Institut za grupnu analizu Zagreb

OVAJ PETAK, 24.4.2026. u 18:30
Tanja Frančišković: DRUŠTVENE MREŽE - NOVI PROSTOR KOINONIE
(u sklopu serije online predavanja PSIHODINAMSKI PRISTUP - za prijavu, plaćanje i link javite se na [email protected] ili [email protected])

Društvene mreže fenomen su zadnjeg desetljeća,a svoje postojanje i razvoj zahvaljuju tehnološkom napretku. Od svojeg početka 2005. godine, broj njihovih korisnika povećava se svake godine. Društvene mreže postaju sve češće područje istraživanja, posebice u području sociologije i psihologije.
Nesumnjivo, osnova sudjelovanja na društvenim mrežama je komunikacija. No ona ovdje ima svoje specifičnosti i razlikuje se od uobičajene komunikacije. Ovo dalje otvara razna pitanja: da li se ljudi lakše otvaraju kada ne postoji komunikacija licem u lice; kakve poslijedice ima činjenica da je moguće lako manipulirati svojom slikom; koliko su slike koje stvaraju sudionici o sebi stvarne?
Rezultati nekih recentnih istraživanja pokazuju da ono na što se najčešće nailazi nije idealna slika o sebi nego manje izražavanja tkz. negativnih emocionalnih stanja.
Izuzetno su zanimljivi rezultati istraživanja koji su pokazali da se iz profila na društvenim mrežama, putem analize teksta i upotrebljenih riječi, mogu sa dosta sigurnosti odrediti značajke osobnosti korisnika. Dakle, ono kako se prikazujemo na društvenim mrežana zapravo odražava našu osobnost bez obzira koliko je možda htjeli sakriti.
Psihodinamsko razumijevanje društvenih mreža može koristiti teorijske koncepte individualnog i društvenog psihološkog razvoja, posebno kroz razumijevanje potrebe za relacijom i komunikacijom sa primarnim objektima i kasnije drugim osobama u okruženju. Ova potreba na planu društva ispunjava se djelomice kroz religiju i kulturu.
U okviru grupnoanalitičke teorije, velike grupe svoj dijalog/ komunikaciju ostvaruju kroz tzv. koinoniju, osjećaj zajedništva i povezanosti. U tom smislu religiju i kulturu možemo shvatiti kao područje stalne čovjekove potrebe za komunikacijom u kontekstu koinonije.
U okolnostima tehnološkog razvitka i dosegnute razine alijenacije, društvene mreže možemo promatrati kao novo područje koinonije koje zadovoljava komunikacijske potrebe današnjeg otuđenog čovjeka.

Program # # #. stručnog sastanka IGA: Put do zdravog narcizma u grupama, 20-21.3.2026.

KLINIKA ZA PSIHIJATRIJU VRAPČE, Bolnička 32, Zagreb

PETAK, 20.03.2026.

13.00 – 14,00 Sastanak edukatora

14.00 – 15.00 Registracija

14.15 – 15.45 Velika grupa (prof. Aldo Špelić)

15.45 – 16.00 Pauza za kavu

16.00 – 17.00 Predavanje:

dr. PAULO FONDA, neuropsihijatar, trening psihoanalitičar i supervizor talijanskog psihoanalitičkog društva

„Neka razmišljanja o narcizmu“

17.00 – 17.30 Diskusija

17.30 – 18,00 Pauza za kavu

18,00 – 19.30 Mala grupa

20,00 Večera

SUBOTA, 21.03.2026.

9.00 – 10.30 Mala grupa

10.30 – 10.45 Pauza za kavu

10.45 – 12.15 Velika grupa (prof. Aldo Špelić)

12.15 – 13.30 Ručak

13.30 – 15.00 Predavanje:

dr. Silvija Topić Lukačević,dr.med.,univ.mag.med

Specijalist psihijatrije, subspecijalist psihoterapije

„Narcizam kod vođa velikih grupa“

mr. psih. Ivo Matulić , prof. grupni analitičar,psihoterapeut

„Narcizam u maloj grupi: između želje za priznajem i straha od poniženja“

15.00 – 15.15 Pauza za kavu

15.15 – 16.00 Skupština IGA

16.15 – 17.45 Mala grupa

17.45 – 18.00 Pauza za kavu

18.00 – 19.30 Velika grupa (prof. Aldo Špelić)

Sastanak je predviđen za grupne analitičare, grupne psihoterapeute, grupne terapeute i edukante i sve zainteresirane za psihoterapiju.

KOTIZACIJA ZA GRUPNE ANALITIČARE, GRUPNE PSIHOTERAPEUTE, GRUPNE TERAPEUTE: IZNOSI: 230 EURA

KOTIZACIJA ZA EDUKANTE IZNOSI: 120 EURA

KOTIZACIJA ZA NEČLANOVE INSTITUTA: 250 EURA

UMIROVLJENICI NE PLAĆAJU KOTIZACIJU.

Kotizacija se uplaćuje PRI DOLASKU ILI na: Žiro račun: INSTITUT ZA GRUPNU ANALIZU, Nova cesta 130 a, Zagreb.

IBAN: HR4823600001102253477

Model plaćanja: HR 99 ili HR 00

SVA SU DOGAĐANJA UKLJUČENA U KOTIZACIJU.

Prijave za sudjelovanje na e-mail: [email protected] ili [email protected]

Osoba za kontakt: Andreja Hlebić

(PHOTO: Title: Maskid Creator: Vallimäe-Mark, Lüüdia (autor) Date: 1969 Providing institution: Tartu Art Museum Aggregator: Estonian e-Repository and Conservation of Collections Providing Country: Estonia CC0 Maskid by Vallimäe-Mark, Lüüdia (autor) - 1969 - Tartu Art Museum, Estonia - CC0.)

OVAJ PETAK, 27.2.2026 u 18:30
Tanja Frančiškovoć: UMJETNOST I PSIHOTERAPIJA
(u sklopu serije online predavanja PSIHODINAMSKI PRISTUP - za prijavu, plaćanje i link javite se na [email protected] ili [email protected])

Umjetnost i psihoterapija povezane su na više različitih načina. Razni psihoterapijski teorijski koncepti nastojali su pridonijeti razumijevanju umjetničkog čina. Psihoanaliza stoji na stanovištu da je umjetnički čin zapravo povezan sa umjetnikovim najranijim životnim iskustvima koja se prezentiraju kroz simbole, bilo individualne, bilo kolektivne u umjetničkom djelu. Psihoanalitičari su potvrdu svojih teza nalazili u analizi umjetničkih djela. Umjetnost se zadnjih sedamdesetak godina počela koristiti u terapijske svrhe pri čemu ona olakšava rad na emocijama i pomaže samorazumijevanje. Korištenje umjetničkih sredstava u kreativnom izražaju osnova su kreativnih psihoterapijskih postupaka poput likovne terapije, biblioterapije, terapije plesom/pokretom i muzikoterapije koji su danas općeprihvaćeni unutar terapijskih programa. Konačno, ne smijemo zaboraviti da je sam psihoterapijski proces zapravo jedinstveni kreativan čin koji ima više dodirnih točaka sa umjetničkim procesom.

Ključne riječi:psihoterapija, umjetnost, psihoterapija,psihoanaliza

René Magritte, La Décalcomanie, 1966© Adagp, Paris 2016 © Photothèque R. Magritte / Banque d’Images, Adagp, Paris, 2016

online grupe za terapeute 😊

Prijavite se do 31.1. za ranu kotizaciju!

PSIHODINAMSKI PRISTUP 2026

vrijeme održavanja: petkom, 18:30 - 20:30, online

Raspored izlaganja:

27.02.2026.
Tanja Frančišković: Umjetnost i psihoterapija

24.04.2026.
Tanja Frančišković: Društvene mreže-novi prostor koinonie

16.10.2026.
Amra Delić, Esmina Avdibegović: Perspektiva primjene srednje grupe u terapijskom i neterapijskom kontekstu

04.12.2026.
Ivan Begovac: Specifičnosti psihodinamskog liječenja djece i adolescenata

Prijave na [email protected]. Kotizacija iznosi 60 eura za sva 4 predavanja. Kotizacija se uplaćuje se na Institut za grupnu analizu, Nova cesta 130A, Zagreb IBAN: HR4823600001102253477. Model plaćanja HR99 ili HR00.
Molimo da se prijavite na vrijeme, jer prijava u zadnji čas stvara problem u slanju LINKA. Samo prijavljeni dobit će Link za zoom.

Samo oni s plaćenom kotizacijom bit će bodovani.

OVAJ PETAK, 28.11.2025. u 18:30.
Ljiljana Moro: VAŽNI DRUGI I GRUPNI MATRIKS; OD FOULKESA DO HOPPERA

(u sklopu serije online predavanja PSIHODINAMSKI PRISTUP - za prijavu, plaćanje i link javite se na [email protected] ili [email protected])

S.H.Foulkesa je privukla grupa jer je prepoznao i dalje istraživao međuljudske odnose. Smatrao je da se u grupi razvijaju odnosi i gradi mreža odnosa, postaju jedni drugima važni Drugi. Naime, članovi grupe više znaju jedan o drugome nego što to zna bilo tko od članova obitelji i prijatelja. Krug je značio granicu između vanjskog svijeta i grupe. Taj je fenomen nazvao grupnim matriksom. Ova interaktivna mreža koja se uspostavlja između pojedinaca u grupi zajednička je operativna osnova koja određuje značenje onoga što se događa u grupi. Ovim pristupom bilo je moguće analizirati osobu i grupu u cjelini na svjesnoj i nesvjesnoj razini. Tu nevidljivu mrežu novostvorenih odnosa Foulkes je nazvao grupni matriks. Razlikovao je temeljni, dinamički i osobni matriks. Temeljne naznake osobnog matriksa postavio je Foulkes a dalje su ga teorijski koncipirali kroz meta matriks Morris Nitsun, Farhad Dalala, Robi Friedman, Dick Blackwell i Earl Hopper. Svi su oni došli do novih saznanja o osobnom ili meta matriksu ili socijalnom nesvjesnom kroz opserviranja svojih terapijskih grupa. Pokušat ću prikazati specifičnosti doprinosa u razumijevanju trostranog matriksa svakoga od njih ponaosob.

Prof. dr. sc. Ljiljana Moro, dr. med., neuropsihijatar i subspecijalist iz psihoterapije. Edukator iz grupne analize i analitičke psihoterapije.

OVAJ PETAK, 7.11.2025. u 18:30.
Esmina Avdibegović: SIMBOLIZAM I SIMBOLIZACIJA U PSIHOSOMATSKIM STANJIMA

(u sklopu serije online predavanja PSIHODINAMSKI PRISTUP - za prijavu, plaćanje i link javite se na [email protected] ili [email protected])

Psihoanalitičko objašnjenje i razumijevanje psihosomatske bolesti i somatskog simptoma može se, u najširem smislu, promatrati kroz dva glavna pristupa; jedan koji vidi simptom kao proizvod psihičkog konflikta (s njegovim temeljnim nesvjesnim fantazijama) i drugi koji stavlja naglasak na nedostatak u
psihičkoj strukturi pacijenta i sposobnosti simboličkog funkcioniranja. Oba pristupa se mogu dovesti u vezu s načinom kako je gledan somatski simptom u kontekstu psihoanalitičkog simbola i simboličke funkcije. U ovom radu dat je sažet pregled razvoja koncepta simbolizma i simbolizacije u
psihoanalitičkoj teoriji, te teorijski pogled na ulogu i funkciju simbolizma i simbolizacije u razumijevanju psihosomatske bolesti.

Ključne riječi: simbol, simbolizam, simbolizacija, somatski simptom, psihosomatska bolest

Esmina Avdibegović, neuropsihijatar, grupni analitičar i edukator iz grupne analize, član IGA Zagreb, profesor emeritus Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli (BiH)

PROMJENE U RASPOREDU - PSIHODINAMSKI PRISTUP:

7.11.2025. Esmina Avdibegović: SIMBOLIZAM I SIMBOLIZACIJA U PSIHOSOMATSKIM STANJIMA

28.11. 2025. Ljiljana Moro: GRUPNI MATRIKS I VAŽNI DRUGI

30.1.2026. Tanja Frančišković: UMJETNOST I PSIHOTERAPIJA

OVAJ PETAK, 26.9.2025. u 18:30.
Vesna Grgić, Iva Nemčić Moro: PSIHOSOMATIKA I AGRESIJA

(u sklopu serije online predavanja PSIHODINAMSKI PRISTUP - za prijavu, plaćanje i link javite se na [email protected] ili [email protected])

U našem kliničkom radu često smo se susretale s pacijentima s psihosomatskim bolestima koji su tražili pomoć psihijatra. U ovom radu razmatramo teorijske koncepte pojma agresije i njihovu povezanost s pojavom, simptomima i tijekom psihosomatskih bolesti. Je li agresija emocija ili crta ličnosti, na koji način se prezentira u psihoanalitičkom procesu? Primjeri iz naše kliničke prakse prikazuju različite manifestacije agresije kod pacijenata s psihosomatskim bolestima i ukazuju na teškoće u psihoterapijskom radu, osobito vezano uz kontratransferne osjećaje.

Ključne riječi: psihosomatski, agresija, agresivnost, nagon za agresijom, psihoterapija

Vesna Grgić, dr. med., psihijatar, uža specijalnost psihoterapija, grupni analitičar, edukator iz psihoanalitičke psihoterapije, Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu, KBC Zagreb

Dr.sc Iva Nemčić Moro, dr.med. psihijatar, psihoterapeut, edukator iz grupne analize i psihoanalitičke psihoterapije, privatna ordinacija Zagreb

(predavanje Tanje Frančišković UMJETNOST I PSIHOTERAPIJA bit će održano 7.11.2025.)