 2,5-3,5 mm, naprijed crn, a prema kraju crvenosmeđ. Mladi imago je prvo smeđe boje, a kasnije mu tijelo postaje tamno i pokriveno je sa svijetlim i tamnim ljuskicama. Roji se od mjeseca marta do maja.
Mužjak kopulira sa dvije ženke. Svaka ženka izrađuje jedan krak dvokrakog hodničkog sistema, koji je dužine 6-10 cm, a širine 1,5 mm.
Regeneracijskim žderanjem oštećuje se kora stabla i deformira se u obliku ruže, koju zovemo jasenova ruža.
Prelazi u stadij lutke u bjeljiki. Ima jednogodišnju generaciju, te jednu sestrinsku generaciju.
Prezimljava u stadiju imaga.
Kako je upotreba insekticida neefikasna radi skrivenog života insekata pod korom, jedini način su higijensko-sanitarne mjere. Mjere borbe se sastoje u uklanjanju napadnutih stabala, a vrlo rijetko postavljanjem lovnih stabala.

Vještičine metle (uzročnik Melampsorella caryophyllacearum) dovodi do stvaranja karakterističnih „metli“ na granama, gdje se razvija gust snop tankih, deformisanih izbojaka. Vremenom gljiva blokira protok vode i hranjiva, iscrpljuje tkivo i grana postepeno odumire, što se vidi kroz crvenilo i sušenje iglica. Iako izgleda dramatično, ovo je lokalizirano oštećenje koje ne ugrožava čitavo stablo.

Studenti III godine hortikulture posjetili su Vilsonovo šetalište u sklopu terenske nastave iz predmeta Zaštita bilja.

Tom prilikom je analizirano zdravstveno stanje stabala lipe u šetalištu s posebnim osvrtom na primjenu VTA (Visual Tree Assessment) metode.

Studenti III godine šumarstva i hortikulture posjetili su Zaštićeni pejzaž Trebević u sklopu terenske nastave iz predmeta Zaštita šuma i Zaštita bilja.

Tom prilikom analiziran je uticaj abiotskih i biotskih faktora na zdravstveno stanje smrče, jele i borova.

Terenska nastava iz predmeta Zaštita šuma

Studenti III godine I ciklusa šumarstva posjetili su Spomenik prirode "Skakavac" gdje je održana terenska nastava iz predmeta Zaštita šuma.

Fokus terenske nastave je upoznavanje sa simptomima štetnog djelovanja abiotskih i biotskih faktora na biljke u šumskim ekosistemima.

Simptomi udruženog napada hrastove pepelnice i hrastove mrežaste stjenice

Simptomi udruženog napada hrastove pepelnice (Erysiphe alphitoides) i hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata) izraženi su kroz promjene na lisnoj masi. Pepelnica se prepoznaje po svijetlim, klorotičnim mrljama i pepeljasto-bijelom premazu koji kasnije izaziva sušenje lisnog tkiva. Istovremeno, mrežasta stjenica izaziva tačkasta oštećenja u vidu sitnih bjeličastih i žućkastih pjegica, dok se s donje strane listova mogu primijetiti crne tačkice (izmet i jaja), što dodatno slabi list.

Udružen napad ovih štetnih organizama značajno umanjuje fotosintetsku sposobnost lista, ubrzava njegovo starenje i može dovesti do prijevremenog opadanja. Posljedica je smanjenje vitalnosti stabla, posebno kod mladih jedinki koje su osjetljivije na višegodišnja oštećenja. Ukoliko se ovakvo stanje ponavlja kroz nekoliko vegetacionih sezona, stabla postaju podložnija sekundarnim štetnicima i gljivičnim infekcijama, što dugoročno ugrožava njihovo zdravlje i stabilnost.

_______________________________________________________________________

The symptoms of a combined attack by oak powdery mildew (Erysiphe alphitoides) and the oak lace bug (Corythucha arcuata) are manifested through visible changes on the foliage. Powdery mildew is recognized by light, chlorotic spots and a powdery white coating that later causes tissue necrosis. At the same time, the lace bug causes stippling damage in the form of small whitish and yellowish spots, while on the underside of the leaves black specks (excrement and eggs) can be seen, which further weaken the foliage.

The combined attack of these pests significantly reduces the photosynthetic capacity of the leaves, accelerates their aging, and may lead to premature defoliation. As a consequence, tree vitality decreases, especially in young individuals that are more sensitive to repeated damage over several seasons. If this condition persists for multiple years, trees become more susceptible to secondary pests and fungal infections, which in the long term threatens their health and stability.

Sarajevo, 03.09.2025.

Nastava studenata I godine II ciklusa šumarstva na lokalitetu Srednje.

Studenti odsjeka šumarstvo i hortikultura su u društvu prof. dr. Tarika Treštića i Mr Damira Prljače imali priliku da se bolje upoznaju sa štetnim djelovanjem imele (Viscum album) na jeli, kao i sa štetnim djelovanjem gljive Hymenoscyphus fraxineus na jasenu.

Zahvaljujemo se kolegici Mr Azri Dedić i kolegi Mr Kemal Kapetanović ispred KJP "Sarajevo -šume" d.o.o. Sarajevo na gosptimstvu.