31/05/2026
Glagoli koji u Kur'anu ukazuju na najraznovrsnije oblike kretanja predstavljaju najbogatije semantičko područje. To je i prirodno, jer kretanje predstavlja najšire područje života. Štaviše, ono je život. Oni odražavaju dinamiku ljudskog bića i njegova odnosa spram Boga, svijeta, ljudske zajednice, džina, đavola, zemlje, neba i drugog općenito.
Kretanje je i vječita maksima koja nas vodi kroz život, koja nas potiče i hrabri. Blagodar je u kretanju, govorili su naši dobri preci. Vođeni tim smislom, gradili su, podizali, vakufili, putovali i tragali za znanjem.
El-Gazali, primjera radi, u kosmosu gleda i iz kosmosa otčitava mnogobrojne znakove. Svi se ti znakovi neprestano kreću, prema kur'anskoj istini da „sve u svemiru plovi". El-Gazali, ovo divno kretanje svemira i svemirskih znakova, zapravo, razumije kao slavljenje Boga Veličanstvenoga, Koji je jedini postojan, vječan, stalan, neprolazan, Koji ne zalazi i nikad neće zaći, ni sa jednog horizonta kosmosa i svijeta!
Kretanje potiče različite vrste pozitivnih gibanja koja u rezultanti brišu vještačke granice i vode ka slobodi. Fenomeni i blagodati kretnje svojstveni živim bićima važna su okosnice kur'anskih kazivanja i intencija.
U tekstu Kur'ana sljedeći glagoli kretanja se vezuju za različite prijedloge više od dvadeset p**a:
- sići (نزل) 180 p**a; doći (أتى) 122; doći (جاء) 116; izaći (خرج) 106; poslati (أرسل) 87; uzeti (أخذ) 74, sresti (لقي) 43; ući (دخل) 43; kucati (ضرب) 41; vratiti se (عاد) 41; požuriti (نجا) 40; vratiti se (رجع) 38; odbaciti (رد) 34; pokazati (عرض) 34; ići (ذهب) 26; riješiti (حلّ) 24; poslati (بعث) 21 put.
Zbog ograničenosti prostora, fokusirat ćemo se na glagol NEZELE sa prijedlogom BI na primjeru kur'anskog ajeta:
نَزَلَ بِهِ ٱلرُّوحُ ٱلۡأَمِینُ عَلَىٰ قَلۡبِكَ لِتَكُونَ مِنَ ٱلۡمُنذِرِینَ
"donosi ga povjerljivi Džibril na srce tvoje, da opominješ." (Eš-Šuʿarāʾ: 193-194)
U Zamahšerijevu tefsiru se navodi da je prijedlog ovdje tranzitivne naravi, jer je Uzvišeni Stvoritelj učinio Džibrila donosiocem Objave, a Poslanikovo srce prostorom u koji će Objava biti spuštena, čuvana i razumijevana, da bi se prema njoj ravnalo i upravljalo. Prijedlog ukazuje i na združenost, što implicira snagu veze između Objave i Džibrila, kao i njegove privrženosti Objavi. Spuštanje Objave je njen doslovan dolazak do Poslanika. Međutim, u tom cilju se ne koristi prijedlog koji znači dosezanje do nekog cilja, nego je glagol u konstrukciji s prijedlogom uzdizanja, budući da obuhvata brojna semantička obilježja: Objava koja se spušta, čuvana je za Poslanika, a spuštanje je moguće samo u njegovo sasvim smireno srce.
/Dr. Zehra Alispahić, profesorica arapskog jezika na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu