26/04/2024
DEZENVOLVIMENTU KAPITÁL ALA POLÍTIKA NEOLIBERALIZMU
Hakerek ida-ne’e nu’udar abstrasaun jerál hodi ita ba hare’e no fihir ho klean ba problema eviksaun hasoru povu vulneravel iha Dili. Iha ne’e ha’u la aprezenta dadus kuantitativu, ne’e apenas deskrizaun hodi tulun ita ba peskiza no halo advokasia ba problema sosiál iha sosiedade einjerál, partikularmente povu vulneravel iha sidade.
Ema, iha sosiedade primitu, ho kuñesimentu limitadu, seidauk kuñese forsa produtiva, sira presiza de’it mak lalaok oinsá hala’o moris liuhusi servisu hamutuk, halibur hahan (ai-fuan, fore, modo-tahan no sst) ne’ebé natureza fornese ba hakonu sira-nia nesesidade tuir situasaun kondisaun moris iha tempu ne’ebá.
Tempu la’o ba oin, ho relasaun umana hasoru natureza kontribui ba produsaun ai-han no reprodusaun umana, dezenvolve mos ema-nia kuñesimentu hasoru natureza atravez deskobrimentu ba instrumentu traballu nu’udar elementu prinsipál iha forsa produtiva ke ikus-mai ema utiliza ba hala’o servisu no produsaun hodi hakonu nesesidade; han, hemu, hatais no hela fatin. No hosi ne’e mak ema bele moris no kontinua moris ba nafatin, hodi forma sosiedade. Ida-ne’e mak Dough Lorimer dehan; dezenvolvimentu no formasaun sosiedade mai hosi istoria espesífika ida ho sentidu, sosiedade labele eziste antes ema ne’e iha, ema sei la eziste lahó servisu-produsaun, no forma relasaun foun entre individu apenas bele dezenvolve bainhira ema forma no harii sosiedade.
Aprende hosi sosiedade primitivu, ne’ebé ho dezenvolvimentu forsa produtivu simples, seidauk bele prodús buat barak inklui surplus kapitál, ema seidauk kuñese konseitu estadu no modelu sidade ho mós dezenvolvimentu multi sektorál iha sidade no rurál, nune’e deziguálidade seidauk akontese, laiha esplorasaun, laiha eviksaun (duni ema husi fatin ida ba fatin seluk sein kondisaun) no ema hotu moris iha dame tuir kondisaun sosiál ekonomia sosiedade nian iha tempu ne’ebá.
Pelu kontrariu ho ohin loron, sosiedade dezenvolve-an, iha modu produsaun kapitalizmu neoliberál ho dezenvolvimentu forsa produtiva avansadu la’ós atu rezolve krizi maibé prodús no reprodús krizi. Hanesan Albo&Faneli hateten katak; kapitalizmu ho krize nu’udar buat rua ne’ebé nia interese ba lukru no ida labele haketak.
Salah satu krizi iha kapitalizmu neoliberál mak: krizi dezenvolvimentu iha sidade. Ba sira, sidade mak fatin ba: konsentrasaun jeografia, podér, populasaun, dezenvolvimentu, konsentrasaun polítika, ekonomia, sosiál, kultura, defeza ho seguransa no sst. Tuir David Harvey; dezde uluk kedas, sidade mosu nu’udar konsentrasaun jeografiku no sosiál hosi surplus produsaun kapitalizmu nia okos. Dezenvolvimentu sidade depende ba movilizasaun surplus iha produsaun. Hosi ne’e, ita hare’e kapitalizmu iha koneksaun íntimu ho sidade.
Saida mak sidade
Sidade la mosu espontaneamente, sidade eziste nu’udar konsekuénsia hosi dezenvolvimentu forsa produtiva no relasaun sosiál produsaun iha sosiedade espesífiku ida. Tanba ne’e, iha kuñesimentu jerál, sidade mak fatin ba konsentrasaun ekonomia, polítika, sosiál, kultura no sst. Hanesan Timor-Leste, jeografikamente, lokalizasaun sidade idéntiku iha kapitál nasaun, kapitál munisípiu, bele mós postu.
Iha sosiedade postu-modernu ho modelu sidade ala-neoliberalizmu, iha ne’ebé iha sidade, iha ne’ebá eziste kontradisaun. Kontradisaun ne’e iha relasaun ho direitu asesu ba sidade: iha parte ida, entre ema riku, elite politiku ho povu kiik, kiak, kbiit-laek sira; Iha parte seluk entre ema osan na’in (kapitálista).
Nune’e sidade nu’udar palku ba kapitálista hadau malu, sé mak iha relasaun íntimu ho elite politikus, nia bele influénsia desizaun polítika públiku ho tendénsia ba serve nia interese, legaliza ho lei, oferese biban ba nia mak okupa espasu luan, husi ne’ebá mak nia kapitaliza nia kapitál ba esplora natureza ho forsa traballu umana iha sidade ba interese akumulasaun lukru.
Loloos sidade nu’udar espasu ide’al ba libertasaun, maibé Henry Lefevre hare’e katak, iha kapitalizmu nia okos, laiha espasu ida mak ideál, espasu ne’e rasik nu’udar palku ba osan na’in hadau malu la hotu-rai, hodi okupa ba sira-nia interese.
Tanba ne’e, keta hakfodak! Baihira hare’e ema riku uituan de’it mak okupa sidade hodi hela iha kondisaun seguru no povu kiik ho ekonomia baisu moris terus, hamlaha no sofre iha ema riku sira-nia leet. Nah, apakah estadu bele dezeña polítika ideál hodi hadi’ak povu kiik no kiak iha sidade sira-nia sofrimentu? Ba kestaun ne’e, ita hare’e hamutuk iha polítika dezenvolvimentu urbanu.
Polítika dezenvolvimentu iha sidade
Modelu hosi polítika dezenvolvimentu ala-neoliberalizmu mak, transforma sidade sai sentru ba konsentrasaun hotu-hotu iha aspeitu polítika, ekonomia, sosiál no kultura. Distribuisaun rekursu ba dezenvolvimentu multi sektorál konsentradu iha sidade mak sai prioridade no dezliga dezenvolvimentu rurál. Ba povu maubere presiza kestiona, tanbasá distribuisaun rekursu deziguál entre dezenvolvimentu area urbanu ho rurál? “Burgezia kria mundu tuir nia imajinasaun”, tenik Marx&Engels; “Burgesia konsentra suku ba podér sentrál. Nia konsege kria sosiedade ne’ebe furak. Konsege aumenta populasaun sidade kompara ho suku, ho nune’e, nia husik populasaun maioria moris ho ignoránsia iha suku. Burgezia konsege halo suku dependénsia ba kapitál/sidade, nune’e mós, konsege halo nasaun sub-dezemvolvidu dependénsia ba dezemvolvidu, nasaun agrikultura dependénsia ba nasaun indústria, norte ba súl”.
Fallansu hosi dezenvolvimentu deziguál entre urbanu ho rurál, ikus mai, dezenvolvimentu ne’e sofre “difisiénsia”, labele la’o ho di’ak, estagnadu no dilematizadu, hamosu krize ho kondisaun diferente entre sidade ho area rurál.
Ida-ne’e akontese, prova konsekuénsia hosi ambisaun podér elite politiku no ambisaun ho rakusten hakarak raut hotu lukru hosi elite ekonomia, burgezia. Ba sira, sidade mak knuuk ba podér no lukru. Atu konsolidasaun podér no klase bele metin: elite sira dezeña sidade sai lalenok no esperansa ba povu iha rurál; abandona dezenvolvimentu rurál no prepara kondisaun ba konsentra urbanizasaun masál iha sidade.
Dadus estatistika hatudu katak, kada tinan populasaun iha rurál mai konsentra iha sidade. Iha 2022, populasaun iha Timor-Leste 67.3% povu agrikultór, 32.1% pursentu hela iha sidade inklui munisipiu no 67.9 hela iha area rurál. Buat-ida ita presiza tau atensaun makas mak, ita keta sala hodi julga/kondena povu kiik no kiak! Ita presiza husu uluk, tanbasá ema sai hosi foho hakarak mai hela iha sidade? Tanbasá numeru populasaun iha Dili kada tinan aumenta? Tanbasá komplitu akontese iha sidade? Tanbasá lisu nakonu iha sidade? Tanbasá inundasaun akontese iha sidade? Tanbasá tenki sobu no estraga povu kiik no kiak nia uma, duni no hadau sira-nia sasan iha fatin ba fatin?
Ba kestaun sira ne’e, manifesta violensia dezenvolvimentu ho forma estruturál, faktu hatudu povu sira-nia direitu violadu: Loloos, abitasaun, alimentasaun, edukasaun no seluk tan nu’udar direitu báziku no fundamentál, maibé sira lakon buat sira-ne’e hotu; aleinde ne’e, sira vitima ba presaun mentál psikolójiku hosi aparellu estadu (lei, polisia no militar); sira balun mós hetan agresaun fiziku. Estadu rasik mak serve nia povu hanesan ne’e! Oinsá mak ita afirma pozisaun ba diskute kestaun sira ne’e?
Hakerek ida-ne’e sei lafó resposta kestaun sira ne’e ho totalidade, maibé apenas dezeña matadalan jerál hodi tulun ita ba komprende asuntu ne’e ho totalidade! Ita bele komprende asuntu ne’e liuhusi buat rua mak; polítika dekamponeza iha rurál ba konsentrasaun populasaun urbana no polítika despeju sidade no eskluzaun hasoru povu marjinalizadu hodi kondisionaliza espasu ba klase ekonomia mediu-altu.
Dahuluk hau hakarak ita hare’e uluk kestaun dekamponeza no urbanizasaun masal. Dezde dakada rua ne’e, governutimor-Leste nia alokasaun OJE ba setór agrikultura menus hosi 2%, Iha sensus 2015 populasaun iha Munisipiu Dili 277.279, hafoin iha 2022 hetok sae ba 324.269 signifika iha tinan hitu ne’e ema 46.999 mak aumenta iha Dili.
Dadus ne’e la’ós de’it kresimentu natalidade populasaun iha Dili, maibé sura mos ho migrasaun populasaun iha area rurál mai sidade. Dili la’ós lalehan ne’ebe kristaun sira dezeju hakarak ba hafoin nia isin mate! Ema mai Dili tanba opsaun moris, tanba edukasaun, saúde ho atividade ekonomia formál no informál ne’ebé estadu konsentra iha Kapitál Dili.
Ema sira ho profisaun nu’udar kamponeza, iha rurál, moris dependénsia ba rezultadu produsaun agrikola. Hafoin elite be kaer no jere podér estadu, sira komunga ditasaun dezenvolvimentu ala polítika neoliberalizmu, liberaliza merkadu nasionál ho polítika austeridade hodi redús investimentu iha setór produtivu ekonomia popular nian, prepara kondisaun legál ba komodifikaun iha setór produtivu hotu-hotu orienta ba akumulasaun lukru ho interese kapitál, transforma Timor sai espasu merkadu destinadu ba tarjetu produtu importasaun hosi rai-liur.
Konsekuénsia hosi importasaun, reprodús ema-nia estilu moris, kultura konsumu no mentalidade konsumu. Uluk, timoroan sira-nia menu konsumu preferensiál mak produtu lokál, ohin-loron, muda ba produtu importasaun. Produtu importasaun kulturaliza ema-nia kultura konsumu, ezemplu, bainaka ruma vizita ita, iha ita-nia uma, biar ita iha ai-farina, loloos ai-farina ne’e produtu lokál ho nutrisaun ogániku (paun maubere) ita la serve ba nia. Atu familia bele iha dignidade baihira ita serve nia ho hahan importasaun (etu, ayam-poton, sosis, tahu-tempe no hahan instan sira seluk) ne’e mak ita foin iha dignidade, selae ita amuku, la sivilizadu. Ne’e hatudu katak, iha modernizasaun kapitalizmu ne’e, nia harahun ema-nia kultura konsumu no transplanta kultura konsumu ho mentalidade konsumu ideál ba nia interese lukru.
Ohin-loron, ema han etu ho modo bosu ona maibé sei hakarak tan buat seluk (beng-beng, cokolate, ice cream no sst), produtu lokál la sai ona menu konsumu preferensiál, nia valór konsumu monu iha merkadu, signifika, secara tidak sengaja estadu hakoi povu kiik-nia vida, hamate esperansa moris nu’udar kamponez iha rurál. Ita hare’e polítika ne’e hosi alokasaun orsamentu jerál estadu OJE iha setór agrikultu kada tinan. Kondisaun ne’e dudu ba “peraliha profesi kerja”. Ezemplu, kamponeza ida, uluk servisu nu’udar agrikultór iha foho, maibé estadu la preokupa dezenvolve nia produsaun, nia la konsege mellora nia kuantidade no kualidade produsaun natón hodi hatan ba nesesidade ekonomia familia mak, nia abandona tos no natar, muda mai sidade, hala’o atividade ekonomia imformál seluk hodi halakan ahi-matan no hatutan moris.
Tanba ita moris iha kapitalizmu nia okos, estadu ho karakter alienasaun klase: povu la sente sai na’in ba estadu; estadu la funsiona ba ervi nia povu, maibé serve de’it interese elites ho osan na’in sira, grupu minoritariu. Estadu halo-nia an hanesan makina, tenik Marx&Engels, funsiona ba serve interese komún grupu minoria, klase dominante sira nian. Biar estadu nia aparelu, liu parlamentu nasionál, kria lei hodi regula direitu asesu ba sidade, lahó konsultasaun publiku, ikus mai, asal jadi lei, la sosiáliza ba povu, lei ne’e hatama tia ba gaveta, preokupa de’it mak kria lei seluk hodi fasilita korupsaun legál, subensaun no direitu regalias oioin hanesan: Lei n14/2009 de 21 de outubru, kona-ba Estatuto renumeratoriu dos titulares dos cargos politicos; Resolução nº. 2/2008 de 15 de Fevereiro; Lei no. 14/2008 de 13 de setembro, kona-ba subsídio de habitação dos membros do Governo; no Lei n.º 1/2007 de 18 de janeiro, kona-ba pensaun mensál vitalisia ba deputadu sira ho regalia sira seluk. Ikus mai, sira foin hakfodak povu konsentra mai hela nakonu iha Dili.
Hare’e ba ukun IX governu nian, HAKFODAK ho kondisaun estadu moras todan, la’o hakat hosi krize ba impase, prodús no reprodús-an ho kualidade moras todan ne’e, hakfodak de’it, ita sai membru organizasaun mundiál komersiu OMK, agora la’o hela ho agunia ne’e atu tama ba ASEAN, no sei simu Sua Santidade Papa atu mai vizita Timor. Durante ne’e sira kaer ukun troka malu ho kondisaun dukur, ho prezensa “Amu Papa” fanu IX governu hader hosi dukur maibé tarde.
Tanba tarde, IX governu ho ambisaun bót maibé inkapasidade atu jere podér hodi servi povu ho dignu, ikus mai, andalkan modal hodi naran interese estadu no dezenvolvimentu, SEATOU utilija F-FDTL, PNTL, Lei ho polítika eviksaun no indemnizasaun, sobu povu-nia uma (abitasaun) ho sasan, hapara labarik sira-nia estudu, hamate ahi-matan familia nian, duku familia-nia bikan no habadak sira-nia moris, limita sira-nia direitu asesu ba sidade no dudu sees (marjinaliza) sira hosi sidade ba area periphery (ninin), fo biban ba ema riku ho ekonomia klase mediu-altu mak okupa sidade. Ita la konsiente katak, estadu oho povu kbiit laek hodi naran dezenvolvimentu ne’ebé nakonu ho interese kontraditoriu.
Konflitu interese iha direitu asesu ba sidade
Ezijensia kapitalizmu mak oinsá dezeña sidade ho planeamentu urbanu tuir nia selera ba serve nia interese, esklui direitu sidadaun, partikularmente povu vulneravel.
Sira-nia espetativa mak, oinsá transforma Dili sai hanesan Europeia, iha ne’ebé jurista Manuel Tilman koalia iha TVE; “Dili unika sidade ho influénsia Europeia iha Asia”. Jurista Manuel Tilman la komprende, oinsá kapitalizmu falla iha paíz terseiru mundu, partikularmente Timor-Leste?
Paíz ne’ebé sempre hasoru krize ekonomia no impase polítika hanesan ita, atu dezenvolve-an sempre eskolla paíz osidentál nu’udar lalenok hodi leno-an. Espetativa elite ekonomia-politik burgezia mak, Dili tenki sai sidade metropolitanu, ho sentidu; ssidade tenki konsentra populasaun barak, infraestrutura avansadu, sai sentru ba diversidade kultura, sai sentru ba ekonomia, sai sentru ba kultura no edukasaun ho tenkolojia avansadu. Kestaun mak ne’e, bele ka la’e, Dili sai sidade metropolitanu? Sé lós mak iha direitu asesu ba sidade ne’e? Povu kiik vulneravel ka elite sira? Ou sidade ba ema hotu? Se sidade ba ema hotu, tansa tenki sobu, hadau no duni sees povu vulneravel hosi Dili? Lae, Sidade ba ema bot no riku!
Aktus ne’ebé SEATOU halo, viola povu-nia direitu asesu ba sidade. Ba Henri Lefevre; Direitu ba sidade labele komprende ho simples nu’udar sidade mos, populasaun livre, livre hosi engrafamentu, laiha edifisiu ne’ebe bele hamihis ozonu no sst. Direitu ba sidade signifika oinsá transforma sidade ne’e tuir kondisaun ekonomia-politika atuál. La signifika direitu ba sidade ho sentidu povu kiak tenki asesu ba edukasaun, saude gratuita de’it maibé oinsá mak povu kiik no kiak hola parte ativu direita ba transforma no rekonstrui sidade ne’e rasik.
SEATOU la kumpriende saida mak Lefevre koalia. Memang nia la kumpriende duni, nune’e ho modal asal gusur, parlamentu nasionál prepara lei, hodi legaliza SEATOU nia atus violasaun hasoru povu vulneravel nia direitu asesu ba sidade, hodi naran estadu ho razaun dezenvolvimentu. Ema barak mak seidauk kumpriende, nune’e gagal sadar, hodi la hare’e hetan katak, konstituisionalmente estadu ne’e harii hosi vontade popular, povu ho nasaun iha uluk antes harii estadu, la’ós estadu mak hahoris povu. Karik povu ho rai laiha estadu la eziste maibé sein estadu mós, povu ho rai nafatin eziste. Loloos estadu ne’e povu mak harii, maukun sira povu mak hili no fo podér atu sira jere podér ne’e hodi estadu-nia naran ba servi povu, la’ós serve sira-nia interese. Saida mak ohin-loron IX governu liu-husi SEATOU halo refleta momós katak, estadu ne’ebé povu harii no podér ne’ebé povu fó ba sira, la sai instrumentu libertasaun, pelu kontrariu, nakfilak sai arma podérozu, represivu no violentu hodi oho povu hodi naran dezenvolvimentu.
Komprensaun báziku liu, dezenvolvimentu ne’e mudansa kualidade hosi ida ne’ebé seidauk eziste ba eziste, at ba di’ak, di’ak ba di’ak liu no kontinua nune’e ba be-beik. Alvu Loloos hosi dezenvolvimentu mak povu nia prosperiedade. Dezenvolvimentu la’ós sobu povu vulneravel nia uma, estraga no hadau sira-nia sasan, fó presaun psikolojia no agresaun fíziku hasoru sira iha sidade, ne’e violénsia dezenvolvimentu ne’ebé halakon totál povu-nia direitu asesu ba sidade, ne’e mak Henri Lefevre dehan; sidade ala kapitalizmu ne’e kria injustisa sosiál.
Atu dezenvolve sidade sidade ideál, presiza povu hola parte direita, ativu no demokratiku iha prosesu foti desizaun ba dezeña no konstrui sidade hodi ema hotu-nia interese, hanesan David Harvey hateten; “nivel aas hosi direitu ba sidade mak partisipasaun povu hasoru dezenvolvimentu sidade, la’ós marjinaliza povu. Lolós sidade hari’i la’ós atu kria deziguálidade no marjinalizasaun hasoru povu klase baisu, pelu kontrariu, presiza kria sidade nu’udar espasu ba halibur interese koletivu.
Ideia alternativu brilante ba interese komun povu nian ne’e, la akontese iha sidade ne’ebé dezeña ba interese elite ho osan na’in nian ne’e. Hodi razaun dezenvolvimentu sira halo despeju ba sidade no esklui povu-nia direitu baziku fundamentál sira, viola direitus uma**s. Ita povu kiik laiha opsaun seluk hosi rejeita dezenvolvimentu sidade neoliberál ne’e ho rezisténsia, lahó rezisténsia signifika ita desidi-an sia atan ba estadu no elite iha independénsia, ne’e katak, elite sira sei utilija estadu trata ita (povu) la serve nu’udar umanu iha ita-nia rain, ne’e la merese.
Povu nia direitu atu asesu ba sidade no oinsá hola parte ba dezenvolve sidade ne’e determinante. Atu serve nu’udar povu ne’ebé iha direitu ba sidade, presiza paradigma dezenvolvimentu sidade ho tendensia ba interese popular no kontra sidade ala neoliberalizmu. Hanesan Mathivet aprezenta, “direitu ba side bele hare’e hosi perpetiva polítika foun kontra prosesu dezenvolvimentu sidade ala polítika neoliberál; privatiza area urbana, komersializa utilizasaun sidade no dominasaun iha area industria no komersiu”. Ne’ebé Arif Hasan hanaran; “paradigma dezenvolvimentu sidade neoliberál”.
Ba ida-ne’e presiza tebes povu organiza-an ho rezisténsia ida forte hodi halakon marjinalizasaun, esplorasaun, opresaun sistematiku no estruturál ne’e. Lahó ida-ne’e, dezenvolvimentu sai razaun, sobu uma no hadau povu-nia sasan mak SEATOU-nia alvu hodi fasilita espasu sidade ba komodifikasaun no komersializasaun ba serve interese neoliberál, povu sai penonton sekaligu bainaka ba sidade.
Rezistensia povu maubere hodi asegura nia direitu asesu ba sidade
Povu nia direitu asesu ba sidade violadu ba serve interese lukru, nune’e David Harvey hateten katak povu labele nonok, tenki reziste; “reklama sidade hosi kontrolu kapitál parte ida hosi luta kontra kapitalizmu direitamente”.
Nune’e povu-nia direitu asesu ba sidade tenki iha aspeitu prinsipál rua mak; primeiru rejeita neoliberalizmu, segundu partisipasaun povu luan iha prosesu dezenvilvimentu urbanu. Atu dudu povu ne’e to’o ba atinji nia direitu asesu ba sidade, Hanri Lefevre aprezenta alternativu ida katak; “Direitu ba sidade katak, direitu ba ezije koletivizasaun ba instrumentu produsaun ho rezultadu produsaun ba interese povu no ema hotu tenki goza hanesan”.
Atu to’o ba ida ne’e, povu labele luta deit ba nia direitu asesu ba sidade, maibé povu maubere oprimidu presiza organiza-an nu’udar klase iha instrumentu politika alternativu, revolusionariu hodi diriji masa liuhusi luta ekonomia, ideolojia no politika ba foti no kaer podér estadu, jere podér ne’e ba interese komún povu maubere oprimidu nian, hosi ne’e mak foin prova sidade serve duni povu-nia interese.