Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora

Dok mnogi asistivnu tehnologiju doživljavaju kao dodatnu pogodnost, za milijarde ljudi ona predstavlja preduvjet za obrazovanje, komunikaciju, rad, samostalnost i aktivno sudjelovanje u društvu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, više od 2,5 milijarde ljudi u svijetu treba barem jedan oblik asistivne tehnologije, a procjenjuje se da će do 2050. godine taj broj porasti na više od 3,5 milijarde. Istovremeno, gotovo milijarda ljudi danas nema pristup rješenjima koja su im potrebna.

Asistivna tehnologija može biti komunikacijski uređaj, aplikacija, prilagodba radnog ili obrazovnog okruženja, ortopedsko pomagalo ili neko drugo rješenje koje osobi omogućuje veću samostalnost i aktivnije sudjelovanje u svakodnevnom životu.

No tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Iza svake uspješne primjene asistivne tehnologije stoji stručna procjena, odabir odgovarajućeg rješenja, prilagodba potrebama korisnika te kontinuirana podrška tijekom korištenja.

Upravo zato asistivna tehnologija nije samo pitanje uređaja i aplikacija. To je pitanje pristupa, jednakih mogućnosti i prava svakog pojedinca da uči, komunicira, radi, donosi odluke i bude aktivan član zajednice.

💙 Uključivanje počinje onda kada osoba dobije podršku koja joj omogućuje da sudjeluje.

Reference:
Fernández-Batanero, J. M., Montenegro-Rueda, M., Fernández-Cerero, J., & García-Martínez, I. (2022). Assistive technology for the inclusion of students with disabilities: A systematic review.
Polgar, J. M., Encarnação, P., Smith, E., & Cook, A. M. (2025). Assistive technologies: Principles and practice (6th ed.).
Šušić, I., & Luetić, M. (2024). Upotreba asistivne tehnologije u odgojno-obrazovnom radu s učenicima s teškoćama u razvoju.
World Health Organization & UNICEF (2022). Global report on assistive technology.
World Health Organization (2024). Assistive technology: Fact sheet.
World Health Organization Regional Office for Europe (2025). New dashboard visualizes progress on assistive technology access and equity in Europe.

📚🚌 Dan hrvatskih bibliobusa

Od 1969. godine, kada je 9. lipnja u Rijeci krenula prva hrvatska pokretna knjižnica, bibliobusi donose knjige, priče i prilike za učenje ondje gdje su najpotrebniji.

Danas, u vremenu ubrzanog digitalnog sadržaja i sve kraćeg opsega pažnje, važnost čitanja postaje još izraženija. Istraživanja pokazuju da je čitanje povezano s boljim jezičnim razvojem, pažnjom, radnim pamćenjem, razumijevanjem pročitanog te razvojem izvršnih funkcija koje su temelj učenja i samoregulacije.

Posebno je važno da knjige budu dostupne svima - djeci, mladima, odraslima i starijima - neovisno o mjestu stanovanja, socioekonomskom statusu ili drugim životnim okolnostima. Bibliobusi upravo to omogućuju: smanjuju nejednakosti u pristupu znanju, potiču razvoj čitalačkih navika i podržavaju cjeloživotno učenje.

Za mnoge generacije bibliobus nije bio samo pokretna knjižnica. Bio je prvi susret s pričama koje razvijaju maštu, obogaćuju rječnik i grade temelje cjeloživotnog učenja.

Jer ponekad je dovoljan jedan autobus pun knjiga da promijeni nečiji svijet. 🧡📚

Asistivna tehnologija puno je više od uređaja, aplikacija i pomagala!

➡️ Za jedno dijete to može biti način da prvi put jasno izrazi što misli, osjeća ili treba.

➡️ Za učenika to može biti podrška koja mu omogućuje da prati nastavu na način koji njemu odgovara i aktivno sudjeluje u učenju.

➡️ Za odraslu osobu to može biti alat koji olakšava svakodnevne aktivnosti i omogućuje veću samostalnost.

Kada govorimo o asistivnoj tehnologiji, lako je usmjeriti pažnju na samu tehnologiju. Na uređaje, aplikacije i različita pomagala.

No u središtu ove priče nije tehnologija, u središtu je čovjek.

Njegovo pravo da komunicira, uči, donosi odluke, razvija svoje potencijale i bude uključen u zajednicu.

Za mnoge osobe asistivna tehnologija nije dodatna pogodnost niti luksuz. Ona je podrška koja otvara mogućnost sudjelovanja u aktivnostima koje bi bez odgovarajuće podrške bile puno teže ili nedostupne.

Zato ovo nije samo priča o tehnologiji, nego o mogućnostima.

O tome da netko može izraziti svoje misli, sudjelovati u nastavi, obavljati svakodnevne aktivnosti, povezati se s drugima i biti dio zajednice.

A to bi trebalo biti dostupno svima.

Reference:

1. Fernández-Batanero, J. M., Montenegro-Rueda, M., Fernández-Cerero, J., & García-Martínez, I. (2022). Assistive technology for the inclusion of students with disabilities: A systematic review. Educational Technology Research and Development, 70(5), 1911–1930. https://doi.org/10.1007/s11423-022-10127-7

2. Polgar, J. M., Encarnação, P., Smith, E., & Cook, A. M. (2025). Assistive technologies: Principles and practice (6th ed.). Elsevier.

3. Šušić, I., & Luetić, M. (2024). Upotreba asistivne tehnologije u odgojno-obrazovnom radu s učenicima s teškoćama u razvoju. Svjedok: Godišnjak Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, 31, 101–107. https://hrcak.srce.hr/322598

4. World Health Organization, & United Nations Children’s Fund. (2022). Global report on assistive technology. World Health Organization. https://www.who.int/publications/i/item/9789240049451

5. World Health Organization. (2024). Assistive technology [Fact sheet]. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/assistive-technology

6. World Health Organization Regional Office for Europe. (2025, May 11). New dashboard visualizes progress on assistive technology access and equity in Europe. https://www.who.int/europe/news/item/11-05-2025-new-dashboard-visualizes-progress-on-assistive-technology-access-and-equity-in-europe

Kako asistivna tehnologija može podržati komunikaciju, samostalnost i sudjelovanje u svakodnevnom životu?

Odgovore na to pitanje donosi online simpozij "Asistivna tehnologija u edukacijskoj rehabilitaciji" koji će se održati u organizaciji Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Radne skupine za asistivnu tehnologiju i Laboratorija za asistivnu tehnologiju Sveučilišta u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta,
8. lipnja 2026. u 17:30 sati.

Kroz stručna predavanja i primjere iz prakse sudionici će imati priliku saznati više o mogućnostima primjene asistivne tehnologije te njezinoj ulozi u povećanju kvalitete života osoba s invaliditetom.

📌 Više informacija o programu i predavačicama dostupno je na poveznici:
https://drive.google.com/file/d/1K9ZT-3ieU0tVLmDagbPtK9Et0k3VDkjb/view

Program možete otvoriti i skeniranjem QR koda na vizualu.

Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora upućuje čestitke prof. dr. sc. Borki Teodorović povodom dodjele Nagrade Grada Zagreba za 2026. godinu.

Prof. dr. sc. Borka Teodorović jedna je od najistaknutijih hrvatskih stručnjakinja u području edukacijske rehabilitacije i promicanja prava osoba s intelektualnim teškoćama. Svojim dugogodišnjim znanstvenim, nastavnim i društveno angažiranim radom dala je izniman doprinos razvoju inkluzivnog društva i unapređenju kvalitete života osoba s intelektualnim teškoćama.

Kao dugogodišnja profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obrazovala je brojne generacije edukacijskih rehabilitatora. Kao osnivačica i dugogodišnja predsjednica Udruge za promicanje inkluzije inicirala je razvoj inovativnih socijalnih usluga u zajednici, omogućujući osobama s intelektualnim teškoćama život uz individualiziranu podršku, aktivno sudjelovanje u zajednici i veću samostalnost.

Njezina stručnost i predanost području deinstitucionalizacije i inkluzije osoba s intelektualnim teškoćama ostavili su trajan trag u razvoju sustava podrške u Republici Hrvatskoj.

Poštovanoj kolegici od srca čestitamo na ovom vrijednom i zasluženom priznanju te joj zahvaljujemo na iznimnom doprinosu razvoju edukacijske rehabilitacije i promicanju inkluzivnih vrijednosti.

Ponekad od djece očekujemo da se prilagode svijetu kakav smo mi zamislili.

A djeci je često najpotrebnije nešto sasvim drugo, da ih pokušamo razumjeti.

Da zastanemo prije nego što procijenimo, da poslušamo prije nego što zaključimo, da pokušamo vidjeti što se krije iza ponašanja, emocija ili reakcije koju možda ne razumijemo na prvi pogled.

Svako dijete svijet doživljava na svoj način. Uči, komunicira, igra se i razvija vlastitim tempom. Kada to prepoznamo, stvaramo okruženje u kojem djeca ne moraju dokazivati svoju vrijednost, nego imaju priliku razvijati svoje potencijale, graditi samopouzdanje i osjećati da pripadaju.

Na Međunarodni dan djeteta ističemo važnost stvaranja zajednice u kojoj svako dijete ima priliku biti viđeno, prihvaćeno, podržano i uključeno.

Sretan Međunarodni dan djeteta. 💛

Uspoređivanje djece rijetko motivira.

„Pogledaj kako je on miran.“
„Tvoja sestra to može.“
„Druga djeca su to već savladala.“

Takve rečenice odrasli često izgovore nesvjesno, s idejom da će dijete tako potaknuti, ohrabriti ili “pogurati” da pokuša više.

Ali dijete u njima često ne čuje motivaciju. Čuje da nije dovoljno dobro takvo kakvo jest.

Svako dijete razvija se svojim tempom, ima svoje jače strane, svoje izazove i način na koji doživljava svijet oko sebe.

Zato je puno vrijednije primijetiti trud, mali napredak i korake koje dijete radi svaki dan, čak i kada oni možda nisu odmah vidljivi drugima.

Djeci puno više od usporedbe znači osjećaj da ih odrasli vide, razumiju i podržavaju kroz proces odrastanja i razvoja.

💛 U ozračju zajedništva, kreativnosti i vidljivog truda uloženog u svaki detalj priredbe obilježen je Dan Osnovne škole Nad lipom – ustanove koja već 96 godina ostavlja dubok i prepoznatljiv trag u području odgoja, obrazovanja i edukacijske rehabilitacije.

Bogat i raznolik program, ispunjen glazbom, scenskim nastupima, plesom i drugim kreativnim sadržajima, još je jednom potvrdio posebnost ove škole. Pozornicu su obilježili angažman i autentičnost učenika, stručna podrška djelatnika te ozračje međusobnog uvažavanja i pripadnosti koje čini temelj svakodnevnog rada škole.

‼️ Poseban značaj ima povijesna uloga škole koja seže u 1930. godinu, kada je na ovom prostoru otvoren prvi pomoćni odjel za učenike s intelektualnim teškoćama. Time je OŠ Nad lipom postavila važne temelje razvoju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Hrvatskoj.

Danas, gotovo stoljeće kasnije, škola kontinuirano razvija poticajno i inkluzivno okruženje utemeljeno na stručnosti.

Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora upućuje čestitke povodom Dana škole svim učenicima, roditeljima, djelatnicima te izražava zahvalnost za njihov kontinuirani doprinos razvoju inkluzivnog i podržavajućeg društva.

Posebne čestitke upućujemo i ravnateljici mr. sc. Almi Srni, koja svojim predanim radom iz godine u godinu stvara ozračje zajedništva, podrške i pripadnosti po kojem je Osnovna škola Nad lipom prepoznata. 💚

Danas se obilježava Dan globalne svjesnosti o pristupačnosti, dan posvećen podizanju svijesti o važnosti pristupačnosti, posebno u digitalnom okruženju.

Iako se o pristupačnosti često razmišlja tek kroz fizički prostor, ona je puno šira od toga.

Pristupačnost znači da osoba može pročitati sadržaj, razumjeti informaciju, koristiti web stranicu, pratiti video, sudjelovati u komunikaciji i samostalno doći do onoga što joj je potrebno.

To u digitalnom okruženju može značiti čitljiv tekst, dovoljan kontrast, titlove na videima, alternativni opis slika, jasne upute, jednostavniji jezik ili mogućnost korištenja sadržaja uz pomoć asistivne tehnologije.

Zato ponekad i male prilagodbe mogu promijeniti puno toga.

Upravo zato je ova tema važna i edukacijskim rehabilitatorima, koji u svom radu svakodnevno promišljaju kako ukloniti prepreke, prilagoditi podršku i omogućiti osobama s različitim razvojnim, komunikacijskim i funkcionalnim potrebama ravnopravnije sudjelovanje.

Pristupačnost nije dodatak koji se uključuje naknadno, nego važan dio načina na koji gradimo uključivije društvo.