Literasia Progresivu

Ligar Website

Literasia Progresivu Pajina ne'e nudar espasu atu elabora ideia krítiku, teorítiku, sientífiku no refletivu.

13/09/2026

The Chinese experience shows that true national independence demands both technological advancement and the constant realignment of economic power, proving that market mechanisms can be directed toward human need rather than profit.

13/09/2026
25/05/2026

ELEISAUN: REPRODÚS PODÉR NO AKUMULA KAPITÁL

Eleisaun ohin-loron nu'dar odamatan ba konsolidasaun demokrasia elitizmu no reprodús podér.

Podér hanesan rikusoin ne'ebe oferese ho esperansa hosi povu ba lider "ema ne'ebe sira fiar". Nune'e podér kontein sentidu no interese dupla katak podér bele jere ba interese komun hodi liberta povu ou poder sai arma violentu represivamente hodi oho povu no asegura interese klase dominante.

Tanba podér la’ós milagra (monu tun hosi loron ka sae hosi rai-okos) maibé podér fo/delega hosi povu ba lider individu ka partidu polítiku liu-husi eleisaun iha ne’ebé grupu sosiál (elite polítiku) bai-bain hanaran festa demokrasia. Nune’e eleisaun mak momentu atu hili lideransa foun ba kaer podér estadu.

Iha diskusaun kona-bá kontextu kaer podér estadu, iha sistema demokrasia multi partidarismu hanesan Timor-Leste, individu ida labele kadidata-an iha eleisaun jerál, eseptu hosi eleisaun suku ka prezidensiál. Ho ida-ne’e, konstituisaun Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL) no lei n.o 3/2004 de 14 de Abril, fo dalan ba sidadaun timor-oan partisipa iha vida polítika liu-husi hari’i organizasaun polítika partidaria ho apoiantes 1.500 hodi bele prienxe kriteria tuir lei.

Bainhira organizasaun polítika ida hamriik nu’udar partidu, objetivu prinsipál mak hadau no kontrola podér estadu. Eleisaun mak dalan úniku! Tanba iha sistema demokrasia liberál hanesan Timor-Leste, eleisaun dalan ba asesu podér, no bainhira partidu polítiku ida konsege hadau, kaer no kontrola podér estadu, nune’e ho podér sira bele asesu ba buat hotu-hotu tuir sira-nia hakarak, bele dehan lori lalehan mai mundu polítiku elitismu.

Tanba ne’e, durante ita akompaña kampaña eleitorál apenas momentu determinante ba sujeitu individu (elite polítiku) manifesta nia interese falun ho retórika polítika filantropia, bosok povu ho programa, ideolojía no polítika kona-bá dezenvolvimentu justu ba interese komún.

Maibé faktualmente durante tinan 21 depois ita restaurasaun independénsia, eleisaun apenas momentu determinante iha ne’ebé ema ki’ik no kiak hili ema bot no riku ba kaer podér estadu no jere podér ne’e hodi akumula soin estadu nian ba hakonu sira-nia interese no husik povu moris hanesan iha infernu nakonu ho injustisa, desigualidade, sofrementu, mizéria, esplorasaun ho opresaun.

Ha’u hanoin kestaun ne’e ita presiza lekar atu ema hotu hatene katak, merese ka lae polítikumente ita ukun rasik-an maibé povu nafatin moris kiak no terus? Merese ka lae grupu minoria mak goza independénsia ne’e iha povu nia terus leten?

To’o ona tempu, ita tenki hatan ho fiar-an katak lolós la merese atu kondisaun reál ne’e akontese, tanba ema hotu iha direitu hanesan atu goza independénsia. No valór hosi independénsia mak povu hotu bele moris livre, moris justu no sente duni prosperiedade ne’e partense ba sira, se lae mak independénsia hanesan de’it lipstik ba povu. Tanba eis prezidente Samora Moises Machel hatete katak;
“Independénsia de’it seidauk bele fó satisfasaun ba ema hotu. Objetivu hosi independénsia la’ós apenas troka ema kulit mutin ho kulit metan, la’ós troka de’it kores bandeira, la’ós troka de’it ukun koloniál ho ukun ne’ebé povu rasik mak hili liu-husi eleisaun, maibé independénsia lolós mak ita hakotu tali esplorasaun koloniál nian”.

Presiza halo reflesaun katak, durante independénsia, ita realiza ona eleisaun jerál dala-lima iha tinan 2002, 2007, 2012, 2017, 2018 no iha loron 21 fulan Maiu ita hakat ba eleisaun jerál. Objetivu hosi eleisaun jerál mak hili no lejítima lideransa foun iha periódu mandatu lejislasaun no governsaun foun. Sira-nia responsabilidade ho kompeténsia mak halo lei, fiskaliza, hola desizaun polítika no ezekuta polítika jerál nasaun nian liu-husi jere makina estadu ba interese komún.

Avaliasaun prinsipál mak lei ne’ebé sira kria, desizaun polítika ne’ebé sira foti reflete iha realidade tuir expetativa ema hotu nian ka lae? Tanba bainhira povu dukur, grupu minoria (klase dominante) aproveita de’it estadu nu’udar espasu atu konsolida sira-nia podér no kapitál iha tempu hanesan transforma estadu hanesan makina ida hodi jere de’it ba sira-nia interese hanesan Marx ho Engels hateten iha Manifestu Komúnista.

Bázikamente ida-ne’e akontese bainhira povu nia partisipasaun polítika to’o de’it iha nivel depozita votus ba partidu iha eleisaun, após eleisaun povu nia partisipasaun polítika pasivu (reguladu ho lei) atu halo kontrolu direita iha prosesu foti desizaun públiku tanba podér eleje ona ba partidu. Ho nune’e Parlamentu Nasionál (PN) nu’udar orgaun reprejentativu hala’o funsaun lolós atu reprejenta povu, halo lei, fiskaliza no hola desizaun polítika ba interese komún, faktualmente pelu kontrariu, desizaun hotu ne’ebé PN foti apenas prienxe mekanizmu prosedurál hodi hateten katak ne’e ba interese komún maibé nia tendénsia reprejenta interese klase.

Realidade ne’e mak durante ita akompaña funsiona hela iha sistema demokrasia kapitalizmu neoliberál iha ne’ebé Coen Husain Ponto’oh hateten;
“...lalaok demokrasia iha sistema kapitalizmu neoliberál ikus-mai sai de’it mekanizmu prosedurál . Tanba limitasaun partisipasaun povu iha prosesu foti desizaun, komprova la hamosu transformasaun sosiál ne’ebé radikál. Pelu kontrariu, reforsa tan de’it estrutura sosiál ekonomia polítika ne’ebé tendénsia ba rasizmu no diskriminativu iha ne’ebé domina hosi oligarkia”.

Atu povu bele partisipa ativamente liu-hosi avalia no kontrolu hasoru desizaun públiku ruma, presiza forsa masa populár ne’ebé bele reinkarna espiritu demokrasia populár hodi influénsia podér. Tanba podér kontein esensia rua mak; podér hodi liberta ka podér hodi oprimi. Nune’e depende ba podér ne’e monu iha klase ida-ne’ebé nia liman. Kuandu podér ne’e monu iha oligarkia kapitál nia liman, “esperansa salvasaun no libertasaun” hanesan Erich Fromm koalia, sulin de’it iha diskursu mamuk be lahó asaun konkretu.

Nune’e mak espiritu hosi sistema demokrasia kapitalizmu neoliberál funsiona hodi serve interese klase dominante hodi prodús no reprodús podér ho kapitál. Ba sira luta ba hadau podér mak motivu prinsipál hosi kualker tatika no estratejia ne’ebé sira (klase dominante) lansa inklui dalan ida mak eleisaun. Kuandu podér konsentra iha oligarkia kapitál nia liman mak podér sai arma violentu no represivu!

Oinsa mak podér ne’ebé povu depozita iha eleisaun la sai instrumentu libertasaun maibé nakfilak ba arma violentu no represivu?

Hatan ba mahusuk ne’e hanesan diskusaun iha leten katak ita fó sala ona podér ba oligarkia kapitál (ne’ebé hamlaha no hamrook hakarak han no supa mohu rikusoin naturais) nia liman.
Tanba ne’e mak, motivu hosi partidu polítiku ba konkore iha eleisaun, sira-nia intensaun prinsipál la’ós libertasaun povu, maibé tanba estadu hanesan espasu poténsia ne’ebé nakonu ho riku soin oioin, atu klase elite sira bele na’ok ho dalan legál kuandu sira asesu ba podér, tanba ho podér sira materializa sira-nia interese sai posibél.

Ho ida-ne’e iha eleisaun, sira hotu-hotu esforsu ba kompete hodi kasa povu nia votus iha tempu hanesan kasa mos $ 4.00 kada votu nu’udar subensaun polítika ba partidu hosi ne’e mak sira realiza sira-nia mehi liu-husi asesu ba direitu regalias no direitu prerogativa oioin hanesan iha;

LEI N.º 1/2007 de 18 de Janeiru, kona-bá pensaun mensál vitalisia ba deputadus ho regalias seluk, iha ne’ebé membru deputadu/a sira biar nia mandatu remata katak la hala’o ona servisu maibé sei simu salaraiu 100%, regalias sira seluk, no subsidiu ba reintegrasaun hanesan iha artigu 1, 4, ho 5.

Lei N14/2009 de 21 Outubru ne’ebé ko’alia kona-bá “estatuto’o renumerato’oriu dos titulares dos cargo politicos”, ne’ebé hatu’ur salariu tuir kargu polítika hanesan Prezidente Repúblika nia salariu mensál $ 5,000.00, Prezidente Parlamentu Nasionál $ 4,500.00, Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál $ 3,5000.00, Vise-Sekretariu Meza $ 2,975.00, Prezidente Bankada $ 2,925.00, Vise Prezidente Bankada $ 2,843,25.00, Prezidente Komisaun Espesialista $ 2,925.00, Vise Prezidente Komisaun $ 2,843,25.00, Sekretariu Meza Komisaun $ 2,762,50.00, Deputadu (restante/laiha kargu) $.2,681,25.00. Primeiru Ministru $ 4,300.00, Vise Primeiru Ministru $ 3,600.00, Ministru $ 3,281,25.00, Vise ministru $ 2,975.00, Sekretariu Estadu $ 2,975.00. Hirak ne’e, ita seidauk konta ho direitu prerogativa ba membru deputadu-sira kada fulan hanesan legaliza iha resolusaun Nº. 2/2008 de 15 de Fevereiro. Kada fulan membru deputadu/a sira simu $ 450.00 ba alojamentu, $ 300.00 ba pulsa telekomunikasaun, insentivu viajen sai hosi kapitál ba munisípiu entre $ 20 -50 depende ba distánsia. Subsidiu ba membru governu hanesan iha dekretu governu No. 14/2008 de 13 de Setembru, kona-bá subsidiu abitasaun ba membru governu sira, iha artigu 7 númeru 4. Membru governu, laiha hela fatin ne’ebé fornese husi estadu iha direitu atu simu subsidiu mensál ho valór $ 500; No númeru 5. Membru governu simu $ 4.50 ba subsidiu manutensaun no rekoperasaun ba be’e no eletrisidade.

Durante períodu ukun klase elite moris iha sirkulu goza felisidade iha povu maubere nia sofrementu leten, nune’e sira luta ba asegura sira-nia estatus quo hodi salva podér. Atu nafatin mantein nu’udar klase dominante ne’ebé kaer, jere no kontrola podér estadu hodi asesu ba direitu regalia no prerogativa oioin hanesan temi iha leten ho liafuan seluk reprodusaun podér no akumulasa kapitál hodi konsolida sira-nia ezistenténsia klase.

Ho ida-ne’e kondisaun ne’e hamosu klase rua entre grupu minoria (elite ekonomia no polítika) ho povu maubere iha ne’ebé nia interese kontraditoriu, povu maubere hakarak liberta-an maibé rezultadu hosi ukun klase elite jere rikusoin estadu ba hakonu de’it sira-nia interese. Nune’e estadu la konsege hakotu kontradiasaun entre klase ne’e, tanba Friedrich Engels dehan; “Repúblika demokrátika la halo buat ida hasoru kontraditoriu entre klase, pelu kontrariu, sira mak hatuur baze ba hamosu kontraditoriu ne’e rasik”. Tanba iha Manifestu Komunista mós Karl Marx dehan; “Estadu hanesan de’it makina ida atu jere interese klase dominante”. nune’e estadu la hatur nia-an neutru iha sosiedade.

Ikus-mai konsekuénsia husi kontradisaun ne’e la konsege tulun povu maubere ba moris di’ak maibé haburas de’it desigualidade, injustisa, esplorasaun no opresaun hosi ema ba ema no sistema ba ema.

Tanba ne’e la signifika ha’u deskorda eleisaun ho podér, kestaun prinsipál mak iha eleisaun atu depozita podér estadu partense ba sé-nia liman no oinsa jere podér ba interese komún iha aspeitu dezenvolvimentu no bein estar sosiál. Tanba podér la konsege jere ba liberta povu, mak podér sei sai de’it arma violentu no represivu hodi asegura interese klase dominante no oho povu.

Nune’e atu depozita podér ba se de’it iha eleisaun, presiza utiliza indikadór tolu hodi sukat katak, merese ka lae sujeitu iha partidu polítiku ne’ebé ita atu depozita podér ba bele liberta povu kiak no mukit ka lae?

Primeiru ita hare’e sujeitu elite polítiku ne’e hosi nia metodu hanoin hatu’ur ho baze ideolojia polítika saida? Progresivu revolusionariu ka reasionariu konservativu?

Segundu sujeitu elite polítiku ne’e hola parte iha klase ida ne’ebé? Klase elite burgezia ka vanguarda ba klase proletariadu?

Terseitu sujeitu elite polítiku ne’e nia prátika sosiál moris hamutuk ho masa, organiza masa hodi luta ba libertasaun ka ba buka de’it masa iha tempu kampaña, kasa votus hodi prodús no reprodús podér ho kapitál.

Bainhira ita la fihir ho di’ak mak ita sei hanaruk liña terus nian iha era independénsia. Tanba ne’e ha’u hanoin ho kestaun tolu koloka iha leten nu’udar reflesaun no solusaun ba povu maubere antes desidi atu depozita votus ba sé de’it iha eleisaun jerál tuir mai.

Laiha libertadór!
Povu nia luta, povu nia desizaun mak sei liberta povu
A luta kontinua

16/02/2026

At the school, learn first before the exam. In life, exam first before you learn.

This is the diference between expectation and real of life.

11/02/2026

Kita pernah berdiri
di tepi waktu yang sama,
menatap langit
dan percaya
cinta cukup untuk segalanya.

Namun jarak tumbuh pelan-pelan,
seperti bayangan senja
yang memanjang tanpa suara.

Namamu tinggal di dadaku—
bukan sebagai luka,
melainkan gema
yang terus memanggil pulang.

Aku belajar bahwa kehilangan
tidak selalu berarti berhenti mencintai.

Kadang ia hanya berubah bentuk,
menjadi rindu
yang lebih sabar dari waktu.

Kita tidak gagal,
hanya tak sempat selesai.

Takdir menutup buku kita
di halaman yang masih setengah terisi.

Dan di antara kata-kata
yang tak pernah terucap,
aku menyimpan kita—
sebagai cerita
yang tak pernah utuh,
namun terlalu indah
untuk dilupakan.

03/11/2025

"Nakukun ne'e akontese tanba lakon loron nia naroman. Nune'e mos hau-nia mundu sente nakukun bainhira lakon o"
berat

Hafoin Amerika halo atake ba Iran iha horseik, ohin Iran deklara odamatan diplomasia taka ba sesar fogu entre Israel ho ...
23/06/2025

Hafoin Amerika halo atake ba Iran iha horseik, ohin Iran deklara odamatan diplomasia taka ba sesar fogu entre Israel ho Iran.
Iran deklara, sei halo konsultasaun ho Rusia no sei fo resposta ho forma direitu auto defeza, liu-husi hasa'e eskalasaun funu hasoru Israel bele mos atake ba baze militar Amerika iha Mediu Oriente.

Menteri Luar Negeri Iran Abbas Araghchi mengeaskan diplomasi bukan lagi pilihan usai AS menyerang fasilitas nuklir Teheran, Minggu (22/6/2025). Araghchi meny...

EMA, PRODUSAUN MATERIL, VIDA SOSIAL NO SOSIEDADEPARTE IIFORSA PRODUTIVAIha analiza sira kona-ba ema, vida sosiál no sosi...
04/06/2025

EMA, PRODUSAUN MATERIL, VIDA SOSIAL NO SOSIEDADE

PARTE II

FORSA PRODUTIVA

Iha analiza sira kona-ba ema, vida sosiál no sosiedade, sempre hare’e katak, produsaun materiál nu’udar baze ba vida umana, ho liafuan seluk, rezultadu produsaun sosiál mak hakonu nesesidade sosiedade nian.

Tenki tau iha neon katak, sosiedade labele eziste no dezenvolve-an sein produsaun materiál. Atu ezamina teze ne’e, oinsa ita imajina, bainhira atividade hotu-hotu ne’ebé ligasaun ho servisu no produsaun materiál (ezemplu, produsaun agrikola, pekuaria, hortikultura, peska, jilda, manufatura, industria, bee, eletrisidade no sst) paradu totál, automatikamente sosiedade paralizadu no sei la kontinua eziste no dezenvolve-an, ema sei mate mohu. Ne’e tanba, laiha fontes fornesimentu alimentasaun regular sustentavél ida-ne’ebé rezulta hosi atividade servisu no produsaun. Ida-ne’e mak Doug Lorimer dehan, “paralizasaun produsaun einjerál sei afeita ba destruisaun sosiedade”. Nune’e, nia afirma, sosiedade sei la eziste sein produsaun materiál.

Mezmu produsaun nu’udar kondisaun permanente, maibé, buat ida ita presiza komprende ho rasio mak, maneira oinsa sosiedade hala’o produsaun diferente kada nivél dezenvolvimentu sosiedade.
Iha produsaun, ema presiza interasaun ho natureza no interasaun entre ema. Tipu relasaun rua-ne’e, nu’udar aspeitu ne’ebé labele separa iha kualker maneira produsaun, nune’e mos relasaun entre forsa produtiva no relasaun de produsaun, ne’ebé ita labele haketak nu’udar unidade/aspeitu rua ne’ebé keta-ketak iha asuntu produsaun materiál.

Iha analiza ida-ne’e, sei lori ita ba kumpriende; saida mak forsa produtiva, oinsa relasaun de produsaun eziste no funsiona, no oinsa relasaun entre forsa produtivu ho relasaun de produsaun?
Hatan ba kestaun sira ne’e, ita presiza kumpriende katak; “forsa produtiva mak forsa ne’ebé sosiedade utiliza hodi influénsia natureza no transforma natureza”. Forsa ida-ne’e sai ponte ba hakesi relasaun no interasaun mutua entre ema ho natureza. Maibé natureza la involve nu’udar forsa produtiva iha sosiedade.

Natureza ne’e nu’udar objetu traballu universál, maibé la sinifika natureza ne’e tomak sai objetu traballu. Balun de’it hosi ne’e, no ne’e de’it mak ema jere no transforma liu-husi servisu no produsaun, balun lae.

Husi natureza mak, ema bele asesu ka hetan materia prima, liu-husi servisu. Ema transforma material prima ne’e, sai objetu materiál ba hakonu nesesidade sosiedade nian. Atu/bele dehan nune’e; ema la foti ka utiliza los de’it saida mak natureza oferese, ho kuñesimentu, abilidade no esperiénsia ne’ebé hetan liu-husi hala’o relasaun no interasaun ho natureza, posibilita ema, uja nia kapasidade transforma rekursu natureza nian sai instrumentu traballu no ho instrumentu traballu fasilita ema hala’o servisu no produsaun materiál sira sai posibél ba serve interese nesesidade sosiedade nian.

Instrumentu traballu hanesan objetu materiál ida ne’ebé hatur entre ema ho objetu traballu. Tanba natureza sei la oferese de’it rekursu sira no ema sei la hasai nia enerjia liu-husi servisu no produsaun, sein instrumentu traballu.

Instrumentu traballu iha sentidu oioin. Tuir Harnecker, instrumentu traballu iha sentidu luan no klot. Atu komprende sentidu rua ne’e; primeiru, sentidu klot mak hanesan instrumentu traballu ne’ebé ema utiliza direita ba produsaun, ezemplu, alfaiate ida utiliza makina, daun ho kabas, suku hena sai vestidu. Ita komprende ona katak, makina, daun ho kabas ne’e mak instrumentu traballu ho sentidu klot. Oinsa ho sentidu luan? segundu, sentidu luan mak hanesan; rai, edifisiu, eletrisidade, be, makina, transporte, falidadee no elementuu materiais hotu-hotu ne’ebé apoiu ema iha prosesu hala’o servisu produsaun, transforma objetu traballu sai produtu finál.

Doug Lorimer fahe instrumentu traballu ba parte haat, mak hanesan: primeiru, materiál servisu (instrumentu, makina, motor no sst); segundu, edifisiu fatin hala’o atividade servisu; terseiru, fasilidade transporte no komunikasaun; kuartu, armajenamentu rai objetu traballu.

Jeralmente ita komprende ona oinsa ema utiliza instrumentu traballu liu-husi servisu transforma objetu sai produtu utíl ida hakonu nia nesesidade. Unifikasaun entre instrumentu traballu ho objetu traballu ne’e mak iha marxismu hanaran meius de produsaun, einjerál.

Meius produsaun dezenvolve-an fazeadamente progresivu kontestualizadu tuir kuñesimentu ema nian iha kada etapa dezenvolvimentu sosiedade. Marx konsidera meius de produsaun nu’udar kondutor ne’ebé diresiona influénsia umanu hasoru natureza. Nia afirma, instrumentu traballu mak forma ruin no isin iha sistema produsaun no sai indikadór impotante iha relasaun entre ema ho natureza.

Doug Lorimer afirma teze ida katak, instrumentu traballu determina dezenvolvimentu produsaun hotu-hotu”. Ida ne’ebé separa periodu ekonomia sosiedade la’ós saida mak ema produs pelu kontrariu oinsá no ho instrumentu produsaun saida mak produs buat hotu-hotu.

Tanba instrumentu traballu nu’udar forsa ativu bele transforma objetu traballu atravesa servisu ema nian. Povu traballadór mak forsa ne’ebé ho kuñesimentu, esperiénsia no abilidade nu’udar baze ba estimula produsaun. Nune’e rezultadu produsaun ba produtu materiál saida mak eziste iha kada dezenvolvimentu sosiedade nu’udar reflexu ida hosi progresu dezenvolvimentu instrumentu traballu, no kualker progresu dezenvolvimentu instrumentu traballu nu’udar reflexu hosi kuñesimentu, esperiénsia no abilidade ema nian liu-husi rezultadu relasaun no interasaun entre ema ho natureza.

Ho ida-ne’e, ita bele halo analiza rezumidamente ida katak; ema, instrumentu traballu ho objetu traballu mak elementuu importante sira ne’ebé forma forsa produtiva. Nune’e, forsa produtiva konsiste hosi; ema-nia forsa traballu, instrumentu traballu, no objetu traballu.

Embora instrumentu traballu sai elementuu determinante iha forsa produtiva, maibé kuñesimentu, esperiénsia no abilidade ema nian sai sai elementu importante liu iha sosiedade. Ema mak kria, utiliza no hala’o operasaun ba makinas no instrumentu traballu enjerál, tuir kapasidade ema nian. Lahó ezisténsia no involvimentu ema nian, instrumentu traballu apenas objetu maten, inutíl ka abele dehan, laiha sentidu iha kontestu produsaun materiál.

Maibé, hare’e ba evolusaun tempu no relatividade sivilizasaun no ezijénsia demanda sosiedade nian, nu’udar fatór importante, impulsiona no estimula edukasaun, siénsia no teknolojia nesesariu sai relevante liu-tan hodi koresponde ezijénsia sira ho intensifikasaun no modernizasaun produsaun materiál ba hakonu nesesidade sosiedade nian.

Tanba ne’e, importánsia ida iha edukasaun no peskiza, siénsia no teknolojia, tulun ita atu deskobre instrumentu traballu saida mak efetivu liu hodi ema utiliza ba produs buat ruma hodi serve nesesidade sosiedade nian. Presiza hanoin katak, instrumentu traballu ne’ebé ema kria nu’udar konkretizasaun ida mos hosi siénsia no teknolojia.

Iha sosiedade kontemporanea, teknolojia nu’udar rezultadu ne’ebé manifesta kapasidade ema nian iha aspeitu oioin. Maibé teknolojia la sai de’it instrumentu produsaun, liu tan husi ne’e, nia bele influénsia no muda maneira oinsa ema hala’o atividade servisu no produsaun. Saida mak sai lisaun importante mai ita mak, kuantu mais dezenvolvimentu siénsia no peskiza dezenvolve teknolojia avansadu liu tan, hodi hafasil servisu hotu-hotu, iha tempu hanesan, dependénsia ema nian ba teknolojia komplexu liu tan. Doug Lorimer hare’e katak, dependénsia abilidade no esperiénsia traballador ba teknolojia produsaun nu’udar pasu ida, hosi dependénsia (jerál) sujeitu ba objetu, dependénsia fatór personál ba fator materiál , iha produsaun ida”.

Ho ida-ne’e, nia afirma tan katak, bainhira tranjisaun produsaun hosi servisu tradisionál, antigun ba makina modernu, nesesidade edukasaun, kultura no siénsia sientífiku sira apenas mellora liu-tan de’it ba atende servisu sira ho utilizasaun makina”. No ne’e, neneik ba bebeik, atividade servisu hotu ho forma utilizasaun instrumentu traballu tradisionál la relevante iha ambiente servisu hotu-hotu iha ne’ebé subtitui ona hosi teknolojia produsaun. Teknolojia produsaun sei hases ema hosi kampu traballu, papél traballadór iha asuntu produsaun apenas instrumentu komplementar. Tanbasa akontese nune’e?

Peimeiru, ativudade servisu produsaun ho utilizasaun instrumentu traballu tradisionál la efetivu hodi hatan ba demanda sosiedade; no, segundu, dezenvolvimentu siénsia no teknolojia avansadu ka sufistikadu los, iha ne’ebé, kontribui ba intensifika efetividade produsaun materiál .

Ho ida-ne’e mak Doug dehan, “nivél dezenvolvimentu forsa produtivu sukat hosi produtividade servisu sosiál. Fator importante ida iha kresimentu produtividade servisu ne’e mak, kria instrumentu traballu ida produtivu liu, teknikamente avansadu. Hadia instrumentu traballu ne’ebé iha, kria instrumentu traballu ho teknolojia foun no dezenvolvimentu fontes enerjia sai estimulu dahuluk iha dezenvolvimentu produsaun sosiál.

Dezenvolvimentu teknolojia nu’udar indikadór hodi sukat dezenvolvimentu forsa produtivu. Forsa produtivu kompleksa sufistikadu ne’e nu’udar refleksu hosi dezenvolvimentu forsa produtivu iha istoria pasadu. Tanba istorikamente, produsaun hahu hosi kria no utiliza instrumentu traballu hanesan fatuk, ai no ruin. Hafoin sira deskobre obra importante hanesan kria no utiliza ahi, deskobre bikan no sanan rai, hafoin deskobre rama ho dima no kontinua mellora ba bebeik bazeia ba situasaun kondisaun, fatin no tempu. Bainhira forsa produtivu hahu dezenvolve-an, atividade servisu hanesan peska no kasa, produsaun hortikultur, agrikola, domestifikasaun animál la dezenvolve-an.

Doug dehan, revolusaun bot iha dezenvolvimentu produsaun primitivu; tranjisaun hosi apenas foti saida mak natureza fornese ba produs nesesidade materiál ba sobrevivénsia sira liu-husi deskobrimentu téknika produsaun agrikola no pekuaria. Tranjisaun ne’e akontese iha médiu oriente iha inisiu period neolitiku 12.000 a**s.

Atividade produsaun agrikola iha inisiu apenas utiliza ai-suak no karau-dikur primitivu, no ne’e posibilita liu tan ema asesu ba instrumentu produsaun foun: rai. Maibé mudansa radikál iha produtividade produsaun agrikola akontese iha ne’ebé; deskobrimentu ba “bajak” simples ne’ebé dada hosi animál, karau. Mudansa tuir mai mak; utilija logam sai instrumentu produsaun.
Ita presiza kumpriende katak, deskobrimentu no utilizasaun instrumentu produsaun nu’udar pontu partida ba hametin relasaun entre ema ho natureza, liu tan hosi ne’e mak, ema kore-an hosi dependénsia ba natureza no domina natureza hosi servisu produsaun sira, transforma natureza ba serve sosiedade.

Instrumentu produsaun la’ós apenas instrumentu ne’ebé ema utiliza ba influénsia natureza. Mudansa signifikante hosi deskobrimentu no dezenvolvimentu instrumentu produsaun mak oinsá instrumentu traballu influénsia no determina maneira interasaun ema ho natureza liu-husi servisu produsaun? Oinsa no produtu saida mak ema prodús no liu tan husi ne’e mak, deskobrimentu no dezenvolvimentu instrumentu traballu determina divizaun tarefa servisu einjerál no partikularmente entre servisu fiziku no mentál, agrikultura no industria, tékniku no sosiál.
Kona-ba asuntu oinsa forsa produtivu determina divizaun tarefa servisu, ita sei diskute klean iha asuntu relasaun de produsaun.

Tanba ne’e nafatin akompaña publikasaun tuir mai iha pajina ne’e.

Se/saida lós mak ita-nia inimigu? Inimigu bót liu iha mundu mak, esplorasaun, opresaun, injustisa, dezigualidade, violén...
04/06/2025

Se/saida lós mak ita-nia inimigu?

Inimigu bót liu iha mundu mak, esplorasaun, opresaun, injustisa, dezigualidade, violénsia, kiak no dezempregu.

Problema sira-ne'e nu'udar unidade orgániku ne'ebé iha realsaun ba malu iha espasu dominiu kapitalizmu-imperializmu.

Kapitalismu nu'udar modu produsaun ka sistema ekonomia polítika no kultura modernu ne'ebé mosu hafoin sosiedade feudalista naksobu. Sistema ne'e nia objetivu prinsipál mak oinsa kondús sosiedade, iha sorin ida, grupu minoria halibur profitu naresin, prodús milionáriu oioin no monopolia setór vitál hot-hotu, iha sorin seluk, kria mizéria ba ema maioria, liu-liu klase proletariu oprimidu sira.

Tanba sistema ne'e nia objetivu prinsipál mak orientasaun profitu. Ho nune'e mak teri-netik dalan ba emansipasaun povu oprimidu nian. Nune'e mak, kapitalizmu ne'e rasik tenki sai inimigu komún no lahó esepsaun. Ita tenki destrui.

Ho luta naruk ba destruisaun kapitalizmu no emansipasaun povu oprimidu nu'udár kontradisaun prinsipál no antagoniku, ke labele hadame.

Ho ida-ne'e, bainhira ita sente moris sein inimigu la signifika ita-nia moris nakonu ho páz no dame! Pelu kontrariu ita mout ona iha páz no dame falsu kapitalizmu nian no hein de'it moris nu'udar esploradu. Tan ne'e mak ita presiza defini se/saida mak ita-nia inimigu no oinsá ita luta ba oho inimigu ne'e rasik hodi atinji vitoria ida lolós.

berat

Endereço

Hera
Dili

Notificações

Seja o primeiro a saber: enviamos-lhe um e-mail quando Literasia Progresivu publicar novidades e promoções. O seu endereço de e-mail não será utilizado para nenhum outro fim e pode cancelar a subscrição a qualquer momento.

Atalhos

Partilhar

Categoria