Ridwan Institute for Timor Leste

Ridwan Institute for Timor Leste Certificado de Marca com o Número: IDM001066070.
📞 Contato: +62 811-1110-7299 (Oriza).

Ridwan Institute é uma instituição de publicação científica desde 2018 e está oficialmente registrada como CV com o Número de Identificação Empresarial: 2604220040276.

Ho fuan ne'ebé todan, Família Bo'ot Ridwan Institute Partnership Timor-Leste hato'o sentidu kondolénsia ne'ebé kle'an te...
26/06/2026

Ho fuan ne'ebé todan, Família Bo'ot Ridwan Institute Partnership Timor-Leste hato'o sentidu kondolénsia ne'ebé kle'an tebes ba lakon boot ida-ne'e. Ami hotu triste ho notísia katak Sua Exelénsia Francisco Guterres (Lú-Olo), Eis Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste (2017-2022), fali ona ba Maromak Nia Kadunan Santu.

Ami harohan ba Maromak atu simu Nia klamar iha fatin ne'ebé hakmatek no fó kbiit ba família ne'ebé hela. Ninia dedikasaun no kontribuisaun ba dezenvolvimentu nasionál sei la haluha husi povu Timor-Leste tomak.

-------------------------------

EN
We at Ridwan Institute Partnership Timor-Leste extend our heartfelt condolences to the family, friends, and the people of Timor-Leste on the passing of His Excellency Francisco Guterres (Lú-Olo), former President of the Democratic Republic of Timor-Leste (2017-2022).

His legacy and service to the nation will forever be remembered. May his soul rest in eternal peace.

Dala barak, dezafiu boot liu iha karrera akadémika la'ós tanba falta kadi riset/peskiza, maibé oinsá atu hamsai ka organ...
19/06/2026

Dala barak, dezafiu boot liu iha karrera akadémika la'ós tanba falta kadi riset/peskiza, maibé oinsá atu hamsai ka organiza manuskritu ne'ebé tuir padraun rigorozu hosi jornál akadémiku ho reputasaun aas.

Ba Ita-boot sira hanesan dosente, peskizadór, ho estudante sira ne'ebé hakarak hamalais publikasaun artigu sientífiku nian hodi labele hasoru prosesu dejezisaun (rejeisaun) ne'ebé naruk, Ridwan Institute hamutuk ho instituisaun parseiru internasionál sira aprezenta Webinar Internasionál GRATUITU:

"ACCELERATING SCIENTIFIC PUBLICATION: Mastering SINTA 1/2 and International Journals: Scopus, EBSCO, and DOAJ"

🗓️ Detallu Eventu:
Data: Segundu-feira, 20 Jullu 2026
Oras: 09.30 Jakarta
Plataforma: Zoom Meeting
Kustu: Gratuita / Free Registration
Fasilidade: Materiál PDF, Gravasaun Zoom, no Rede Internasionál.

Vaga limitadu tebes. Rejista fali Ita-boot sira-nia an agora kedas liuhusi ligasaun (link) iha kraik ne'e ka scan QR Code ne'ebé iha poster:

🔗 Link ba Rejistasaun: rebrand.ly/ASP-tl
📞 Informasaun Kle'an Liu: +67 075781302

-------------------------------------------------

EN
Often, the greatest obstacle in an academic career is not the lack of research, but knowing how to structure a manuscript that meets the rigorous standards of high-reputation journals.

For lecturers, researchers, and students who wish to accelerate the publication of their scientific articles without facing a prolonged rejection process, Ridwan Institute, in collaboration with international partner institutions, proudly presents a FREE International Webinar:

"ACCELERATING SCIENTIFIC PUBLICATION: Mastering SINTA 1/2 and International Journals: Scopus, EBSCO, and DOAJ"

🗓️ Event Details:
Date: Monday, July 20, 2026
Time: 09.30 AM Jakarta Time (WIB)
Platform: Zoom Meeting
Investment: Free Registration
Benefits: Free PDF Materials, Zoom Recording, and International Networking.

Seats are strictly limited. Secure your slot today by clicking the registration link below or by scanning the QR Code on the flyer:

🔗 Registration Link: rebrand.ly/ASP-tl
📞 For More Information: +67 075781302

Iha de'it feto 4 ka 5 mak konsegue titul Doktor iha Timor-Leste: Dr. Eugénia Urania foti kestaun dezafiu feto agrikultór...
11/06/2026

Iha de'it feto 4 ka 5 mak konsegue titul Doktor iha Timor-Leste: Dr. Eugénia Urania foti kestaun dezafiu feto agrikultór iha Ermera

Universidade Kristaun Satya Wacana (UKSW) hamutuk ho Timor-Leste liusi Program Studi Doktor Studi Pembangunan (DSP) foin lalais ne’e solene tiha ona Promosaun no Yudizium Doktor ba feto potensiál Timor-Leste, Dr. Eugénia Urania da Costa Correia, ho predikadu "Terpuji" (Louvável) iha Ruang Probowinoto, Tersa (02/06/2026).

Iha nia dizertasaun ho títulu “Agricultural Development Interventions for Rural Women in Timor‑Leste”, ne’ebé mós konsege publika ona iha Emisora Jurnal Terindeks Scopus, Dr. Eugénia foti kestaun ne'ebé krítiku tebes kona-ba oinsá programa dezenvolvimentu agrikultura ladún fó benefísiu substansiál ba feto sira iha área rurál, liuliu iha Munisípiu Ermera.

Nia peskiza kualitativu ne'e hatudu katak feto agrikultór sira sei hasoru de'it diskriminasaun iha aksesu ba programa no kuaze la lori lian iha foti desizaun ba planeamentu, treinamentu, no empoderamentu. Promotór peskiza nian, Profesór Daniel D. Kameo, fó apresiasaun boot tanba Dr. Eugénia hanesan feto da-haat ka da-lima de'it iha Timor-Leste ne’ebé konsege k達成 titul akadémiku aas hanesan ne'e. Yudizium ne'e prezide mós husi Dekanu FID UKSW, Aldi Herindra Lasso, Ph.D.

Perspetiva luan no krítiku husi Dr. Eugénia ne’e sai hanesan baze fundamental hodi apoia Sustainable Development Goals (SDGs) ba da-4 (Edukasaun Kualidade) no da-5 (Igualdade Jeneru).

Ita-bó sira mós hakarak dezenvolve peskiza hodi fó impaktu boot ba dezenvolvimentu siénsia no hetan rekonhesimentu mundiál liusi publikasaun internasionál?

Aproveita oportunidade di'ak ne'e! Ridwan Institute prontu hodi ajuda no akompaña Ita-bó sira (Dosen, Peskizadór, no Estudante S1-S3) hodi publika artigu sientífiku iha Jurnal Terindeks Scopus no SINTA ho prátiku no profesionál.

Aumenta Ita-bó nia H-Index no lori Ita-bó nia naran ba mundu internasionál!
Klik ligasaun iha okos ne'e hodi hetan konsultasaun gratuítu ho ami-nia ekipa:
👉 https://bit.ly/KomunikasiAdminRIN

Husi tasi-ibun Jaco ba mundu! Osa-teen nain rua husi Timor-Leste hatudu katak, ho edukasaun no kbiit hakerek, ita bele l...
09/06/2026

Husi tasi-ibun Jaco ba mundu! Osa-teen nain rua husi Timor-Leste hatudu katak, ho edukasaun no kbiit hakerek, ita bele lori ita-nia rain koñesidu iha nivel internasionál. 🇹🇱✈️

Ita hatene ona? Estudiante nain rua husi Universidade Nacional Timor Lorosa'e (UNTL), Natacha da Conceição R.D.S. no Sandra Ivonia da C.D.S., foin lalais ne’e simu bolsu estudu integrál (beasiswa penuh) hodi kontinua sira-nia estudu iha Kursu S1 Turizmu, Universidade Budi Luhur (UBL) Jakarta!

Ne’e la’ós de’it kona-ba foti kadeira iha universidade modernu, maibé mós kona-ba misaun boot ida: Dezenvolvesektór turizmu no lori riku-soin kbiit nasionál ba mundu rai-klaran. ho haksolok, sira mós lori kbiit kultura nian liuhusi habelar no hatudu tais tradisionál Timor nian iha ne’ebá.

Dezafiu foun no mehi boot iha rain ketak
Muda ba rai seluk hanesan Indonézia la’ós buat ne’ebé fasil. Natacha ho Sandra mós labele hasees an husi dezafiu adaptsaun:

- Lian no Kultura: Iha inísiu, sira sente susar uitoan, maibé tanba ambiente kampus ne’ebé amigavel no belun foun sira ne’ebé prontu ajuda, hotu-hotu bele la’o ho di’ak.
- Teknolojia Kampus: Sira foti vantajen husi teknolojia kampus nian ne’ebé avansadu ona hodi apoia mehi sira-nian.

"Hau hakarak sai 'tour guide' no promove turizmu Timor-Leste. Iha ami-nia rain iha tasi-ibun barak ne’ebé furak, ida mak Tasi-ibun Jaco iha Lautém (Los Palos)," dehan Natacha ho laran haksolok.

Edukasaun, Peskiza, no Dezenvolvimentu Rai-Doben
Istória Natacha no Sandra nian ne’e fó hanoin mai ita katak potensial boot Timor-Leste nian—liuliu iha sektór turizmu, kultura, no sosiál—presiza tebes apoia husi mundu akadémiku. Atu mehi sira-ne'e la'ós de'it sai hanesan planu, estudu no peskiza ne'ebé kle'an no bazeia ba faktu presiza duni halo no publika!

Liuhusi hakerek sientífiku no publikasaun kualikadu, ita bele foti no hatudu dezafiu no kbiit turizmu Timor-Leste nian ba mundu akadémiku internasionál.

--------------------------------

Ita mós hanesan akademiku, dosente, ka estudante ne’ebé hakarak kontribui ba dezenvolvimentu rai-doben liuhusi peskiza sientífiku? Labele husik Ita-nia rezultadu peskiza nian subar de’it iha fali meza okos!

Mai dezenvolve Ita-nia kbiit akadémiku hamutuk ho Ridwan Institute Timor-Leste! Kami prontu atu ajuda Ita-nia prosesu publikasaun jornál nasionál no internasionál (SINTA, Scopus, no seluk tan) ho fasil, lalais, no profisionál.

Envia kedas Ita-nia artigu ka konsulta gratuitu liuhusi klika link iha kraik ne'e, ka haruka mensajen via Inbox ba ami-nia pajena! 📩👇

Husi Kampus ba Mundu! 🌍 Hatene oinsá foin-sa'e ida husi Timor-Leste, Caetano José Freitas, konsege lori ninia peskiza ak...
04/06/2026

Husi Kampus ba Mundu! 🌍 Hatene oinsá foin-sa'e ida husi Timor-Leste, Caetano José Freitas, konsege lori ninia peskiza akademiku hodi hamriik iha pajiun internasionál iha Barcelona, España? Ho deit artigu sientífiku ne’ebé kualidade, nia hatudu katak distánsia la’ós sai impedimentu mai ita hodi kompete iha nível globál! 🚀📈

Nu'udar estudante Mestradu Enjeñaria Sivíl iha Universidade Atma Jaya Yogyakarta (UAJY) liuhusi Bolsu Kustu KNB, Caetano José Freitas foin lalais ne'e fó orgullu boot mai ita hotu. Nia konsege sai nu’udar presenter uniku iha konferénsia sientífika prestijiozu ICSCER 2026 (10th International Conference on Structure and Civil Engineering Research) ne'ebé hala'o iha Sallés Hotel Pere IV, Barcelona, España.

Konferénsia ne’e la’ós konferénsia baibain. ICSCER nian ne’e edisaun ba dala-10 ona, no tinan ne'e foka liu ba foti hamutuk peskizadór, akademiku, no profesór boot sira husi mundu tomak, hanesan Prof. Roberto San Jose husi España no Prof. Eric Strauss husi Estadus Unidus Amérika. Husi artigu páz limitadu hamutuk 130 ne’ebé tama husi nasaun oioin, Caetano nia artigu ho títulu “Simplified Stiffness Models: Numerical Optimization of Story-Dependent Calibration for RC Moment Frames” konsege liu no lolos atu aprezenta sub-sesaun Green Construction, Structural Performance, and Digital Engineering Technologies.

Peskiza ne’ebé nia halo hamutuk ho ninia dosente orientadór, Prof. Yoyong Arfiadi, foka liu ba oinsá edifísiu beton sira bele reziste liu ba tasi-boot ka rai-nakdoko uza kalkulasaun numeriku ne’ebé simples maibé kualidade. Buat ne’ebé furak liután, artigu ne’ebé Caetano aprezenta ona sei publika iha proceedings ne’ebé sei submete ba indeksasaun globál hanesan Scopus, CAS, Thomson Reuters, DOAJ, no EBSCO.

Ba Caetano, esperiénsia ne’e la’ós de’it kona-ba simu sertifikadu, maibé oinsá lori naran Timor-Leste no universidade nian ba mundu. Nia hatudu mai ita katak: Peskiza no artigu sientífika ne’ebé ita hakerek ho seriu, kuandu hetan publikasaun iha fatin ne’ebé loos, sei naklula odamatan foun ne’ebé boot liután. Peskiza labele para de’it iha armáriu kampus, nia tenke sai ba li’ur!

Ita mós hakarak Ita-nia artigu sientífiku, skripsi, ka teze bele naklula odamatan ba nível internasionál no tama iha indeksasaun Scopus hanesan Caetano?

Keta husik falta informasaun ka labele ko'alia dalan prosesu nian hapara Ita-nia mehi! Ridwan Institute Timor-Leste prontu sai Ita-nia belun di’ak. Ami ajuda Ita iha prosesu mentorizasaun, hadi’ak kualidade artigu, to’o publikasaun jornál nasionál no internasionál ho profisionál no lalais.

Mai ita foti pasu foun, publika Ita-nia artigu sientífiku, no lori siénsia husi Timor-Leste ba mundu! 🚀

-----------------------------------

ID
Dari Kampus menuju Panggung Dunia! 🌍 Tahu tidak bagaimana seorang pemuda asal Timor Leste, Caetano José Freitas, sukses membawa hasil penelitian akademisnya berdiri sejajar di forum internasional Barcelona, Spanyol? Lewat publikasi artikel ilmiah yang berkualitas, ia membuktikan bahwa batasan geografis bukanlah halangan untuk bersaing di ranah global! 🚀📈

Sebagai mahasiswa Magister Teknik Sipil di Universitas Atma Jaya Yogyakarta (UAJY) penerima Beasiswa KNB, Caetano José Freitas baru saja menorehkan prestasi yang sangat membanggakan. Ia sukses berpartisipasi sebagai presenter dalam konferensi ilmiah bergengsi tingkat dunia, yaitu ICSCER 2026 (10th International Conference on Structure and Civil Engineering Research) yang diselenggarakan di Sallés Hotel Pere IV, Barcelona, Spanyol.

Konferensi ini bukanlah forum sembarangan. Dipimpin oleh pakar dunia seperti Prof. Roberto San Jose dari Spanyol dan didukung oleh Prof. Eric Strauss dari Amerika Serikat, ICSCER mempertemukan para akademisi, peneliti, dan profesional teknik terbaik dari berbagai belahan dunia. Dari sekitar 130 draf artikel ilmiah yang masuk dari berbagai negara, penelitian milik Caetano berhasil lolos seleksi ketat.

Dalam sesi Green Construction, Structural Performance, and Digital Engineering Technologies, Caetano mempresentasikan paper-nya yang berjudul “Simplified Stiffness Models: Numerical Optimization of Story-Dependent Calibration for RC Moment Frames”. Penelitian yang digarap bersama dosen pembimbingnya, Prof. Yoyong Arfiadi, ini membahas model simplifikasi kalkulasi kekuatan lateral bangunan beton terhadap guncangan gempa. Kabar baiknya, seluruh artikel yang lolos di forum ini akan diterbitkan dan diajukan ke indeksasi internasional bereputasi tinggi seperti Scopus, CAS, Thomson Reuters, DOAJ, hingga ProQuest.

Bagi Caetano, momen ini bukan sekadar mempresentasikan hasil karya dan membawa pulang sertifikat, melainkan tentang komitmen membawa nama baik kapasitas teknik Timor Leste ke kancah global. Pencapaian ini mengajarkan kita satu hal: Karya ilmiah yang disusun dengan tekun, jika disalurkan melalui publikasi dan platform yang tepat, akan membuka pintu peluang yang jauh lebih besar.

Estudante husi Timor-Leste Hatudu Fila Fali Ninia Kualidade iha Fakuldade Internasionál! 🇹🇱✨Se dehan katak eskola iha ra...
30/05/2026

Estudante husi Timor-Leste Hatudu Fila Fali Ninia Kualidade iha Fakuldade Internasionál! 🇹🇱✨

Se dehan katak eskola iha rai-li’ur ne’e susar, joven ida ne’e hatudu fali buat ne'ebé oseluk. La’ós de’it koñese ambientasaun foun, maibé nia mós konsege sai nu’udar graduadu ne’ebé ho tempu badak liu!

Parabéns ba Salvarinho Da Costa, estudante foun husi Timor-Leste ne’ebé foin lalais ne’e konsege remata ninia estudu ho tempu ne'ebé badak liu, lori de'it semestre 6 (tinan 3) iha Programa Estudu D3 Farmásia, Fakuldade Desportu no Saúde (FOK), Universidade Estadu Gorontalo (UNG), Indonézia.

Iha serimónia Yudiziu no Juru ba profisaun Ahli Madya Farmásia ne’ebé hala’o iha Grand Palace Convention Center (GPCC), Salvarinho ofisiálmente foti ninia juru ho fuan ksolok no babilidade boot. Ba nia, susesu ne’e la’ós mai de’it deit, maibé mai husi dedikasaun, serbisu maka’as, no pasiénsia naruk durante iha kadeira universidade.

Nu’udar estudante internasionál, Salvarinho rekoñese katak ambientasaun akadémika ne’ebé inkluzivu no apoiu husi dosente sira iha UNG sai xave prinsipál ba ninia susesu. Nia la’ós de’it aprende siénsia farmásia iha klase laran, maibé mós hetan koñesimentu prátika iha dezenvolvimentu kampu ne’ebé halo nia sai profisional ne’ebé prontu atu kompete iha nível internasionál.

Dekanu FOK UNG, Dr. Hartono Hadjarati, M.Pd, mós fó apresiasaun aas: "Salvarinho hatudu dedikasaun ne’ebé furak tebes. Gradua ho tempu badak la’ós buat ne’ebé fasil, maibé nia hatudu ona katak ho fuan ne’ebé metin, buat hotu bele de’it."

Istória Salvarinho nian ne'e fó inspirasaun mai ita katak: Joven Timor-Leste iha potensia boot tebes atu sai naran boot iha mundu akadémiku no foti naran di'ak ba rain doben nian!

Ita mós hakarak dezenvolve Ita-nia potensia akadémiku to'o nível internasionál liu husi peskiza no artigu sientífiku? Labele husik Ita-nia peskiza sai de’it dokumentu iha armáriu laran!

Ridwan Institute Cabang Timor Leste prontu atu ajuda Ita, dosente, estudante, no investigadór sira atu publika artigu sientífiku ka jornál (Sinta, Scopus, no seluk tan) ho fasil, lalais, no profisionál.

Na'in ba Publikasaun & Inspirasaun foun husi Mundu Akadémiku! 🎉Ridwan Institute Partnership Timor Leste ho horta haksolo...
29/05/2026

Na'in ba Publikasaun & Inspirasaun foun husi Mundu Akadémiku! 🎉

Ridwan Institute Partnership Timor Leste ho horta haksolok hato'o Parabéns no Solistasaun ba Dr. Antonio Guterres, M.Pd ba susesu boot hodi publika livru foun 4 ne'ebé sai matadalan di'ak tebes ba mundu edukasaun no negósiu modernu!

Konteúdu esensiál husi livru sira-ne'e maka:

📈 Digital Marketing – Estratéjia foun kona-ba kria konteúdu no analiza dadus hodi dezenvolve brand ne'ebé interativu.
🏫 Knowledge and Understanding of Educational Management – Matadalan importante ba lider instituisaun sira hodi hasae kapasidade no dezempeñu profesioanál.
📘 The Implementation of Insightful Learning – Matadalan kompreensivu kona-ba implementasaun Total Quality Management (TQM) iha edukasaun finál, liuliu iha Timor-Leste.
📝 Penerapan Pembelajaran Berwawasan – Hatudu importánsia husi kualidade hodi hari'i Kultura Akadémika nu'udar esénsia ba reforma jestaun universidade nian.

Obrigadu barak ba dedikasaun hotu! Espera katak livru sira-ne'e bele fó inspirasaun ba dosente, pratikante, no estudante sira.

📌 Ita-boot mós hakarak publika Ita-nia livru ka rezultadu peskiza ho ISBN ne'ebé koñesidu internasionál?
Mai publika Ita-nia obra di'ak liu hotu hamutuk ho Ridwan Institute! Kontak ami agora kedas liuhusi DM ka WhatsApp ba konsultasaun gratuitu.

--------------------------------------

EN
Celebrating Academic Excellence & Innovation! 🎉

Ridwan Institute Partnership Timor Leste proudly congratulates Dr. Antonio Guterres, M.Pd on the successful publication of 4 outstanding books that deliver real-world impacts to global education and modern business!

A glimpse into his latest published works:

📈 Digital Marketing – Up-to-date strategies and insights from content creation to data analytics for thriving brands.
🏫 Knowledge and Understanding of Educational Management – An essential guide for institutional leaders to enhance capabilities and continuous learning.
📘 The Implementation of Insightful Learning – A comprehensive guide to implementing Total Quality Management (TQM) in higher education, focusing on Timor Leste.
📝 Penerapan Pembelajaran Berwawasan – Exploring TQM dimensions to foster Academic Culture as the essence of university management reform.

Thank you for your incredible dedication to academic growth! May these books inspire educators, professionals, and students alike.

📌 Ready to turn your research or manuscript into an internationally recognized book with ISBN?
Partner with Ridwan Institute today! Send us a DM or message us via WhatsApp for a free publishing consultation.

Loron Restaurasaun Independénsia ba dala-24: Estudiante Timor-Leste iha Malang Prontu Lori Kuañesimentu hodi Segura Futu...
25/05/2026

Loron Restaurasaun Independénsia ba dala-24: Estudiante Timor-Leste iha Malang Prontu Lori Kuañesimentu hodi Segura Futuru Rain! 🇹🇱✨

Selebrasaun loron boot la’ós de’it kona-ba festa, maibé mós kona-ba oinsá ita hafoun fali kbiit no espíritu hodi fó kontribuisaun ba rain doben Timor-Leste.

Iha kail selebrasaun Loron Restaurasaun Independénsia ba dala-24, Ikatan Mahasiswa Teknik Timor Leste (IMTTL) ITN Malang hala’o tasi-ibun no rona malu iha Ruang Hidrolika Kampus 1 ITN Malang. Labarik sira ne’ebé mai husi Unisma, Unmer, Unitri, to’o Surabaya mós mai hamutuk iha ne’e, hodi hametin liután lasu belun no mós hanoin hikas fali sira-nia knaar nu’udar jerasaun foun.

Iha selebrasaun ne’ebé nakonu ho ksolok ne’e, buat tolu ne’ebé sai pontu importante mak:

🔹 Labele Haluan funuErai: Atividade ne’e sai hanesan buster no ai-moruk kbiit nian hodi labele haluha funuér sira-nia susar. Nu’udar estudante tékniku iha rai-li’ur, sira iha responsabilidade boot hodi lori kualidade siénsia fila ba hodi harii Timor-Leste.
🔹 Mensajen ba Labarik Sira: Ulun IMTTL, Mario Decio Simao dos Santos, fó hanoin katak estudante sira tenke fó prioridade de’it ba estuda, kumpri regra iha rai-li’ur, no hanoin nafatin inan-aman iha foho/bairru.
🔹 Hasoru Dezafiu Adaptasaun: Maske hasoru netik "culture shock" ho lian Lorosa'e ka lian Jawa ne’ebé uza loroloron iha kantu kampu nian, estudante foun sira hanesan Lamavi Vicente nafatin badinas no fiar katak siénsia hotu ne’ebé hetan sei util duni ba dezenvolvimentu rai nian.

Diresaun hosi kampu mós fó apoiu tomak liuhusi Kantor Urusan Internasional (KUI) ITN Malang hodi nune’e estudante sira bele dezenvolve an ho di’ak no sente seguru nu’udar parte husi família boot kampu nian.

Ita hotu hatene, hodi harii nasaun ne’ebé avansadu, la’ós de’it uza forsa fíziku ka tékniku, maibé mós presiza dezenvolvimentu akadémiku ne’ebé metin, hodi nune’e mundu bele koñese ita-nia poténsia boot.

💡 Prontu ona atu fó ó-nia kontribuisaun akadémiku ba dezenvolvimentu Timor-Leste?

Mai ita hamutuk ho Ridwan Institute! Kami prontu atu ajuda dezenvolve no publika ó-nia rezultadu peskiza ka Jurnal Siéntifiku, hodi nune’e dezenvolvimentu akadémiku Timor-Leste nian bele sai aas no koñesidu iha nível internasionál.

Aproveita oportunidade ne’e hodi hakerek istória foun ba ita-nia rain doben!

Parabéns ba Dr. Antonio Guterres, M.Pd! 🇹🇱Aprezenta livru foun ho títulu "Perspectives on Higher Education", rezultadu h...
22/05/2026

Parabéns ba Dr. Antonio Guterres, M.Pd! 🇹🇱

Aprezenta livru foun ho títulu "Perspectives on Higher Education", rezultadu husi parseiria servisu hamutuk entre Ridwan Institute no autór sira. Livru ida ne'e analiza ho krítiku kona-ba papél universidade nian, hasoru dezafiu globál no transformasaun dijitál, hodi fó proposta ba reforma edukasaun ne'ebé inkluzivu no sustentável.

Ami hein katak obra ida ne'e bele fó inspirasaun no kontribuisaun boot ba dezenvolvimentu edukasaun nasionál no internasionál.

EN
Congratulations to Dr. Antonio Guterres, M.Pd on the publication of the new book! 🎓✨

We are proud to present "Perspectives on Higher Education", a remarkable collaboration between Ridwan Institute and the authors. This book critically analyzes university roles, addressing globalization and digital transformation while proposing forward-looking reforms for inclusive, sustainable educational progress.

We hope this insightful work inspires educators, policymakers, and students worldwide.

ID
Selamat atas terbitnya buku terbaru dari Dr. Antonio Guterres, M.Pd! 🥳📚

Ridwan Institute Partnership Timor-Leste dengan bangga mempersembahkan "Perspectives on Higher Education". Buku ini menguraikan analisis kritis mengenai peran universitas di era globalisasi dan transformasi digital, sekaligus menawarkan reformasi visioner demi kemajuan pendidikan yang inklusif serta berkelanjutan.

Semoga karya luar biasa ini mampu memberikan kontribusi nyata dan menginspirasi dunia pendidikan tinggi.

Estudante hamutuk 6.000 husi Timor-Leste hili ona Unimor NTT: Saida mak ita bele aprende husi fenómenu ida ne'e? 🇹🇱🎓Iha ...
22/05/2026

Estudante hamutuk 6.000 husi Timor-Leste hili ona Unimor NTT: Saida mak ita bele aprende husi fenómenu ida ne'e? 🇹🇱🎓

Iha era globalizasaun ne'ebé dezenvolvimentu teknolojia no siénsia la'o lalais tebes, dezenvolvimentu Rekursu Umanu (SDM) sai hanesan xave prinsipál ba futuru Timor-Leste. Serbisu hamutuk iha área edukasaun entre nasaun sai nu'udar dalan ne'ebé estratéjiku tebes. Faktór ida ne'e mak lori estudante timoroan hamutuk pálpvel 6.000 hodi deside kontinua sira-nia estudu iha Universidade Timor (Unimor) Kefamenanu, Timor Tengah Utara (TTU), Nusa Tenggara Timur (NTT).

Reitór Unimor, Dr. Sirilus Seran, SE, MS, foin lalais ne'e hateten katak ninia parte nakloke tebes no prontu simu estudante sira husi Timor-Leste hodi buka matenek iha ne'ebá. Animasaun no interese husi sosiedade Timor-Leste atu eskola iha universidade ne'ebé uluk iha Dili (tempu sei hanaran Untim) aas tebes.

Iha razaun boot tolu tanba sai kestaun ne'e akontese:

1. Pozisaun Estratéjiku: Kampus Unimor besik tebes no mós hikit besik ho fronteira rai-maran Timor-Leste, nune'e fasil tebes ba transporte no komunikasaun.
2. Kustu Edukasaun ne'ebé Kmaan: Ho estatutu nu'udar universidade estadu, Unimor oferese propina ne'ebé kmaan tebes, maibé kualidade nafatin sai prioridade.
3. Variedade Fakuldade: Husi fakuldade tradisionál sira hanesan Agrikultura, Ekonomia, Fisipol, no FKIP, agora dadaun Unimor mós dezenvolve daudaun Fakuldade Siénsia no Teknolojia hodi responde ba dezafiu modernu.

Fenómenu ida ne'e hatudu katak espíritu labarik foinsa'e sira husi Timor-Leste hodi dezenvolve siénsia aas tebes. Maibé, ita mós tenke rekoñese katak siénsia la'ós de'it hetan husi laran kantu laran de'it. Iha mundu akadémiku modernu, siénsia ne'ebé ita hetan presiza duni kria ba públiku liuhusi Publikasaun Sientífika (Jurnal) ne'ebé kualifikadu no rekoñesidu globalmente.

Se ita-boot nu'udar dosente, estudante, ka investigadór ne'ebé hakarak katak ita-nia peskiza s利益 ba sosiedade no dezenvolvimentu nasionál, publikasaun journal nasionál no internasionál mak dalan ne'ebé loos!

Endereço

Dili
Dili
65000

Notificações

Seja o primeiro a receber as novidades e deixe-nos enviar-lhe um email quando Ridwan Institute for Timor Leste publica notícias e promoções. O seu endereço de email não será utilizado para qualquer outro propósito, e pode cancelar a subscrição a qualquer momento.

Atalhos

Compartilhar