Geografska enciklopedija

Geografska enciklopedija Urednici Geografske enciklopedije:
🌍 Boris Avdić
🌍 Aida Avdić Marić

Znate li kada tačno počinje antropocen?U radu koji je nedavno izašao u svjetski priznatom naučnom časopisu Nature, Walte...
10/09/2026

Znate li kada tačno počinje antropocen?

U radu koji je nedavno izašao u svjetski priznatom naučnom časopisu Nature, Walter i saradnici bavili su se temom antropocena i pokušajima da datiraju tačno vrijeme njegovog nastanka. O antropocenu smo već pisali i poznato je da između naučnika i javnosti postoji neslaganje da li ga uvrstiti u novu epohu kvartara, pored pleistocena i holocena ili jednostavno njime označiti period u kojem ljudske aktivnosti imaju dominantan uticaj na procese i pojave na Zemlji (još ne postoji jedinstven naučni koncenzus o oficijalnom statustu antropocena u geološkom kalendaru). U pomenutom radu autori su objedinili više pokazatelja iz 12 stratigrafskih zapisa raspoređenih širom svijeta i zaključili da promjene Zemljinog sistema sredinom 20. stoljeća predstavljaju nagli i globalno sinhroniziran prekid. Kao najprecizniji granični marker predlažu skokovit porast plutonija iz 1952. godine, nastao nakon atmosferskih termonuklearnih proba. Obzirom na to da je rad publiciran 8. septembra tekuće godine, pratit ćemo osvrt naučne zajednice na rezultate i eventualne kritike dobivenih rezultata.

PRIJEDORPrema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Prijedoru živi oko 30 hiljada stanovnika (sa okolnim naseljima i mn...
10/09/2026

PRIJEDOR

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Prijedoru živi oko 30 hiljada stanovnika (sa okolnim naseljima i mnogo više), što ga čini devetim najvećim gradom u Bosni i Hercegovini (trećim u Republici Srpskoj). Nalazi se u jednom od najprostranijih polja u našoj zemlji. Ono se obično naziva Prijedorskim, a ponegdje i Prijedorsko-omarskim poljem. Sa sjeverne strane ga zatvara planina Kozara, a kroz njega protiče rijeka Sana. Prijedor je osnovan u XVIII stoljeću od strane muslimanskih izbjeglica iz Like, pa je njegovo ime prvobitno imalo ikavski oblik - Pridor. Zanimljivo je da je nastao na vještački stvorenoj adi na Sani po imenu Svinjarica. Kasnije su se njegovi urbani gabariti značajno proširili, a za današnje gradsko područje se može reći da se prostire od Sane na jugozapadu do željezničke pruge na sjeveroistoku, iza koje se dalje redaju prigradska naselja. Prijedor je inače jedan od prvih gradova u Bosni i Hercegovini koji je dobio željezničku prugu (1872. godine) - ona je povezivala Banju Luku sa pograničnim mjestom Dobrljin. Dalji razvoj i rast Prijedora se može pripisati povoljnom saobraćajnom položaju, rudnim resursima i industrijskoj proizvodnji. Pripajanjem susjednih područja Kozarca, Omarske i Ljubije tokom 1960-ih godina, Prijedor postaje i jedna od najvećih opština u Bosni i Hercegovini. Nažalost, novija historija ovog kraja ima i svoju tamnu stranu. Kozarsko područje je u Drugom svjetskom ratu pretrpilo velika stradanja stanovništva, naročito srpskog, dok je u posljednjem ratu progonu bila izložena bošnjačka i hrvatska populacija u Prijedoru. Najstravičnije priče tog perioda su ispisane u koncentracionim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje...

(Arhivska objava)

PROSTORNA I GEOGRAFSKA PISMENOSTKada na karti pratimo upute do nekog mjesta ili procjenjujemo udaljenost i najoptimalnij...
08/09/2026

PROSTORNA I GEOGRAFSKA PISMENOST

Kada na karti pratimo upute do nekog mjesta ili procjenjujemo udaljenost i najoptimalniji pravac kojim ćemo krenuti, služimo se prostornom pismenošću. Ova vrsta pismenosti pomaže nam da razumijemo kako su stvari raspoređene i u kakvom su međusobnom prostornom odnosu. Potrebna nam je i kada čitamo tlocrt stana ili pokušavamo zamisliti hoće li se neki komad najmeštaja uklopiti u sobu, koliko će prostora zauzeti i sl. Prostorna pismenost važna je osnova geografske pismenosti, koja u geografskom kontekstu obuhvata i razumijevanje prirodnih i društvenih procesa te njihovih međusobnih veza. Geografska pismenost podrazumijeva razumijevanje mjesta i procesa koji ih oblikuju te sposobnost da odgovorimo na pitanje koje nastavnici geografije često postavljaju: zašto se nešto nalazi baš tu? Zašto je grad nastao baš na tom položaju? Kako rijeka utiče na život njegovih stanovnika? Zašto se iz nekih krajeva ljudi iseljavaju, a u druge doseljavaju? Zato često čujemo i izraze poput 'geografskog razmišljanja' ili 'gledanja kroz geografske naočale', kojima opisujemo kako, posmatrajući svijet oko sebe, nastojimo razumjeti zašto se nešto nalazi baš tu i šta je do toga dovelo.

BULGUKSANe znamo koliko ste željni saznati nešto više o korejskom kulturno-historijskom naslijeđu :) , ali evo ipak neko...
07/09/2026

BULGUKSA

Ne znamo koliko ste željni saznati nešto više o korejskom kulturno-historijskom naslijeđu :) , ali evo ipak nekoliko rečenica o jednom vrlo specifičnom lokalitetu na planini Tohamsan, smještenoj na jugoistoku Korejskog poluostrva. Na slici vidite dio hramskog kompleksa Bulguksa, koji potiče još iz VIII stoljeća. Njegovo ime u prevodu glasi 'Hram Budine zemlje', a cjelokupan ovaj arhitektonski sklop zapravo predstavlja pokušaj da se napravi svojevrsna budistička utopija. O značaju ovog kompleksa najbolje govori činjenica da ga južnokorejska vlada klasificira kao Historijski lokalitet br. 1. Ovdje se nalazi čak šest tzv. nacionalnih blaga (nešto kao nacionalni spomenici), kao i najstariji odštampani tekst (uz pomoć drvorezbarenih blokova) na svijetu, nastao nekih 700 godina prije Gutenbergove mašine. Zajedno sa isklesanom pećinom sa Budinim kipom, poznatom kao Seokguram, koja se nalazi nekoliko kilometara dalje od ovog hrama, Bulguksa je 1995. godine upisana na UNESCO-vu listu svjetskog kulturnog naslijeđa...

🌍 Geografska pitalicaKoje polje u kršu prepoznajete na fotografiji?Upravo se na prostoru prikazanom na fotografiji pred ...
06/09/2026

🌍 Geografska pitalica

Koje polje u kršu prepoznajete na fotografiji?

Upravo se na prostoru prikazanom na fotografiji pred kraj 15. stoljeća odigrala jedna od najpoznatijih bitaka u historiji ovog dijela Evrope, koja je ostavila dubok trag u historijskom pamćenju šire regije.

Da li ste se ikada zapitali kako su čak četiri države na svijetu dobile naziv Gvineja? Priča o ovom imenu je spoj starog...
06/09/2026

Da li ste se ikada zapitali kako su čak četiri države na svijetu dobile naziv Gvineja?

Priča o ovom imenu je spoj starog berberskog jezika i evropskog kolonijalizma. Naziv 'Gvineja' vuče korijene iz XV stoljeća i portugalske riječi Guiné, koju su Evropljani preuzeli od Berbera iz Sjeverne Afrike. Berberska riječ 'Ghinawen' je označavala 'zemlju crnih ljudi'. Europska kartografija je s vremenom ovaj naziv primijenila na čitavu zapadnu obalu Afrike uz Gvinejski zaljev.
Kada su europske sile podijelile ovaj dio Afrike, imenovale su svoje kolonije upravo po toj regiji, pa su tako nastale Francuska, Portugalska i Španska Gvineja. Osim ovih primjera iz Afrike, najveće ostrvo u Okeaniji je nazovano Nova Gvineja.

Koje sve Gvineje danas postoje?

🇬🇳 Gvineja - nekadašnja Francuska Gvineja je prva stekla nezavisnost 1958. godine i tako uzela 'čisto' ime. Da ne bi bilo zabune, u svijetu se ona često naziva i Gvineja-Conakry, po svom glavnom gradu.

🇬🇼 Gvineja Bisau - kada je bivša Portugalska Gvineja postala nezavisna 1974. godine, naziv 'Gvineja' je već bio zauzet. Zato su svom imenu zvanično dodali naziv glavnog grada.

🇬🇶 Ekvatorijalna Gvineja - nekadašnja Španska Gvineja je odabrala je ovo ime 1968. godine zbog svoje geografske pozicije u blizini ekvatora.

🇵🇬 Papua Nova Gvineja - nalazi se hiljadama kilometara daleko od Afrike, odnosno u blizini Australije. Španski istraživači su u XVI vijeku ovo ostrvo nazvali Nueva Guinea, jer su ih tamošnji starosjedoci fizički podsjećali na stanovnike afričke obale. Osamostaljenjem istočne polovine ovog ostrva je 1975. godine nastala država po imenu Papue Nova Gvineja.

PULSKA ARENANa slici je Amfiteatar u Puli, poznatiji kao pulska Arena, jedan od najvećih i najbolje očuvanih spomenika a...
04/09/2026

PULSKA ARENA

Na slici je Amfiteatar u Puli, poznatiji kao pulska Arena, jedan od najvećih i najbolje očuvanih spomenika antičke gradnje ove vrste u Hrvatskoj. U narodnoj predaji naziva se i Divić-grad. Svojim dimenzijama svrstava se među najveće rimske amfiteatre na svijetu, dok ga izuzetna očuvanost ubraja među najznačajnije sačuvane građevine ove vrste.

ČADAko iz Bosne i Hercegovine krenete pravo na jug, nakon nešto više od 2000 kilometara ćete se naći na teritoriji Repub...
04/09/2026

ČAD

Ako iz Bosne i Hercegovine krenete pravo na jug, nakon nešto više od 2000 kilometara ćete se naći na teritoriji Republike Čad. Ova razmjerno velika zemlja u kontinentalnoj unutrašnjosti Afrike se proteže kroz tri prirodne cjeline - na sjeveru je pustinja Sahara, u centralnom dijelu je sahelska stepa, a savanski jug je najzeleniji, i shodno tome poljoprivredno najznačajniji. Glavni grad N'Djamena se međutim nalazi na krajnjem zapadu, uz granicu sa Kamerunom. Čad je najpoznatiji pod istoimenom jezeru, čije ime na jednom od lokalnih jezika znači 'jezero' :) . Ono je relikt nekada mnogo veće vodene površine, ali su ga klimatske promjene i pretjerano korištenje njegovih voda dovele gotovo pred nestanak. Drugi raširen kuriozitet o Čadu jeste njegova zastava, koja je gotovo identična rumunskoj (jedino je čadska nijansa plave je nešto tamnija). Malo manje je poznato da ova zemlja posjeduje vrlo neobične reljefne oblike u pustinji, da su ovdje pronađeni neki od najstarijih paleoantropoloških fosila, te da je tokom 1980-ih godina čadska vojska uspjela teško poraziti Gadafijevu Libiju u pograničnom sukobu, poznatom kao Toyota rat. Iako ima značajne rezerve nafte, Čad danas važi za jednu od najnerazvijenijih država svijeta. Većina od 20 miliona ovdašnjih stanovnika živi u dubokom siromaštvu. Čadsku populaciju čini čak oko 200 različitih naroda, a ista se također može podijeliti na muslimansku većinu i kršćansku manjinu. Službeni jezici su francuski i arapski...

Znate li koliko Južni Sudan ima lokaliteta na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine?Odgovor je – samo jedan. Tek nedavno, t...
02/09/2026

Znate li koliko Južni Sudan ima lokaliteta na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine?

Odgovor je – samo jedan. Tek nedavno, tačnije 28. jula tekuće godine, na posljednjoj, 48. sjednici Odbora za svjetsku baštinu, održanoj u južnokorejskom Busanu, upisan je Migracijski krajolik Boma – Badingilo, prvi UNESCO lokalitet u historiji Južnog Sudana. Riječ je o području koje obuhvata nacionalne parkove Boma i Badingilo te okolne poplavne ravnice, močvare, travnjake, šume i savane. Smješteno je na dodiru močvarnog sistema Sudd i istočnosudanske savane, a prostire se na približno 11,2 miliona hektara. Poseban značaj lokaliteta ogleda se u tome što se na njemu odvija jedna od najvećih preostalih migracija kopnenih sisara na svijetu. Procjenjuje se da se ovim krajolikom sezonski kreće oko šest miliona životinja, prvenstveno bjelouhih kobova, tianga i mongalskih gazela, a potom i savanskih slonova, lavova, leoparda, afričkih divljih pasa, geparda te brojnih grabljivica, močvarnih i migratornih ptica. Područje krajolika odlikuje i velika kulturna i jezička raznolikost. Narodi Murle, Dinka, Nuer, Anyuak i Toposa stoljećima su povezani s prostorom današnjih nacionalnih parkova kroz stočarstvo, zemljoradnju i ribolov. Lokalitet je istovremeno uvršten i na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine u opasnosti, čime je naglašena potreba za njegovom posebnom zaštitom.

NAMJENSKA INDUSTRIJA U BOSNI I HERCEGOVINIProizvodnja oružja se u svijetu obično naziva vojnom, odbrambenom ili jednosta...
01/09/2026

NAMJENSKA INDUSTRIJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Proizvodnja oružja se u svijetu obično naziva vojnom, odbrambenom ili jednostavno industrijom oružja. Jedino je u bivšoj Jugoslaviji u praksu iz nekog razloga ušao pojam 'namjenska industrija' i kao takav se zadržao na ovim prostorima do danas. Ova grana metaloprerađivačke industrije je tokom socijalističkog perioda postala jedna od okosnica ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine. Procjene tadašnjih vlasti da je upravo ova republika bila pogodna za izgradnju velikih proizvodnih pogona namjenske industrije su se temeljile na njenoj udaljenosti od vanjskih granica Jugoslavije, kao i na otežanoj prohodnosti uslijed dominantnog planinskog terena. Ukratko, izgledalo je da je upravo Bosna i Hercegovina najlakše odbranjivi dio Jugoslavije u slučaju spoljne agresije, pa se činilo razumnim u nju smjestiti glavninu domaće namjenske industrije. Oko masivnih namjenskih postrojenja, kao što su Bratstvo, Pretis, Igman, Pobjeda ili Vitezit, nastajala su nova radnička naselja, pa i čitavi gradovi - npr. Novi Travnik. Prvobitna namjena ovih fabrika je bila proizvodnja za domaće potrebe, ali vrlo brzo su one počele svoje proizvode i izvoziti u druge države.

Iako je domaća namjenska industrija odigrala određenu ulogu i u proteklom ratu, prvenstveno na području pod kontrolom Armije RBiH, ratna razaranja i ekonomska tranzicija su imali negativne efekte i u ovoj industrijskoj grani. Ipak, za razliku od mnogih drugih, njen oporavak je bio razmjerno uspješan, te je u posljednjih deset godina postala jedna od najbrže rastućih djelatnosti u Bosni i Hercegovini. Posebno je osjetan porast proizvodnje i izvoza nakon 2022. godine, kada je zbog novih vojnih sukoba došlo do naglog skoka u potražnji za oružjem i municijom na svjetskom tržištu. Upravo je municija glavna vrsta bosanskohercegovačke namjenske industrije, što je u ovako nestabilnim geopolitičkim okolnostima profitabilno, ali je činjenica koja ukazuje i na njen najveći nedostatak - manjak proizvodne diverzifikacije i sofisticiranosti.

Vrijednost izvoza domaće namjenske industrije za prošlu godinu je iznosila preko 620 miliona KM. Najveći izvozni partner je zanimljivo Irak, a pored ekonomskog, veliki je i strateški značaj izvoz municije u Sjedinjene Američke Države, koje se u ovom kontekstu nalaze na drugom mjestu. Razmjerno je velika vrijednost izvoza i u Češku, Slovačku i Srbiju. Srbija je ujedno, uz Mađarsku, najvažniji uvozni partner u ovoj oblasti, prvenstveno kada je u pitanju barut, kao krucijalno važna sirovina. Najznačajnije domaće kompanije iz ove oblasti su: Igman iz Konjica (na slici), BNT-TMIH iz Novog Travnika, Binas iz Bugojna, Unis Ginex iz Goražda, TRZ iz Hadžića i Pretis iz Vogošće...

Address

Sarajevo

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Geografska enciklopedija posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The School

Send a message to Geografska enciklopedija:

Shortcuts

Share