Medinski glas mudrosti dobrih ljudi
utorak, 21. safer 1448.h.g./ 04.08.2026.god.
389. Izgradnja srca tugom!?
Malik ibn Dinar je kazao: „Ako u srcu nema tuge, ono se opusti i propadne, kao što propadne i kuća u kojoj niko ne stanuje.“
Ako čovjekom ovlada tuga i ona dugo potraje, tada se čovjek udaljava od onoga što Allah Uzvišeni želi od Svojih robova – a to je da ostave pretjeranu tugu.
To je uputa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je od tuge tražio zaštitu kod Allaha Uzvišenog.
Tuga je, u osnovi, ono čemu je zabranjeno prepustiti se i od čega se traži Allahova zaštita.
Šejtan nastoji rastužiti čovjeka, jer time mu pritisne srce, oslabi ga i udalji od njegovog cilja i svrhe.
Allah Uzvišeni je, opisujući Svoje iskrene i pobožne robove, rekao: „ I neka se ničega ne boje i ni za čim neka ne tuguju Allahovi štićenici.“ (Junus, 62)
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, često je učio dovu tražeći zaštitu od brige i tuge, kao što prenosi Enes, radijallahu anhu, da je služio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, I kada god bi na putovanju gdje odsjeo čuo sam ga kako puno moli:
اَللَّهُمَّ إِنِّي أَعُوذُ بِكَ مِنَ الْهَمِّ وَالْحَزَنِ وَالْعَجْزِ وَالْكَسَلِ وَالْبُخْلِ وَالْجُبْنِ وَضَلْعِ الدَّيْنِ وَغَلَبَةِ الرِّجَالِ'
Allāhumme innī eūzu bike mine-l-hemmi vel-hazeni vel-adžzi vel-keseli vel-buhli vel-džubni ve dal'id-dejni ve galebetir-ridžāli.
„Allahu, utječem Ti se od brige, tuge iznemoglosti, lijenosti, škrtosti, plašljivosti, tereta duga i ugnjetavanja ljudi.“
Međutim, tuga koja oživljava i izgrađuje srce jeste ona koja je praćena razmišljanjem, nakon koje slijedi valjano djelo, a koju učvršćuju strah i bogobojaznost.
To je tuga koju čovjek osjeća zbog nepokornosti Allahu Uzvišenom, tuga koju čovjek osjeća zbog svog nemara u izvršavanju ibadeta, tuga koju čovjek osjeća zbog svog izgubljenog vremena u onome što ne koristi, te tuga koju čovjek osjeća zbog stanja muslimana koje ranjava srca, ispunjava ih bolom i navodi oči na suze.
Sama tuga je prirođena čovjeku.
Ona se javlja kada ga snađu brige i nevolje, a to je stanje koje obuhvata i vjernike.
Zato će stanovnici Dženneta reći: „…Hvaljen neka je Allah" – govoriće – "koji je od nas tugu odstranio...“ (Fatir, 34)
A Allahov vjerovjesnik Jakub, alejhis-selam, rekao je: „Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim...“ (Jusuf, 86)
Er-Ragib je kazao:
„Tuga nije nešto što čovjek bira svojom voljom, već se zabrana u suštini odnosi na činjenje onoga što tugu uzrokuje i na njeno svjesno stjecanje.“
Nije, dakle, pohvalna ona tuga koja vodi očaju i gubitku nade u Allahovu milost i olakšanje.
Ono što je pohvalno jeste strah koji sabire raspršene misli srca i usmjerava ih ka Ahiretu, pa čovjek ne bude zaokupljen samo dunjalukom, nego razmišlja o svojim djelima: kakva su bila, u kakvom su stanju učinjena i hoće li biti primljena ili odbijena!?
Uz to osjeća tugu zbog straha od lošeg završetka i loše završnice života.
Takva tuga je tuga sjedinjena sa strahom i prožeta iskrenom bogobojaznošću prema Uzvišenom Allahu.
O sebi i svojim djelima mislimo!
Za grijehe i propuste Allahu se pokajmo i dovom Ga zamolimo:
Gospodaru, nemoj nam uskratiti prijateljstvo čestitih i društvo najboljih, podari nam berićet i objedini nam dobro u životu i vjeri.
Nazif Garib
Hanefijski mezheb
Bosanski muslimani organizirani u Islamskoj zajednici, slijede ehli sunnetski hanefijsko-maturidijski mezheb. Njegovi izvori su jasni, a temelji čvrsti. do 656.
Medh'hebi Hanefi - Hanefijski Mezheb - Hanefi mezhebi - المَذْهَبُ الحَنَفِيُّ
Imami a’dham – Imami më i madh, udhëheqësi i muxhtehidëve, Ebu Hanifeh El-Kufi El-Bagdadi, një nga katër imamët më të mëdhenj të ehli sunetit. Naš cilj, niukom slučaju, nije pobijanje neospornih argumenata koje navode druge pravne škole (mezhebi) , već samo iznošenje na površinu argumenata na kojima hanefijska pravna
03/08/2026
📜 Iz historije: ⚜️Veliki Bošnjački intelektualci: Hamdija Kreševljaković, Edhem Mulabdić, Muhamed Hadžijahić (desno u bijelom mantilu). Sarajevo 1937. godine.
03/08/2026
https://hanefijskimezheb.wixsite.com/bosna/post/ispovijesti-en-spijuna
Ispovijesti jednog engleskog špijuna Ispovijesti jednog engleskog špijuna, Hakikat kitabevi, februar 2024.Prvo poglavlje. Četvrti dio.…Kada sam (op. lektora: Hemfer) stigao u Basru, smjestio sam se u džamiju.Imam džamije bio je sunija, Arap, koji se zvao šejh Omer Tai. Kada sam ga upoznao, počeo sam s njim razgovarati. On je ve...
TRI VRSTE LJUDI
El-Me'muun je rekao:
"Tri su vrste ljudi; jedni su poput hrane, ne možeš bez njih, trebaš njihovo društvo svaki dan.
Drugi su poput lijeka, trebaš ih s vremena na vrijeme.
A treći su poput bolesti, ne trebaju ti nikada, ali kada ih sretneš, osjećaš se loše nego vrijeme poslije toga."
El-Adabu'n-nafia'ah, str. 11
Prevod sa arapskog: Ismet Purdić
03/08/2026
03/08/2026
Klanjanje 4 rekata namaza prije i
poslije hutbe
Shodno El-fikhu-l-islamijje ve edilletuh (komparativni fikh 4 mezheba) dr. Vehbe ez-Zuhajlija, podnaslovu Sunneti i mekruhi džume, dr. Ez-Zuhajli, pod tačkom 9, kaže ovako:
"Klanjanje četiri rekata prije džume (džumanske hutbe) i poslije nje (poslije džumanskog farza), kao što je na podne-namazu je mustehab kod većine, zato što je Poslanik, a.s. "prije džume klanjao 4 rekata." (Bilježi Ibn Madže), zato što su ashabi prije džume klanjali 4 rekata i zato što je Ibn Mesud klanjao i prije i poslije džume 4 rekata." (2. tom, 305.-306.)
Kod najstarije pravne škole, hanefijske, kojij pripadaju i Bošnjaci, je pritvrđeni sunnet, shodno šejhul islamu ibn Abidinu:
Propisano je kao pritvrđeni sunnet (sunnet mu'akkede) četiri rekata prije podne-namaza, četiri rekata prije džume i četiri rekata poslije nje s jednim selamom... Riječi "i četiri prije džume" znače da su ti rekati po svojoj formi i pravnim propisima identični četirima rekatima prije podne-namaza.
Rekao je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem:
"Kada neko od vas klanja džumu, neka poslije nje klanja još četiri rekata." (Muslim)
I rekao je, alejhisselam:
"Ko bude redovno klanjao četiri rekata prije i četiri rekata poslije podne-namaza bit će zabranjeno Vatri da ga prži!" (Ebu Davud i Tirmizi - sahih)
Abdullah ibn Mesud, radijallahu anhu, klanjao je prije hutbe i džumanskog farza četiri rekata, što je zabilježio Abdurrezzak u "Musannefu" (2/247), a Ibn Hadžer je njegovu predaju ocjenio sahihom (Vidi: "Telhisu-l-habir", 2/74.) Slično je zabilježio i Ibn Ebi Šejbe u svom "Musannefu" (1/463).
Abdurrezzak, također, bilježi da je Ibn Mesud, radijallahu anhu, naređivao da se prije džuma-namaza klanjaju četiri rekata (Musannef, 2/247), a prenosioce njegove predaje Ibn Hadžer smatra pouzdanim (sikât). (Vidi: Ed-Diraje fi tahridži-l-Bidaje, str. 218) Iako je ova predaja mevkuf-sahih, Ibn Mesud, radijallahu anhu, nije mogao naređivati nikakav ibadet po slobodnoj procjeni, bez da je to vidio kod Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem!
Allahumme salli ala sejjidina Muhammedin ve alihi ve sahbihi ve sellim!
Medinski glas mudrosti dobrih ljudi
ponedjeljak, 20. safer 1448.h.g./ 03.08.2026.god.
388. Djela čestitih i djela grješnika !?
Malik ibnu Dinar je kazao: „Srca čestitih gore od želje za činjenjem dobrih djelima, a srca grješnika gore od želje za činjenjem grijeha. (Znajte) Allah vidi ono što vas zaokuplja i (zna) čime su vam srca ispunjena, pa dobro pogledajte o čemu brinete i čime ste zaokupljeni –Allah vam se smilovao.“
Allah, Uzvišeni, čestite ljude upućuje na pokornost i ibadet.
Njihova srca ispunjava ljubav prema Njemu Uzvišenom, a onda se ta ljubav odražava na njihova djela.
Zato oni ne čine nijedan korak bez iskrene i plemenite namjere, njihovo vrijeme ispunjeno je ibadetom, a njihovi dani dobrim djelima i dobročinstvom.
Jezid Er-Rekkaši je kazao: „Čestiti ljudi imaju uzvišene (ciljeve i) težnje koje ih vode ka činjenju dobrih djela. Dovoljno je čovjeku kao vrijednost da ga njegova težnja (i cilj) vodi iz dobra u još veće dobro.“
Nasuprot njima, ljudi kiji čine grijee i razvrat svojim su mnogobrojnim grijesima prekrili srca.
Na njima se nataložila hrđa grijeha, jer grijesi na srca djeluju poput bolesti na tijelo.
Srce pokazuje ono čime je ispunjeno, pa kada je ispunjeno zlom i težnjom za griješenjem, i čovjekovi udovi krenu tim putem: čine grijehe i zlo, te siju smutnju.
Davud et-Ta'i je kazao: „Svaka duša pokazuje ono čime je zaokupljena: neko je zaokupljen dobrom, a neko zlom.“
I čestiti i grješnici imaju svoje težnje i ciljeve, brige i preokupacije.
Zato neka se svaki zapita:
Šta bira?
Čime je njegovo srce zaokupljeno?
Kakva je njegova težnja?
Šta mu je glavni cilj u životu?
Neka dobro razmisli gdje sebe svrstava i čime dopušta da mu srce bude ispunjeno.
Gospodaru, naše duše oplemeni takvalukom, od nas udalji sve što kalja našu dušu jer Ti to najbolje možeš, Ti Si njen zaštitnik i pomagač.
Nazif Garib
Radi ovog videa sam mahsuz konsultovao El-fikhu-l-islamijju ve edilletuh (komparativni fikh 4 mezheba) dr. Vehbe ez-Zuhajlija.
U podnaslovu Sunneti i mekruhi džume, dr. Ez-Zuhajli, pod tačkom 9, kaže ovako:
"Klanjanje četiri rekata prije džume (džumanske hutbe) i poslije nje (poslije džumanskog farza), kao što je na podne-namazu je mustehab kod većine, zato što je Poslanik, a.s. "prije džume klanjao 4 rekata." (Bilježi Ibn Madže), zato što su ashabi prije džume klanjali 4 rekata i zato što je Ibn Mesud klanjao i prije i poslije džume 4 rekata." (2. tom, 305.-306.)
Mislim da prva osoba na videu nije dekretirani imam, bez obzira što je obučen u džubu i ahmediju.
O isticanju partikularnih mišljenja nehanefijske uleme u onlajn prostoru na bosanskom jeziku, mogli bi se tomovi studija napisati.
P.S. Vehabije, drevni neprijatelji ehli sunneta koriste tekijju, pretvaraju se da su sunije, da bi došli na pozicije imama i da bi tako odvraćali muslimane od ehli sunnetskih mezheba navidećibih u vehabijsku sektu, mudžessimsku vjeru koja je kufr, haridžijsku doktrinu i sataraš islamsko pravo. Upoznaj vehabizam da bi ga se sačuvao!
Click here to claim your Sponsored Listing.
Location
Contact the school
Address
71000