11/08/2025
Olá maluk sira!
Ami iha novidade diak ne’ebe hakarak fahe ho ita-bot sira. Ba biban ida ne’e, ami hakarak fahe Mana Delfia Usboko ka bai-bain ami toman bolu Kamarada Delfia nia jornada moris.
Mana Delfia nudar feto progresista ida ne’ebé moris husi rai-ninin, Betano, Manufahi. Maske hela iha suco rural, mas nia la lakon oportunidade ba aprende hanesan nia feto-maluk hirak ne’ebe hela iha Dili, liu husi eskola, le’e livru barak no partisipa iha formasaun oin-oin. Ba Mana Delfia, hela iha suco ka kapital la sai sasukat ba aprende…depende ita nia vontade atu buka oportunidade no dezenvolve potensia ne’ebé eziste iha a’an-rasik no ambiente sosial ida.
Konserteza imi kuriozu atu hatene, Mana Delfia agora halo serbisu saida?
Ah laós bai-bain, Mana Delfia nudar professora iha Eskola Popular Agroecolojia-EPA Betano ne’ebé dedika nia a’an no fahe matenek ho joven sira husi munisipiu oin-oin kona-ba oinsa dezenvolve seitór agrikultura no produsaun aihan nudar aliserse ba soberania aihan no ekonomia popular. Liu tan ne’e, Mana Delfia mos dau-daun ne’e hanesan Prezidente Ezekutivu Uniaun Agrikultores Munisipiu Manufahi-UAMM ne’ebe sai mahon ba grupu agrikultores hotu iha Manufahi. Nudar lider kamponeza ida, nia brani koalia ho se deit kona-ba to’os-nain sira nia problema.
Laós ne’e deit, Mana Delfia mos uza nia tempu livre ba halo to’os no negosiu kiik sira iha uma hanesan; kuda aihan, aifuan no modo sira, hakiak animal no negosiu kiik seluk nudar meius ba auto-sufisiensia familia nian.
Ahh imi hatene ona, Mana Delfia halo buat barak, los ka lae?! Hmm se nune’e, mana Delfia nudar feto matenek, badinas e feto reziliente iha nia komunidade.
Mana Delfia mak sai ezemplar ba nia feto-maluk sira ne’ebé mak luta hela atu sai feto independente iha aspetu sosial, ekonomia no kultura iha sosiedade.
Imi balun vizita Betano karik, keta haluha eh sosa hela mana Delfia nia produtu lokál ne’ebe mai direita husi to’os.
Até publikasaun tuir mai!