Literasia Progresivu

Literasia Progresivu

Compartilhar

Pajina ne'e nudar espasu atu elabora ideia krítiku, teorítiku, sientífiku no refletivu.

03/11/2025

"Nakukun ne'e akontese tanba lakon loron nia naroman. Nune'e mos hau-nia mundu sente nakukun bainhira lakon o"
berat

Iran Tolak Diplomasi Usai Diserang AS, Pilih ke Rusia Temui Putin 23/06/2025

Hafoin Amerika halo atake ba Iran iha horseik, ohin Iran deklara odamatan diplomasia taka ba sesar fogu entre Israel ho Iran.
Iran deklara, sei halo konsultasaun ho Rusia no sei fo resposta ho forma direitu auto defeza, liu-husi hasa'e eskalasaun funu hasoru Israel bele mos atake ba baze militar Amerika iha Mediu Oriente.

Iran Tolak Diplomasi Usai Diserang AS, Pilih ke Rusia Temui Putin Menteri Luar Negeri Iran Abbas Araghchi mengeaskan diplomasi bukan lagi pilihan usai AS menyerang fasilitas nuklir Teheran, Minggu (22/6/2025). Araghchi meny...

13/06/2025
04/06/2025

EMA, PRODUSAUN MATERIL, VIDA SOSIAL NO SOSIEDADE

PARTE II

FORSA PRODUTIVA

Iha analiza sira kona-ba ema, vida sosiál no sosiedade, sempre hare’e katak, produsaun materiál nu’udar baze ba vida umana, ho liafuan seluk, rezultadu produsaun sosiál mak hakonu nesesidade sosiedade nian.

Tenki tau iha neon katak, sosiedade labele eziste no dezenvolve-an sein produsaun materiál. Atu ezamina teze ne’e, oinsa ita imajina, bainhira atividade hotu-hotu ne’ebé ligasaun ho servisu no produsaun materiál (ezemplu, produsaun agrikola, pekuaria, hortikultura, peska, jilda, manufatura, industria, bee, eletrisidade no sst) paradu totál, automatikamente sosiedade paralizadu no sei la kontinua eziste no dezenvolve-an, ema sei mate mohu. Ne’e tanba, laiha fontes fornesimentu alimentasaun regular sustentavél ida-ne’ebé rezulta hosi atividade servisu no produsaun. Ida-ne’e mak Doug Lorimer dehan, “paralizasaun produsaun einjerál sei afeita ba destruisaun sosiedade”. Nune’e, nia afirma, sosiedade sei la eziste sein produsaun materiál.

Mezmu produsaun nu’udar kondisaun permanente, maibé, buat ida ita presiza komprende ho rasio mak, maneira oinsa sosiedade hala’o produsaun diferente kada nivél dezenvolvimentu sosiedade.
Iha produsaun, ema presiza interasaun ho natureza no interasaun entre ema. Tipu relasaun rua-ne’e, nu’udar aspeitu ne’ebé labele separa iha kualker maneira produsaun, nune’e mos relasaun entre forsa produtiva no relasaun de produsaun, ne’ebé ita labele haketak nu’udar unidade/aspeitu rua ne’ebé keta-ketak iha asuntu produsaun materiál.

Iha analiza ida-ne’e, sei lori ita ba kumpriende; saida mak forsa produtiva, oinsa relasaun de produsaun eziste no funsiona, no oinsa relasaun entre forsa produtivu ho relasaun de produsaun?
Hatan ba kestaun sira ne’e, ita presiza kumpriende katak; “forsa produtiva mak forsa ne’ebé sosiedade utiliza hodi influénsia natureza no transforma natureza”. Forsa ida-ne’e sai ponte ba hakesi relasaun no interasaun mutua entre ema ho natureza. Maibé natureza la involve nu’udar forsa produtiva iha sosiedade.

Natureza ne’e nu’udar objetu traballu universál, maibé la sinifika natureza ne’e tomak sai objetu traballu. Balun de’it hosi ne’e, no ne’e de’it mak ema jere no transforma liu-husi servisu no produsaun, balun lae.

Husi natureza mak, ema bele asesu ka hetan materia prima, liu-husi servisu. Ema transforma material prima ne’e, sai objetu materiál ba hakonu nesesidade sosiedade nian. Atu/bele dehan nune’e; ema la foti ka utiliza los de’it saida mak natureza oferese, ho kuñesimentu, abilidade no esperiénsia ne’ebé hetan liu-husi hala’o relasaun no interasaun ho natureza, posibilita ema, uja nia kapasidade transforma rekursu natureza nian sai instrumentu traballu no ho instrumentu traballu fasilita ema hala’o servisu no produsaun materiál sira sai posibél ba serve interese nesesidade sosiedade nian.

Instrumentu traballu hanesan objetu materiál ida ne’ebé hatur entre ema ho objetu traballu. Tanba natureza sei la oferese de’it rekursu sira no ema sei la hasai nia enerjia liu-husi servisu no produsaun, sein instrumentu traballu.

Instrumentu traballu iha sentidu oioin. Tuir Harnecker, instrumentu traballu iha sentidu luan no klot. Atu komprende sentidu rua ne’e; primeiru, sentidu klot mak hanesan instrumentu traballu ne’ebé ema utiliza direita ba produsaun, ezemplu, alfaiate ida utiliza makina, daun ho kabas, suku hena sai vestidu. Ita komprende ona katak, makina, daun ho kabas ne’e mak instrumentu traballu ho sentidu klot. Oinsa ho sentidu luan? segundu, sentidu luan mak hanesan; rai, edifisiu, eletrisidade, be, makina, transporte, falidadee no elementuu materiais hotu-hotu ne’ebé apoiu ema iha prosesu hala’o servisu produsaun, transforma objetu traballu sai produtu finál.

Doug Lorimer fahe instrumentu traballu ba parte haat, mak hanesan: primeiru, materiál servisu (instrumentu, makina, motor no sst); segundu, edifisiu fatin hala’o atividade servisu; terseiru, fasilidade transporte no komunikasaun; kuartu, armajenamentu rai objetu traballu.

Jeralmente ita komprende ona oinsa ema utiliza instrumentu traballu liu-husi servisu transforma objetu sai produtu utíl ida hakonu nia nesesidade. Unifikasaun entre instrumentu traballu ho objetu traballu ne’e mak iha marxismu hanaran meius de produsaun, einjerál.

Meius produsaun dezenvolve-an fazeadamente progresivu kontestualizadu tuir kuñesimentu ema nian iha kada etapa dezenvolvimentu sosiedade. Marx konsidera meius de produsaun nu’udar kondutor ne’ebé diresiona influénsia umanu hasoru natureza. Nia afirma, instrumentu traballu mak forma ruin no isin iha sistema produsaun no sai indikadór impotante iha relasaun entre ema ho natureza.

Doug Lorimer afirma teze ida katak, instrumentu traballu determina dezenvolvimentu produsaun hotu-hotu”. Ida ne’ebé separa periodu ekonomia sosiedade la’ós saida mak ema produs pelu kontrariu oinsá no ho instrumentu produsaun saida mak produs buat hotu-hotu.

Tanba instrumentu traballu nu’udar forsa ativu bele transforma objetu traballu atravesa servisu ema nian. Povu traballadór mak forsa ne’ebé ho kuñesimentu, esperiénsia no abilidade nu’udar baze ba estimula produsaun. Nune’e rezultadu produsaun ba produtu materiál saida mak eziste iha kada dezenvolvimentu sosiedade nu’udar reflexu ida hosi progresu dezenvolvimentu instrumentu traballu, no kualker progresu dezenvolvimentu instrumentu traballu nu’udar reflexu hosi kuñesimentu, esperiénsia no abilidade ema nian liu-husi rezultadu relasaun no interasaun entre ema ho natureza.

Ho ida-ne’e, ita bele halo analiza rezumidamente ida katak; ema, instrumentu traballu ho objetu traballu mak elementuu importante sira ne’ebé forma forsa produtiva. Nune’e, forsa produtiva konsiste hosi; ema-nia forsa traballu, instrumentu traballu, no objetu traballu.

Embora instrumentu traballu sai elementuu determinante iha forsa produtiva, maibé kuñesimentu, esperiénsia no abilidade ema nian sai sai elementu importante liu iha sosiedade. Ema mak kria, utiliza no hala’o operasaun ba makinas no instrumentu traballu enjerál, tuir kapasidade ema nian. Lahó ezisténsia no involvimentu ema nian, instrumentu traballu apenas objetu maten, inutíl ka abele dehan, laiha sentidu iha kontestu produsaun materiál.

Maibé, hare’e ba evolusaun tempu no relatividade sivilizasaun no ezijénsia demanda sosiedade nian, nu’udar fatór importante, impulsiona no estimula edukasaun, siénsia no teknolojia nesesariu sai relevante liu-tan hodi koresponde ezijénsia sira ho intensifikasaun no modernizasaun produsaun materiál ba hakonu nesesidade sosiedade nian.

Tanba ne’e, importánsia ida iha edukasaun no peskiza, siénsia no teknolojia, tulun ita atu deskobre instrumentu traballu saida mak efetivu liu hodi ema utiliza ba produs buat ruma hodi serve nesesidade sosiedade nian. Presiza hanoin katak, instrumentu traballu ne’ebé ema kria nu’udar konkretizasaun ida mos hosi siénsia no teknolojia.

Iha sosiedade kontemporanea, teknolojia nu’udar rezultadu ne’ebé manifesta kapasidade ema nian iha aspeitu oioin. Maibé teknolojia la sai de’it instrumentu produsaun, liu tan husi ne’e, nia bele influénsia no muda maneira oinsa ema hala’o atividade servisu no produsaun. Saida mak sai lisaun importante mai ita mak, kuantu mais dezenvolvimentu siénsia no peskiza dezenvolve teknolojia avansadu liu tan, hodi hafasil servisu hotu-hotu, iha tempu hanesan, dependénsia ema nian ba teknolojia komplexu liu tan. Doug Lorimer hare’e katak, dependénsia abilidade no esperiénsia traballador ba teknolojia produsaun nu’udar pasu ida, hosi dependénsia (jerál) sujeitu ba objetu, dependénsia fatór personál ba fator materiál , iha produsaun ida”.

Ho ida-ne’e, nia afirma tan katak, bainhira tranjisaun produsaun hosi servisu tradisionál, antigun ba makina modernu, nesesidade edukasaun, kultura no siénsia sientífiku sira apenas mellora liu-tan de’it ba atende servisu sira ho utilizasaun makina”. No ne’e, neneik ba bebeik, atividade servisu hotu ho forma utilizasaun instrumentu traballu tradisionál la relevante iha ambiente servisu hotu-hotu iha ne’ebé subtitui ona hosi teknolojia produsaun. Teknolojia produsaun sei hases ema hosi kampu traballu, papél traballadór iha asuntu produsaun apenas instrumentu komplementar. Tanbasa akontese nune’e?

Peimeiru, ativudade servisu produsaun ho utilizasaun instrumentu traballu tradisionál la efetivu hodi hatan ba demanda sosiedade; no, segundu, dezenvolvimentu siénsia no teknolojia avansadu ka sufistikadu los, iha ne’ebé, kontribui ba intensifika efetividade produsaun materiál .

Ho ida-ne’e mak Doug dehan, “nivél dezenvolvimentu forsa produtivu sukat hosi produtividade servisu sosiál. Fator importante ida iha kresimentu produtividade servisu ne’e mak, kria instrumentu traballu ida produtivu liu, teknikamente avansadu. Hadia instrumentu traballu ne’ebé iha, kria instrumentu traballu ho teknolojia foun no dezenvolvimentu fontes enerjia sai estimulu dahuluk iha dezenvolvimentu produsaun sosiál.

Dezenvolvimentu teknolojia nu’udar indikadór hodi sukat dezenvolvimentu forsa produtivu. Forsa produtivu kompleksa sufistikadu ne’e nu’udar refleksu hosi dezenvolvimentu forsa produtivu iha istoria pasadu. Tanba istorikamente, produsaun hahu hosi kria no utiliza instrumentu traballu hanesan fatuk, ai no ruin. Hafoin sira deskobre obra importante hanesan kria no utiliza ahi, deskobre bikan no sanan rai, hafoin deskobre rama ho dima no kontinua mellora ba bebeik bazeia ba situasaun kondisaun, fatin no tempu. Bainhira forsa produtivu hahu dezenvolve-an, atividade servisu hanesan peska no kasa, produsaun hortikultur, agrikola, domestifikasaun animál la dezenvolve-an.

Doug dehan, revolusaun bot iha dezenvolvimentu produsaun primitivu; tranjisaun hosi apenas foti saida mak natureza fornese ba produs nesesidade materiál ba sobrevivénsia sira liu-husi deskobrimentu téknika produsaun agrikola no pekuaria. Tranjisaun ne’e akontese iha médiu oriente iha inisiu period neolitiku 12.000 a**s.

Atividade produsaun agrikola iha inisiu apenas utiliza ai-suak no karau-dikur primitivu, no ne’e posibilita liu tan ema asesu ba instrumentu produsaun foun: rai. Maibé mudansa radikál iha produtividade produsaun agrikola akontese iha ne’ebé; deskobrimentu ba “bajak” simples ne’ebé dada hosi animál, karau. Mudansa tuir mai mak; utilija logam sai instrumentu produsaun.
Ita presiza kumpriende katak, deskobrimentu no utilizasaun instrumentu produsaun nu’udar pontu partida ba hametin relasaun entre ema ho natureza, liu tan hosi ne’e mak, ema kore-an hosi dependénsia ba natureza no domina natureza hosi servisu produsaun sira, transforma natureza ba serve sosiedade.

Instrumentu produsaun la’ós apenas instrumentu ne’ebé ema utiliza ba influénsia natureza. Mudansa signifikante hosi deskobrimentu no dezenvolvimentu instrumentu produsaun mak oinsá instrumentu traballu influénsia no determina maneira interasaun ema ho natureza liu-husi servisu produsaun? Oinsa no produtu saida mak ema prodús no liu tan husi ne’e mak, deskobrimentu no dezenvolvimentu instrumentu traballu determina divizaun tarefa servisu einjerál no partikularmente entre servisu fiziku no mentál, agrikultura no industria, tékniku no sosiál.
Kona-ba asuntu oinsa forsa produtivu determina divizaun tarefa servisu, ita sei diskute klean iha asuntu relasaun de produsaun.

Tanba ne’e nafatin akompaña publikasaun tuir mai iha pajina ne’e.

04/06/2025

Se/saida lós mak ita-nia inimigu?

Inimigu bót liu iha mundu mak, esplorasaun, opresaun, injustisa, dezigualidade, violénsia, kiak no dezempregu.

Problema sira-ne'e nu'udar unidade orgániku ne'ebé iha realsaun ba malu iha espasu dominiu kapitalizmu-imperializmu.

Kapitalismu nu'udar modu produsaun ka sistema ekonomia polítika no kultura modernu ne'ebé mosu hafoin sosiedade feudalista naksobu. Sistema ne'e nia objetivu prinsipál mak oinsa kondús sosiedade, iha sorin ida, grupu minoria halibur profitu naresin, prodús milionáriu oioin no monopolia setór vitál hot-hotu, iha sorin seluk, kria mizéria ba ema maioria, liu-liu klase proletariu oprimidu sira.

Tanba sistema ne'e nia objetivu prinsipál mak orientasaun profitu. Ho nune'e mak teri-netik dalan ba emansipasaun povu oprimidu nian. Nune'e mak, kapitalizmu ne'e rasik tenki sai inimigu komún no lahó esepsaun. Ita tenki destrui.

Ho luta naruk ba destruisaun kapitalizmu no emansipasaun povu oprimidu nu'udár kontradisaun prinsipál no antagoniku, ke labele hadame.

Ho ida-ne'e, bainhira ita sente moris sein inimigu la signifika ita-nia moris nakonu ho páz no dame! Pelu kontrariu ita mout ona iha páz no dame falsu kapitalizmu nian no hein de'it moris nu'udar esploradu. Tan ne'e mak ita presiza defini se/saida mak ita-nia inimigu no oinsá ita luta ba oho inimigu ne'e rasik hodi atinji vitoria ida lolós.

berat

13/03/2025

Ema ida bele iha buat hotu-hotu, maibé, la signifika, ema ida bele hatene buat hotu-hotu.

Photos from Literasia Progresivu's post 26/04/2024

DEZENVOLVIMENTU KAPITÁL ALA POLÍTIKA NEOLIBERALIZMU

Hakerek ida-ne’e nu’udar abstrasaun jerál hodi ita ba hare’e no fihir ho klean ba problema eviksaun hasoru povu vulneravel iha Dili. Iha ne’e ha’u la aprezenta dadus kuantitativu, ne’e apenas deskrizaun hodi tulun ita ba peskiza no halo advokasia ba problema sosiál iha sosiedade einjerál, partikularmente povu vulneravel iha sidade.

Ema, iha sosiedade primitu, ho kuñesimentu limitadu, seidauk kuñese forsa produtiva, sira presiza de’it mak lalaok oinsá hala’o moris liuhusi servisu hamutuk, halibur hahan (ai-fuan, fore, modo-tahan no sst) ne’ebé natureza fornese ba hakonu sira-nia nesesidade tuir situasaun kondisaun moris iha tempu ne’ebá.

Tempu la’o ba oin, ho relasaun umana hasoru natureza kontribui ba produsaun ai-han no reprodusaun umana, dezenvolve mos ema-nia kuñesimentu hasoru natureza atravez deskobrimentu ba instrumentu traballu nu’udar elementu prinsipál iha forsa produtiva ke ikus-mai ema utiliza ba hala’o servisu no produsaun hodi hakonu nesesidade; han, hemu, hatais no hela fatin. No hosi ne’e mak ema bele moris no kontinua moris ba nafatin, hodi forma sosiedade. Ida-ne’e mak Dough Lorimer dehan; dezenvolvimentu no formasaun sosiedade mai hosi istoria espesífika ida ho sentidu, sosiedade labele eziste antes ema ne’e iha, ema sei la eziste lahó servisu-produsaun, no forma relasaun foun entre individu apenas bele dezenvolve bainhira ema forma no harii sosiedade.

Aprende hosi sosiedade primitivu, ne’ebé ho dezenvolvimentu forsa produtivu simples, seidauk bele prodús buat barak inklui surplus kapitál, ema seidauk kuñese konseitu estadu no modelu sidade ho mós dezenvolvimentu multi sektorál iha sidade no rurál, nune’e deziguálidade seidauk akontese, laiha esplorasaun, laiha eviksaun (duni ema husi fatin ida ba fatin seluk sein kondisaun) no ema hotu moris iha dame tuir kondisaun sosiál ekonomia sosiedade nian iha tempu ne’ebá.

Pelu kontrariu ho ohin loron, sosiedade dezenvolve-an, iha modu produsaun kapitalizmu neoliberál ho dezenvolvimentu forsa produtiva avansadu la’ós atu rezolve krizi maibé prodús no reprodús krizi. Hanesan Albo&Faneli hateten katak; kapitalizmu ho krize nu’udar buat rua ne’ebé nia interese ba lukru no ida labele haketak.

Salah satu krizi iha kapitalizmu neoliberál mak: krizi dezenvolvimentu iha sidade. Ba sira, sidade mak fatin ba: konsentrasaun jeografia, podér, populasaun, dezenvolvimentu, konsentrasaun polítika, ekonomia, sosiál, kultura, defeza ho seguransa no sst. Tuir David Harvey; dezde uluk kedas, sidade mosu nu’udar konsentrasaun jeografiku no sosiál hosi surplus produsaun kapitalizmu nia okos. Dezenvolvimentu sidade depende ba movilizasaun surplus iha produsaun. Hosi ne’e, ita hare’e kapitalizmu iha koneksaun íntimu ho sidade.

Saida mak sidade

Sidade la mosu espontaneamente, sidade eziste nu’udar konsekuénsia hosi dezenvolvimentu forsa produtiva no relasaun sosiál produsaun iha sosiedade espesífiku ida. Tanba ne’e, iha kuñesimentu jerál, sidade mak fatin ba konsentrasaun ekonomia, polítika, sosiál, kultura no sst. Hanesan Timor-Leste, jeografikamente, lokalizasaun sidade idéntiku iha kapitál nasaun, kapitál munisípiu, bele mós postu.

Iha sosiedade postu-modernu ho modelu sidade ala-neoliberalizmu, iha ne’ebé iha sidade, iha ne’ebá eziste kontradisaun. Kontradisaun ne’e iha relasaun ho direitu asesu ba sidade: iha parte ida, entre ema riku, elite politiku ho povu kiik, kiak, kbiit-laek sira; Iha parte seluk entre ema osan na’in (kapitálista).

Nune’e sidade nu’udar palku ba kapitálista hadau malu, sé mak iha relasaun íntimu ho elite politikus, nia bele influénsia desizaun polítika públiku ho tendénsia ba serve nia interese, legaliza ho lei, oferese biban ba nia mak okupa espasu luan, husi ne’ebá mak nia kapitaliza nia kapitál ba esplora natureza ho forsa traballu umana iha sidade ba interese akumulasaun lukru.

Loloos sidade nu’udar espasu ide’al ba libertasaun, maibé Henry Lefevre hare’e katak, iha kapitalizmu nia okos, laiha espasu ida mak ideál, espasu ne’e rasik nu’udar palku ba osan na’in hadau malu la hotu-rai, hodi okupa ba sira-nia interese.

Tanba ne’e, keta hakfodak! Baihira hare’e ema riku uituan de’it mak okupa sidade hodi hela iha kondisaun seguru no povu kiik ho ekonomia baisu moris terus, hamlaha no sofre iha ema riku sira-nia leet. Nah, apakah estadu bele dezeña polítika ideál hodi hadi’ak povu kiik no kiak iha sidade sira-nia sofrimentu? Ba kestaun ne’e, ita hare’e hamutuk iha polítika dezenvolvimentu urbanu.

Polítika dezenvolvimentu iha sidade

Modelu hosi polítika dezenvolvimentu ala-neoliberalizmu mak, transforma sidade sai sentru ba konsentrasaun hotu-hotu iha aspeitu polítika, ekonomia, sosiál no kultura. Distribuisaun rekursu ba dezenvolvimentu multi sektorál konsentradu iha sidade mak sai prioridade no dezliga dezenvolvimentu rurál. Ba povu maubere presiza kestiona, tanbasá distribuisaun rekursu deziguál entre dezenvolvimentu area urbanu ho rurál? “Burgezia kria mundu tuir nia imajinasaun”, tenik Marx&Engels; “Burgesia konsentra suku ba podér sentrál. Nia konsege kria sosiedade ne’ebe furak. Konsege aumenta populasaun sidade kompara ho suku, ho nune’e, nia husik populasaun maioria moris ho ignoránsia iha suku. Burgezia konsege halo suku dependénsia ba kapitál/sidade, nune’e mós, konsege halo nasaun sub-dezemvolvidu dependénsia ba dezemvolvidu, nasaun agrikultura dependénsia ba nasaun indústria, norte ba súl”.

Fallansu hosi dezenvolvimentu deziguál entre urbanu ho rurál, ikus mai, dezenvolvimentu ne’e sofre “difisiénsia”, labele la’o ho di’ak, estagnadu no dilematizadu, hamosu krize ho kondisaun diferente entre sidade ho area rurál.

Ida-ne’e akontese, prova konsekuénsia hosi ambisaun podér elite politiku no ambisaun ho rakusten hakarak raut hotu lukru hosi elite ekonomia, burgezia. Ba sira, sidade mak knuuk ba podér no lukru. Atu konsolidasaun podér no klase bele metin: elite sira dezeña sidade sai lalenok no esperansa ba povu iha rurál; abandona dezenvolvimentu rurál no prepara kondisaun ba konsentra urbanizasaun masál iha sidade.

Dadus estatistika hatudu katak, kada tinan populasaun iha rurál mai konsentra iha sidade. Iha 2022, populasaun iha Timor-Leste 67.3% povu agrikultór, 32.1% pursentu hela iha sidade inklui munisipiu no 67.9 hela iha area rurál. Buat-ida ita presiza tau atensaun makas mak, ita keta sala hodi julga/kondena povu kiik no kiak! Ita presiza husu uluk, tanbasá ema sai hosi foho hakarak mai hela iha sidade? Tanbasá numeru populasaun iha Dili kada tinan aumenta? Tanbasá komplitu akontese iha sidade? Tanbasá lisu nakonu iha sidade? Tanbasá inundasaun akontese iha sidade? Tanbasá tenki sobu no estraga povu kiik no kiak nia uma, duni no hadau sira-nia sasan iha fatin ba fatin?

Ba kestaun sira ne’e, manifesta violensia dezenvolvimentu ho forma estruturál, faktu hatudu povu sira-nia direitu violadu: Loloos, abitasaun, alimentasaun, edukasaun no seluk tan nu’udar direitu báziku no fundamentál, maibé sira lakon buat sira-ne’e hotu; aleinde ne’e, sira vitima ba presaun mentál psikolójiku hosi aparellu estadu (lei, polisia no militar); sira balun mós hetan agresaun fiziku. Estadu rasik mak serve nia povu hanesan ne’e! Oinsá mak ita afirma pozisaun ba diskute kestaun sira ne’e?

Hakerek ida-ne’e sei lafó resposta kestaun sira ne’e ho totalidade, maibé apenas dezeña matadalan jerál hodi tulun ita ba komprende asuntu ne’e ho totalidade! Ita bele komprende asuntu ne’e liuhusi buat rua mak; polítika dekamponeza iha rurál ba konsentrasaun populasaun urbana no polítika despeju sidade no eskluzaun hasoru povu marjinalizadu hodi kondisionaliza espasu ba klase ekonomia mediu-altu.

Dahuluk hau hakarak ita hare’e uluk kestaun dekamponeza no urbanizasaun masal. Dezde dakada rua ne’e, governutimor-Leste nia alokasaun OJE ba setór agrikultura menus hosi 2%, Iha sensus 2015 populasaun iha Munisipiu Dili 277.279, hafoin iha 2022 hetok sae ba 324.269 signifika iha tinan hitu ne’e ema 46.999 mak aumenta iha Dili.

Dadus ne’e la’ós de’it kresimentu natalidade populasaun iha Dili, maibé sura mos ho migrasaun populasaun iha area rurál mai sidade. Dili la’ós lalehan ne’ebe kristaun sira dezeju hakarak ba hafoin nia isin mate! Ema mai Dili tanba opsaun moris, tanba edukasaun, saúde ho atividade ekonomia formál no informál ne’ebé estadu konsentra iha Kapitál Dili.

Ema sira ho profisaun nu’udar kamponeza, iha rurál, moris dependénsia ba rezultadu produsaun agrikola. Hafoin elite be kaer no jere podér estadu, sira komunga ditasaun dezenvolvimentu ala polítika neoliberalizmu, liberaliza merkadu nasionál ho polítika austeridade hodi redús investimentu iha setór produtivu ekonomia popular nian, prepara kondisaun legál ba komodifikaun iha setór produtivu hotu-hotu orienta ba akumulasaun lukru ho interese kapitál, transforma Timor sai espasu merkadu destinadu ba tarjetu produtu importasaun hosi rai-liur.

Konsekuénsia hosi importasaun, reprodús ema-nia estilu moris, kultura konsumu no mentalidade konsumu. Uluk, timoroan sira-nia menu konsumu preferensiál mak produtu lokál, ohin-loron, muda ba produtu importasaun. Produtu importasaun kulturaliza ema-nia kultura konsumu, ezemplu, bainaka ruma vizita ita, iha ita-nia uma, biar ita iha ai-farina, loloos ai-farina ne’e produtu lokál ho nutrisaun ogániku (paun maubere) ita la serve ba nia. Atu familia bele iha dignidade baihira ita serve nia ho hahan importasaun (etu, ayam-poton, sosis, tahu-tempe no hahan instan sira seluk) ne’e mak ita foin iha dignidade, selae ita amuku, la sivilizadu. Ne’e hatudu katak, iha modernizasaun kapitalizmu ne’e, nia harahun ema-nia kultura konsumu no transplanta kultura konsumu ho mentalidade konsumu ideál ba nia interese lukru.

Ohin-loron, ema han etu ho modo bosu ona maibé sei hakarak tan buat seluk (beng-beng, cokolate, ice cream no sst), produtu lokál la sai ona menu konsumu preferensiál, nia valór konsumu monu iha merkadu, signifika, secara tidak sengaja estadu hakoi povu kiik-nia vida, hamate esperansa moris nu’udar kamponez iha rurál. Ita hare’e polítika ne’e hosi alokasaun orsamentu jerál estadu OJE iha setór agrikultu kada tinan. Kondisaun ne’e dudu ba “peraliha profesi kerja”. Ezemplu, kamponeza ida, uluk servisu nu’udar agrikultór iha foho, maibé estadu la preokupa dezenvolve nia produsaun, nia la konsege mellora nia kuantidade no kualidade produsaun natón hodi hatan ba nesesidade ekonomia familia mak, nia abandona tos no natar, muda mai sidade, hala’o atividade ekonomia imformál seluk hodi halakan ahi-matan no hatutan moris.

Tanba ita moris iha kapitalizmu nia okos, estadu ho karakter alienasaun klase: povu la sente sai na’in ba estadu; estadu la funsiona ba ervi nia povu, maibé serve de’it interese elites ho osan na’in sira, grupu minoritariu. Estadu halo-nia an hanesan makina, tenik Marx&Engels, funsiona ba serve interese komún grupu minoria, klase dominante sira nian. Biar estadu nia aparelu, liu parlamentu nasionál, kria lei hodi regula direitu asesu ba sidade, lahó konsultasaun publiku, ikus mai, asal jadi lei, la sosiáliza ba povu, lei ne’e hatama tia ba gaveta, preokupa de’it mak kria lei seluk hodi fasilita korupsaun legál, subensaun no direitu regalias oioin hanesan: Lei n14/2009 de 21 de outubru, kona-ba Estatuto renumeratoriu dos titulares dos cargos politicos; Resolução nº. 2/2008 de 15 de Fevereiro; Lei no. 14/2008 de 13 de setembro, kona-ba subsídio de habitação dos membros do Governo; no Lei n.º 1/2007 de 18 de janeiro, kona-ba pensaun mensál vitalisia ba deputadu sira ho regalia sira seluk. Ikus mai, sira foin hakfodak povu konsentra mai hela nakonu iha Dili.

Hare’e ba ukun IX governu nian, HAKFODAK ho kondisaun estadu moras todan, la’o hakat hosi krize ba impase, prodús no reprodús-an ho kualidade moras todan ne’e, hakfodak de’it, ita sai membru organizasaun mundiál komersiu OMK, agora la’o hela ho agunia ne’e atu tama ba ASEAN, no sei simu Sua Santidade Papa atu mai vizita Timor. Durante ne’e sira kaer ukun troka malu ho kondisaun dukur, ho prezensa “Amu Papa” fanu IX governu hader hosi dukur maibé tarde.

Tanba tarde, IX governu ho ambisaun bót maibé inkapasidade atu jere podér hodi servi povu ho dignu, ikus mai, andalkan modal hodi naran interese estadu no dezenvolvimentu, SEATOU utilija F-FDTL, PNTL, Lei ho polítika eviksaun no indemnizasaun, sobu povu-nia uma (abitasaun) ho sasan, hapara labarik sira-nia estudu, hamate ahi-matan familia nian, duku familia-nia bikan no habadak sira-nia moris, limita sira-nia direitu asesu ba sidade no dudu sees (marjinaliza) sira hosi sidade ba area periphery (ninin), fo biban ba ema riku ho ekonomia klase mediu-altu mak okupa sidade. Ita la konsiente katak, estadu oho povu kbiit laek hodi naran dezenvolvimentu ne’ebé nakonu ho interese kontraditoriu.

Konflitu interese iha direitu asesu ba sidade

Ezijensia kapitalizmu mak oinsá dezeña sidade ho planeamentu urbanu tuir nia selera ba serve nia interese, esklui direitu sidadaun, partikularmente povu vulneravel.

Sira-nia espetativa mak, oinsá transforma Dili sai hanesan Europeia, iha ne’ebé jurista Manuel Tilman koalia iha TVE; “Dili unika sidade ho influénsia Europeia iha Asia”. Jurista Manuel Tilman la komprende, oinsá kapitalizmu falla iha paíz terseiru mundu, partikularmente Timor-Leste?

Paíz ne’ebé sempre hasoru krize ekonomia no impase polítika hanesan ita, atu dezenvolve-an sempre eskolla paíz osidentál nu’udar lalenok hodi leno-an. Espetativa elite ekonomia-politik burgezia mak, Dili tenki sai sidade metropolitanu, ho sentidu; ssidade tenki konsentra populasaun barak, infraestrutura avansadu, sai sentru ba diversidade kultura, sai sentru ba ekonomia, sai sentru ba kultura no edukasaun ho tenkolojia avansadu. Kestaun mak ne’e, bele ka la’e, Dili sai sidade metropolitanu? Sé lós mak iha direitu asesu ba sidade ne’e? Povu kiik vulneravel ka elite sira? Ou sidade ba ema hotu? Se sidade ba ema hotu, tansa tenki sobu, hadau no duni sees povu vulneravel hosi Dili? Lae, Sidade ba ema bot no riku!

Aktus ne’ebé SEATOU halo, viola povu-nia direitu asesu ba sidade. Ba Henri Lefevre; Direitu ba sidade labele komprende ho simples nu’udar sidade mos, populasaun livre, livre hosi engrafamentu, laiha edifisiu ne’ebe bele hamihis ozonu no sst. Direitu ba sidade signifika oinsá transforma sidade ne’e tuir kondisaun ekonomia-politika atuál. La signifika direitu ba sidade ho sentidu povu kiak tenki asesu ba edukasaun, saude gratuita de’it maibé oinsá mak povu kiik no kiak hola parte ativu direita ba transforma no rekonstrui sidade ne’e rasik.

SEATOU la kumpriende saida mak Lefevre koalia. Memang nia la kumpriende duni, nune’e ho modal asal gusur, parlamentu nasionál prepara lei, hodi legaliza SEATOU nia atus violasaun hasoru povu vulneravel nia direitu asesu ba sidade, hodi naran estadu ho razaun dezenvolvimentu. Ema barak mak seidauk kumpriende, nune’e gagal sadar, hodi la hare’e hetan katak, konstituisionalmente estadu ne’e harii hosi vontade popular, povu ho nasaun iha uluk antes harii estadu, la’ós estadu mak hahoris povu. Karik povu ho rai laiha estadu la eziste maibé sein estadu mós, povu ho rai nafatin eziste. Loloos estadu ne’e povu mak harii, maukun sira povu mak hili no fo podér atu sira jere podér ne’e hodi estadu-nia naran ba servi povu, la’ós serve sira-nia interese. Saida mak ohin-loron IX governu liu-husi SEATOU halo refleta momós katak, estadu ne’ebé povu harii no podér ne’ebé povu fó ba sira, la sai instrumentu libertasaun, pelu kontrariu, nakfilak sai arma podérozu, represivu no violentu hodi oho povu hodi naran dezenvolvimentu.

Komprensaun báziku liu, dezenvolvimentu ne’e mudansa kualidade hosi ida ne’ebé seidauk eziste ba eziste, at ba di’ak, di’ak ba di’ak liu no kontinua nune’e ba be-beik. Alvu Loloos hosi dezenvolvimentu mak povu nia prosperiedade. Dezenvolvimentu la’ós sobu povu vulneravel nia uma, estraga no hadau sira-nia sasan, fó presaun psikolojia no agresaun fíziku hasoru sira iha sidade, ne’e violénsia dezenvolvimentu ne’ebé halakon totál povu-nia direitu asesu ba sidade, ne’e mak Henri Lefevre dehan; sidade ala kapitalizmu ne’e kria injustisa sosiál.

Atu dezenvolve sidade sidade ideál, presiza povu hola parte direita, ativu no demokratiku iha prosesu foti desizaun ba dezeña no konstrui sidade hodi ema hotu-nia interese, hanesan David Harvey hateten; “nivel aas hosi direitu ba sidade mak partisipasaun povu hasoru dezenvolvimentu sidade, la’ós marjinaliza povu. Lolós sidade hari’i la’ós atu kria deziguálidade no marjinalizasaun hasoru povu klase baisu, pelu kontrariu, presiza kria sidade nu’udar espasu ba halibur interese koletivu.

Ideia alternativu brilante ba interese komun povu nian ne’e, la akontese iha sidade ne’ebé dezeña ba interese elite ho osan na’in nian ne’e. Hodi razaun dezenvolvimentu sira halo despeju ba sidade no esklui povu-nia direitu baziku fundamentál sira, viola direitus uma**s. Ita povu kiik laiha opsaun seluk hosi rejeita dezenvolvimentu sidade neoliberál ne’e ho rezisténsia, lahó rezisténsia signifika ita desidi-an sia atan ba estadu no elite iha independénsia, ne’e katak, elite sira sei utilija estadu trata ita (povu) la serve nu’udar umanu iha ita-nia rain, ne’e la merese.

Povu nia direitu atu asesu ba sidade no oinsá hola parte ba dezenvolve sidade ne’e determinante. Atu serve nu’udar povu ne’ebé iha direitu ba sidade, presiza paradigma dezenvolvimentu sidade ho tendensia ba interese popular no kontra sidade ala neoliberalizmu. Hanesan Mathivet aprezenta, “direitu ba side bele hare’e hosi perpetiva polítika foun kontra prosesu dezenvolvimentu sidade ala polítika neoliberál; privatiza area urbana, komersializa utilizasaun sidade no dominasaun iha area industria no komersiu”. Ne’ebé Arif Hasan hanaran; “paradigma dezenvolvimentu sidade neoliberál”.

Ba ida-ne’e presiza tebes povu organiza-an ho rezisténsia ida forte hodi halakon marjinalizasaun, esplorasaun, opresaun sistematiku no estruturál ne’e. Lahó ida-ne’e, dezenvolvimentu sai razaun, sobu uma no hadau povu-nia sasan mak SEATOU-nia alvu hodi fasilita espasu sidade ba komodifikasaun no komersializasaun ba serve interese neoliberál, povu sai penonton sekaligu bainaka ba sidade.

Rezistensia povu maubere hodi asegura nia direitu asesu ba sidade

Povu nia direitu asesu ba sidade violadu ba serve interese lukru, nune’e David Harvey hateten katak povu labele nonok, tenki reziste; “reklama sidade hosi kontrolu kapitál parte ida hosi luta kontra kapitalizmu direitamente”.

Nune’e povu-nia direitu asesu ba sidade tenki iha aspeitu prinsipál rua mak; primeiru rejeita neoliberalizmu, segundu partisipasaun povu luan iha prosesu dezenvilvimentu urbanu. Atu dudu povu ne’e to’o ba atinji nia direitu asesu ba sidade, Hanri Lefevre aprezenta alternativu ida katak; “Direitu ba sidade katak, direitu ba ezije koletivizasaun ba instrumentu produsaun ho rezultadu produsaun ba interese povu no ema hotu tenki goza hanesan”.

Atu to’o ba ida ne’e, povu labele luta deit ba nia direitu asesu ba sidade, maibé povu maubere oprimidu presiza organiza-an nu’udar klase iha instrumentu politika alternativu, revolusionariu hodi diriji masa liuhusi luta ekonomia, ideolojia no politika ba foti no kaer podér estadu, jere podér ne’e ba interese komún povu maubere oprimidu nian, hosi ne’e mak foin prova sidade serve duni povu-nia interese.

Quer que o seu escola/colégio seja a primeira Escola/colégio em Dili?

Clique aqui para solicitar o seu anúncio patrocinado.

Localização

Categoria

Telefone

Endereço

Hera
Dili