Mundo Aeronáutica

Mundo Aeronáutica

Compartilhar

Mai Ita Aprende Aviasaun liu husi Mundo Aeronautica

Photos from Mundo Aeronáutica's post 12/04/2024

"HAU PRESIJA SPALHA DADUS BALUN HUSI PLANESPOTTRS.NET antes Ema "Mau-lohi" sira foti dadus ne hodi lohi Público no uja hodi defende an"

Iha "Planespotters" hatudu katak Aviaun ho Tipo Viking DHC-4 Twin Otter, SN Manufacture 906 ho Reg/Marka C-GVTU nia nain ikus mak ZEESM TL,

Atu informa deit ba público katak dadus sira ne'ebe mk publika husi Planespotters ne Laos "Acredited Sourece" ka Fontes ne'ebe Kredivel. Uniku dadus nebe los mk hasai husi Autoridade Aviasaun Canada ka Canadian Civil Aviation Authority tmba Aviaun ne mai husi Nasaun Canada. No tuir los ita bele asesu mos Dadus balun iha Aviasaun Civil Timor-Leste no Zeesm maibe hau hanoin ita seidauk bele hetan husi sira tmba Aviaun refere seidauk De-register iha Governo Timor-Leste. Atu asesu ba fontes ne presija Aprosimasaun entre Governo ho Governo la G to G

Aleinde fontes sira nee, iha mos fontes nebe Akredited hnsn International Aircraft Registry nebe mk ema hotu bele asesu hodi htene informasaun ba Aviaun hotu-hotu iha mundo.


Pengikut

Photos from Mundo Aeronáutica's post 10/04/2024

"Polémika Aviaun ZEESM.TL ho Marka C-GVTU"

Hau nia komentariu nu'udar ema Aviasaun relasiona ho notìcia balun loron hira liu ba husi P.A Exelencia Sr.Rogerio Lobato, katak Autoridade RAEOA sei hapara operasaun Aviaun ZEESM provizoriamente.

liu husi stetmentu sira nebe mk Excia P.A RAEOA ne hato'o mk se ne los duni. entaun klaru que ne KRIME! no Governu liu husi Autoridade no Instituisaun relevante presija investiga too nia hun no foti medida ho Sériu..tamba ne propriedade Nasaun nian, laos individu ou grupo ida nian!!

Hau hanoin parese que saida mk P.A dehan ne bele loss, laos hau pro ba P.A Sr.Rogerio Lobato ou ema ruma maibe tmba hau iha dadus ruma nebe hau fiar bele prova katak ne los duni!! hau sei la públika ou ka koalia kona ba dadus sira ne ho klean. Hau hkrak konvida deit público atu ita koko Análiza took assuntus no perguntas balun tuir mai ne'e:

1. Governu liu husi Autoridade RAEOA hasai osan 8 milhões ital hodi sosa kotu/cash in hand ba Aviaun ZEESM nian, maibe tamba saida mk agora nain ba Aviaun ne'ebe registu iha Autoridade Aviasaun Canada ne Kompnha Cann Borek nia naran mk mosu iha neba?

2. Se Aviaun ne Governo Timor liu husi Autoridade RAEOA nian sosa kotu ona, tmba saida mk durante ne laiha plano ida atu Registo Aviaun refere iha Timor maibe nafatin uja Registrasaun Nasaun Canada nian, serra que Autoridade RAEOA sesante laiha plano ba ida ne duranre tinan 9-10 nia laran ?

3. Durante tinan 9-10, ne tempu nebe mk naruk no natoon atu prepra Rekursu humano Timor oan hodi bele opera rasik Aviaun refere, maibe tmba saida mk laiha?, no durante ne uja deit mk Rekursu Humano husi Canada nebe mk Kompnha Cann Borek rasik mk rekruta?

4. Hare husi Prespektiva Air Transport Management nian relasiona ho dadus cashflow nebe mk hau hetan..operasaun Aviaun ZEESM hatama receitas por volta $ 6.000 kada fulan maibe kustu ba operational nian boot liu fali income/fulan nian, iha nebe selu deit piloto "pur volta" $29.000/fulan, Co-Pilot $ 13.000/fulan, Enginheiro $23.000/fulan.( seidauk ho operasional sira seluk hnsn selu Ground Handling, kustu ba Mina Aviaun nian, spare part/pesa aviaun, nsst.) mais ou menus modelu Cashflow hnsn ne2 saudavel g lae ?? No imi bele kalkula took durante tinan 9-10 iha Autoridade Sesante nian liman receitas hira mk hatama ona ba Governo no hira mk selu ona ba Kompanhia Cann Borek no operasional sira seluk?? Hau sente osan sira ne ita bele hola aviaun ho Tipo ATR, Embraier ou bele mos AIRBUS ka BOEING. Ita kompara ho kompanhia AeroDili nebe mk Dry List deit, se hau la salah sira selu ba kompnha Leassor pur volta $ 150.000/fulan (Aviaun Airbus320), tmba sa mk Aviaun kiik hnsn Twin Otter oan ne bele too kedas $ 148.000/fulan ou liu ne ?? Ne wow ituan fli pa!.. Oinsa mk Aviasaun Zeesm bele ba oin se kustu operational ka despezas boot liu (24 kali lipat) husi income kada fulan nian ?? 🤦‍♂️

5. Bazeia ba Sr.Arsenio Bano nia statementu balun dehan Oe-Cusse oan mos bele, depois nusa mk iha Senhor nia tempu Sr ida naran Joao Tavares assume Cargo tolu hnsn Assesor, Coordenador no Pontu Vogal ba Aviaun ZEESM ita boot la koalia took ? Keta nia assume kargo tolu ne par atu assegura buat balun g oinsa ?

6.Tmba saida mk Crew Aviaun sira ba les sai fali marka Aviaun nian ? Lanu g tamba tauk buat ruma? Ou ka upaya menghapus jejak jejak petualangan..🤣

Perguntas neen iha leten ne hnsan perguntas balun deit husi perguntas lubuk ida nebe ita hotu presija resposta no klarifikasaun..sei iha perguntas barak los..mas hau nia liman kole ona!!

HAU PRESIJA MAUN MATENEK SIRA, KARIK BELE SIRA HUSI AUTORIDADE SESANTE SIRA OU SE DEIT ATU RESPOSTA TOOK!!

Agora!
Relasiona ho desizaun husi Autoridade RAEOA nian nebe deside atu hapara provizoriamente operasaun Aviaun ZEESM nian ne hau sente nesesário duni..atu nune bele rosolve hotu tia kazu sira ida por ida too ita htene lolos nain ba Aviaun ne se? Kustu operational ho m***ante bobot nebe durante ne hasai ne los duni g lae? Atu labele tau todan no dun malu iha tempu tuir mai..

Hau nia Sugestaun saida mk Autoridade RAEOA agora presija halo relasiona ho AVIAUN ZEESM ho Mark C-GVTU ne mk hnesn tuir mai:

1. Tenke hapara provizoriamente duni too problema sira ne resolvido..

2.Chek didiak dokumentos hotu nebe relasiona ho Aviaun refere.

3. Husu tuir took sese mk mumento neba sai nuudar project manager hodi prosesa Aviaun ne mai ? Katak Aviaun ne RAEOA nian duni g lae ? Chek Aviaun nia "Bill of sale"..iha duni g lae ? No ZEESM nia naran mk hakerek duni iha neba nudar Buyer g laos ? Se mk assina iha purchase agreement mumento neeba ?

4. Servisu hamutuk ho Autoridade no inst. kompetente hodi chek no investiga took kompanha no rekursu humanu sira hotu inklui Cann Borek nian, nebe iha relasaun ho Aviaun refere hahu husi inisiun Aviaun ne hola husi Canada lori mai Timor, Inklui mos kustu Operasional sira durante ne los duni g lae ho m***ante sira nebe iha liu husi hatudu Evidensia nebe mk los no kredivel..

Ikus mas laos ikus liu..hau presija splika mos karik balun hanoin naran nebe registo iha Autoridade Aviasaun Canda nian sei uja Cann Borek tmba iha relasaun ho Inssurance Aviaun nia hau sente ne "keliru" ituan. hau foti Ezemplo; Aerodili nia Aviaun deit bele registo iha Timor nusa mk ZEESM nian labele ?


Pengikut
ZEESM TL

Bele chek informasaun Aviaun nian nebe registo iha Autoridade Aviasaun Canda nian iha link official kraik nee:

https://wwwapps.tc.gc.ca/Saf-Sec-Sur/2/CCARCS-RIACC/ADet.aspx?id=526652&rfr=RchSimp.aspx&fbclid=IwAR1TmGZik5_VWYjy_dSoGRH9cvoydfybHTC-2X_BE0BbOBLQdho8_HzAEPM

Photos from Mundo Aeronáutica's post 21/04/2022

KONSEITU AEROTROPOLIS (Konseitu Sidade Baseado ba Aeroportu)

hahu Iha Sekulu 21, Aeroportu evolui nu'udar motor ba negosiu no dezemvolvimento Urbanu, no ida ne'e sai hanesan inspirasaun ida hodi hamosu Konseitu Aerotropolis (Konseitu dezemvolvimentu urbanu baseada ba Aeroportu). Nicholas de Santis mak ema nebe primeiru hamosu termu Aerotropolis mais ou menus iha tinan 1939 iha New York.

Definisaun husi Aerotropolis rasik nu'udar sidade ida ho nia lokaliazasaun, infraestutura, no seitor ekonomiku sentradu (berpusat) ba Aeroportu hanesan sidade Aeroportu, Konseitu sidade Aerotropolis mos iha nia parte Sub-urban(sidade ninin) rasik

iha tinan 2000, ema akademiku ida no espesialista komersiu Aereo ho naran Dr. John D. Casarda desemvolve fila fali konseptu ne'e, nia halo peskizasaun kona ba oinsa Aeroportu ida sai nu'udar motor ekonomiku iha area ida, no nia konklui katak Aeroportu ida bele atu konekta(menghubungkan) kosumidor, supplyer no empresas sira hotu iha Mundo. Rotasaun Negosio iha area Aeroportu dependente liu ba supplyer no konsumidor husi rai liur duke area negosiu iha sentru sidade, ho rajaun katak area komersiu aerotropolis, basikamente hari'i ou hala'o atu suporta ba negosiu ne'ebe mak iha relasaun ho aviasaun, inklui mos estrangeiro sira ne'ebe mak halo movimento tama no sai nasaun iha ida iha kada tinan.

Aerotropolis jeralmente ekipadu hanesan tuir mai ne'e:
- Industria de transformasaun;
- E-Commerce;
- Telekomunikasaun no Logistika;
- Hotel;
- Postu ne Venda;
- Sentro de Entretenimento e Exposisoens;
- Espaso ba Edifisius ( ba emprejariu sira atu halo mobilidade no negosiu global);
- Sentru Komersiu;
- Meio de transportes integrado.

OINSA HO TIMOR-LESTE ??
ita nia Nasaun iha oportunidade diak atu kria konseitu Aerotropolis iha ita nia kada Aeroportu atu suporta ba Desemvolvimento ekonomia Nasaun nian, tamba Nasaun Timor-Leste nu'udar nasaun iha Asia pasifiku ida ne'ebe mak geografikamente iha Nasaun barak nia le'et, hanesan Autralia, Malaysia, Thailandia, Singapore, No seluk tan, no Politikamente iha relasaun diak ho nasaun barak iha Asia Pasifiku no Nasaun-nasaun Europia lubuk ida. Agora fila fali ba ita rasik, oinsa ita pepra ita nia rekusus humanus atu iha kapasidade hodi jere, iha kapasidade hodi desemvolve. Espera ne hanesan input diak ida ba Governu tuir mai atu toma atensaun ba buat hotu ne'ebe mak iha vantagem diak ba ita nia Nasaun Doben Timor-Leste.

OBRIGADO WAIN
Arjen Alves

18/04/2022

MACTOW and MACZFW Diagram Envelope

Antes aviaun ida atu semo maka FOO (Flight Operational Officer) iha nia servisu atu prepra kondisaun aviaun nia tuir standard IATA (Internanrional Air Transport Association) nian ho lolos..FOO tenki hatene Maximum Weight nebe aviaun bele hit, no nia accuracies ba iha CG (Centre of Gravity) tuir prosedura nebe iha, depois entrega ba PIC (Pilot in Command hodi hetan ACC hafoin aviaun prepra hodi take off..

*MACTOW ( Mears Aerodynamical Chord Take off Weight)
*MACZFW ( Mears Aerodynamical Chord Zero Fuel Weight)

30/09/2021

*BEASISWA ITL TRISAKTI UNTUK TIMOR LESTE*

Dalam Rangka berpartisipasi dalam menghasilkan generasi unggul yang dapat berkontribusi bagi pembangunan Timor Leste, ITL Trisakti sebagai Perguruan Tinggi Unggulan dalam bidang Transportasi dan Logistik mengundang Putra/Putri Timor Leste untuk mengikuti program Beasiswa ITL Trisakti.

A. Beasiswa akan di berikan kepada 4 (empat) calon mahasiswa terbaik.

B. Program Studi Sarjana Manajemen (S1) yang ditawarkan pada program Beasiswa ini adalah:
1. Manajemen Transportasi Udara (MTU)
2. Manajemen Transportasi Darat (MTD)
3. Manajemen Transportasi Laut (MTL)
4. Manajemen Transportasi Logistik (MLog)

C. Paket Pembiayaan Beasiswa hanya meliputi Biaya Kuliah selama 8 (delapan) semester,
Pembiayaan tidak termasuk Biaya Visa, Pembelian Baju Seragam, Pembelian Buku, Biaya Skripsi/Penelitian dan Biaya hidup selama di Indonesia.

D. Persyaratan:
1. Warga Negara Timor Leste
2. Tidak berumur lebih dari 21 tahun pada saat pendaftaran
3. Lulus SMA / Sederajat
4. Mampu Berbahasa Indonesia (Pembelajaran akan dilaksanakan dalam Bahasa Indonesia dan
Bahasa Inggris)
5. Membuat Essay tentang kenapa ingin kuliah di ITL Trisakti

E. Pelaksanaan Perkuliahan Oktober 2021/2022.

F. Batas Waktu Pendaftaran 5 Oktober 2021.

G. Contact Person Mr. Basri Fahriza (Head of Program) +6281362881616 [email protected].

H. Hanya kandidat yang terpilih yang akan di hubungi via e-mail

Website ITL Trisakti: http://itltrisakti.ac.id/
Instagram official: itl_trisaktijkt & fmb.itltrisakti

Jangan Lupa Klik Link ini:
https://www.instagram.com/tv/CC8aoIQgZe1/?utm_source=ig_web_copy_link
Testemoni dari Mahasiswa Timor Leste yang Kuliah di ITL Trisakti

24/08/2020

*BOLSO ESTUDO (Beasiswa) Husi Universidade TRISAKTI Indonesia ba Timor Leste*

⬇️LIAN INDONESIA ⬇️

*ITL Trisakti* sebagai Perguruan Tinggi Unggulan dalam bidang Transportasi dan Logistik di Indonesia dengan kampus di pusat Ibu kota Indonesia Jakarta , mengundang Putra/Putri Timor Leste untuk mengikuti program Beasiswa ITL Trisakti Periode Tahun ajaran 2020/2021.

Program Beasiswa Sarjana yang ditawarkan:
1. Teknik Dirgantara (Kebandarudaraan) / *Airport Engineering*
2. Teknik Kelautan (Kepelabuhan) / *Port Engineering*
3. Teknik Rekayasa Infrastruktur dan Lingkungan (Perkeretapian) / *Railway Engineering*

Paket Pembiayaan Beasiswa hanya meliputi Biaya Kuliah selama 8 (delapan) semester,
Pembiayaan tidak termasuk Biaya Visa, Pembelian Baju Seragam, Pembelian Buku, Biaya kripsi/Penelitian dan Biaya hidup selama di Indonesia.

*Persyaratan:*
1. Warga Negara Timor Leste
2. Tidak berumur lebih dari 21 tahun pada saat pendaftaran
3. Lulus SMA / Sederajat
4. Mampu Berbahasa Indonesia (Pembelajaran akan dilaksanakan dalam Bahasa Indonesia)
5. Membuat Essay tentang kenapa ingin kuliah di ITL Trisakti

*Batas Akhir Pendaftaran 30 Agustus 2020*

Contact Person Mr. Basri Fahriza (Head of Int’l Affairs) +6281362881616 [email protected].

*Link Pendaftaran:* http://bit.ly/beasiswaTL

24/04/2020

Maluk Balun Keta iha Duvidas ou Perguntas ruma iha Área Aviasaun nian liu” Kona ba aviaun bele htoo Perguntas mai liu husi Comment ou Imbox e Hau sei Hatan/post ba Imi hotu tuir hau Nia Hatene
Obrigado.

29/10/2019

UBER AIR-TAXI (Taxi Aereo)

Liu husi Projeto Co-Operation Hamutuk ho Uber Air, dezenha/halo ona Safran cabin sai hanesan imitasaun (tiruan) husi Veiculu de Taxi Aereo (Air taxi) ne’ebe mak totalmente integrado.

Iha Cabin husi Veiculu ne nia laran eziste tur fatin ne’ebe mak halo ba ema nain 4 (hat), iha mos fatin ba kargo (fatin tau sasan) iha kotuk, no eziste mos Screen (layar) rua iha nia oin, ne’ebe mak uja hodi monitor(pantau) veiculo nia kondisaun.

Fontes: News Flight

28/10/2019

POZISAUN NO FUNSAUN HUSI AVIAUN NIA LAMPU/LUZ

1. Logo Lights

M***a iha aviaun nia ikun (iha horizontal stabilizer), kadaves balun m***a iha aviaun nia liras (iha Wingtip). Nia funsaun para atu fo naroman ba logo husi aviaun ida nian.

2. Wing Inspections Lights

M***a iha aviaun nia isin no nia naroman kor mutin. Nia funsaun hodi fo naroman ba aviaun nia liras, uja wainhira atu hala’o inspenksaun ruma ba Aviaun nia liras, e uja mos hodi hasae aviaun nia visibilidade.

3. Anti-collision light

Iha kor rua: mutin no mean

Mutin: M***a iha aviaun nia liras (iha wingtip), kadaves m***a iha aviaun ni ikun. Babain bolu ho naran Strobers.

Mean: M***a iha aviaun nia isin (iha parte leten no okos). Babain bolu ho naran Rotating Beacons.

Nia funsaun atu fo hatene aviaun nia ezistensia iha aviaun barak nia le’et(durante semo ou iha rai) ka iha Aeroportu ruma

4. Position Light

Postisition light ka bele Hanaran mos navigations light, M***a iha aviaun nia liras tutun (Wingtip). Nia lakan ho kor rua iha parte oin, mean (iha liras liman karuk), no matak (iha liras liman los). No lakan ho kor mutin iha parte kotuk (tantu liras liman karuk no los). Ho funsau atu ajuda Ema sira iha Rai (ex: ATC) hodi bele hatene aviaun nia diresaun no posisaun.

5. Alternatin Landing Light System (ALLS)

ALLS m***a iha aviaun nia isin parte liman karuk. ALLS iha lampu rua ne’ebe lakan troka malu (lakan ho kor mutin). Nia funsaun atu halo aviaun ida intuitivo (jelas) ba trafiku sira seluk iha tempu kalan ou loron.

6. Landing Lights

M***a iha aviaun nia isin (parte oin), liras no Landing gear. Nia funsaun atu fo naroman ba dalan(runway) durante aviaun semo tun ba iha Rai (Landing).

7. Runway Turnoff and Taxi Lights

M***a iha Aviaun nia isin (parte oin), liras. Lampu ne nia naroman ho kor mutin. Nia funsaun atu fo naroman ba runway atu Piloto bele hare kondisaun runway refere (dalan) durante aviaun halao operasaun.

27/10/2019

SISTEMA AUTO-THROTTLE (a/t System) IHA AVIAUN MODERNU

Sistema a/t fornesa (menyediakan) kontrolasaun forsa Thrust ne’ebe automatika. Hahu husi aviaun komesa semo sa’e (take-off) no to’o semo tun (Landing).

Sistema a/t ne’ebe kontrola forsa Thrust husi Engine (mesin) hanesan resposta ida husi Digital Flight Control System (DFCS), Mode Control Panel (MCP), Flight Management Computer (FMC) no Air Data Internal Reference Unit (ADIRU), ne’ebe mak flight crew (piloto) Sira hili. Informasaun kona ba Velosidade husi aviaun nian ne’ebe hetan husi ADIRU, sei uja hodi Kalkula Throttle Lever Rate Command hodi estabelese forsa Thrust husi engine durante iha kondisaun mudansa do Vôo. Informasaun hotu sei prosesa husi FCC A, ida ne’ebe fo komando ba Servo Motor Thrust Lever hodi kontrola movimento Thrust Lever.

Flight crew (piloto) sira muda a/t switch ba iha ARM. Prosesu muda a/t ne hanesan atu preprara sistema ida hodi envolve (melibatkan), tanto mode N1, MCP SPD, ou FMC SPD.

Aviaun semo iha kada faze ruma, Flight crew (piloto) bele hili a/t N1 ou mode velosidade husi MCP ou bele direita husi FMC.

Durante aviaun atu semo sa’e (take off), piloto hanehan/buti komutador (switch/tombol) TO/GA hodi empenha (melibatkan) a/t iha mode N1 no cauza forsa Thrust husi aviaun nia mesin aumenta boot no aviaun bele semo sa’e (take off) .

Quer que o seu escola/colégio seja a primeira Escola/colégio em Dili?

Clique aqui para solicitar o seu anúncio patrocinado.

Localização

Entre em contato com a escola/colégio

Telefone

Website

Endereço

Dili