Docomomo BH

Međunarodna naučna konferencija „Partizansko spomen-groblje u Mostaru“ održana je u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, 26. maja 2026. godine. Organizatori konferencije su Centrar za istraživanje i valorizaciju graditeljskog naslijeđa VAM i Historijski muzej BiH.

Ovaj događaj je okupio arhitekte, konzervatore, historičare, historičare umjetnosti, kustose, muzeologe, pejzažne arhitekte i istraživače memorijalne baštine oko pitanja: kako čuvati spomenik koji je složena topografska, simbolička i društvena konstrukcija? Partizansko spomen-groblje u Mostaru može se čitati kao kamena knjiga grada, istovremeno nekropola i vrt, mjesto u kojem opomena i sjećanje ne pripadaju jednom prošlom vremenu, nego ostaju otvoreno ogledalo budućnosti Mostara.

Program konferencije prepoznao je memorijalno groblje kao najugroženiji dio šireg Bogdanovićevog opusa u Bosni i Hercegovini, te u pravom trenutku otvara pitanje pripreme nominacionog dosjea za UNESCO Listu svjetske baštine. Time je konferencija izašla iz uobičajenog akademskog i komemorativnog okvira i prešla u prostor društvene odgovornosti prema ovom jedinstvenom spomeniku, ali i arhitekti.

Prva sesija, „Arhitektonski kod Bogdana Bogdanovića: Od lične kosmogonije do savremenih vrijednosti“, otvorila je pitanje mjesta mostarskog spomen-groblja u cjelini autorovog opusa, kao i napetost između partikularnog i univerzalnog. Druga sesija usmjerila je pažnju prema historijskom kontekstu, Narodnooslobodilačkoj borbi, spomen-pločama, imenima i odnosu prema stećcima. Treća sesija otvorila je pitanja politike sjećanja, konflikta, zaborava i muzeološke reanimacije, dok je četvrta bila posvećena integralnoj zaštiti, vodi, pejzažu i savremenom životu kompleksa.
U ovom rasporedu tema mogla se prepoznati gotovo bogdanovićevska struktura mišljenja: od kozmološkog znaka do kanala za vodu, od akronekropole do korijena čempresa, od ideje grada do jedne izgubljene ploče. Upravo ta sposobnost da se mitsko i tehničko, arhetipsko i arhivsko, simboličko i infrastrukturno sagledaju zajedno, čini ovu konferenciju posebno značajnom.

U radovima posvećenim vodi i pejzažu otvoreno je možda najkonkretnije pitanje buduće obnove: kako obnoviti spomenik koji je istovremeno infrastruktura i metafora. Voda se u mostarskoj nekropoli ne može razumjeti samo kao tehnički sistem, niti samo kao element degradacije. Ona pripada samoj semantici mjesta. Ona je trag kretanja, znak pročišćenja, i potencijalni uzrok propadanja.

Sudionici su se osvrnuli i na činjenicu da spomenici ne nestaju samo fizički. Oni umiru i administrativno, simbolički, interpretativno: kroz neodržavanje, kroz prešućivanje, kroz promjenu jezika kojim društvo govori o vlastitoj prošlosti. U tom smislu, Partizansko spomen-groblje u Mostaru nije samo konzervatorski problem, nego simptom odnosa prema antifašističkom naslijeđu, modernoj arhitekturi i samoj mogućnosti zajedničkog pamćenja. Upravo se tu nalazi i jedan od ključnih zadataka Docomomo BiH: da modernu baštinu ne brani samo kao stilsku epohu, nego kao etički horizont arhitekture.

Mostarsko Partizansko spomen-groblje jedan je od rijetkih prostora u kojem se arhitektura usudila misliti grad mrtvih kao analogiju grada živih. Njegova snaga nije u dominaciji nad pejzažom, nego u sposobnosti da pejzaž pretvori u nosioca kolektivnog pamćenja.

Zato njegova obnova ne može biti samo materijalna restauracija. Ona mora biti obnova odnosa: prema Mostaru, prema antifašističkom naslijeđu, prema modernoj memorijalnoj arhitekturi, prema spomeniku kao otvorenom djelu koje pripada svima. Bogdanović je o mostarskoj nekropoli zapisao: „Partizanska nekropola je bila Mostar u malom, replika grada na Neretvi, njegov idealni dijagram.“

Autorica teksta: Dr. Aida Idrizbegović Zgonić

Sutra budite dio ovog važnog događaja:
Međunarodna naučna konferencija „Partizansko spomen-groblje u Mostaru“

"Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Centar za istraživanje i valorizaciju graditeljskog nasleđa VAM organizuju međunarodnu naučnu konferenciju „Partizansko spomen-groblje u Mostaru“,
koja će biti održana u utorak, 26. maja 2026. godine u Historijskom muzeju Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Hercegovine u Sarajevu.

Konferencija je posvećena jednom od najznačajnijih djela memorijalne arhitekture na prostoru bivše Jugoslavije – Partizanskom spomen-groblju u Mostaru, remek-djelu arhitekte. Ovaj nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine danas se nalazi između dugogodišnjeg zanemarivanja i sve intenzivnijih nastojanja da se osigura njegova trajna zaštita, obnova i međunarodno
priznanje.

Konferencija se održava u trenutku kada je u Bosni i Hercegovini pokrenuta inicijativa za nominaciju spomenika Bogdana Bogdanovića na UNESCO Listu svjetske baštine, te ima za cilj
otvoriti interdisciplinarni dijalog o očuvanju i valorizaciji ovog izuzetnog memorijalnog kompleksa, ali i šireg opusa Bogdanovića u Bosni i Hercegovini i regionu."

Više informacija:

Međunarodna naučna konferencija „Partizansko spomen-groblje u Mostaru“ Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Centar za istraživanje i valorizaciju graditeljskog nasleđa VAM organizuju međunarodnu naučnu konferenciju „Partizansko spomen-groblje u Mostaru“, koja će biti održana u utorak, 26. maja 2026. godine u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Saraje...

Nedavno smo u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine obilježili preuzimanje privatnog arhiva Hasana Ćemalovića u Arhiv moderne arhitekture Bosne i Hercegovine. U punom lobiju Historijskog muzeja, kroz razgovor sa Hasanom Ćemalovićem i Mladenom Gvozdenom i predavanje Tamare Bjažić Klarin, naučili smo mnogo o stručnim i administrativnim sistemima na koje se naslanjala arhitektonska produkcija Socijalističke Jugoslavije, kao i o ličnim projektantskim vrijednostima, metodama i strategijama Ćemalovića i Gvozdena. Takođe smo, sa zadovoljstvom, najavili skoro preuzimanje privatnog arhiva Mladena Gvozdena. Dijelimo nekoliko fotografija sa ove inspirativne večeri neposrednog prenosa znanja naših uvaženih kolega.

Povodom Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina, poznatog i kao Svjetski dan kulturne baštine, a koji se obilježava 18. aprila, dijelimo sa vama fotografije spomenika i reljefa vajara Marijana Kockovića (1923-91) iz 1964. Naišli smo na njega neplanirano, na terenskoj nastavi sa studentima u mjestu Hum pored Trebinja. Spomenik je usamljen, u dvorištu prazne osnovne škole, u nekad vibrantnom naselju i čvorištu željezničkog saobraćaja.

Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina, obilježava se kako bi se podigla svijest o raznolikosti i osjetljivosti kulturne baštine. Utemeljen od strane UNESCO-a 1983. godine.

U prijatnoj atmosferi u četvrtak, na promociji sjajne knjige Crnogorska arhitektura 1945–1970: Refrakcije korbizijanskog principa, autora Slavice Stamatović-Vučković i Danila Bulatovića, Docomomo Bosna i Hercegovina je spomenut nekoliko p**a. Hvala Slavice i Danilo, duo fantastiko Docomomo Montenegro, radujemo se vašim novim istraživanjima i budućim saradnjama. Čestitamo Matici Crnogorskoj na odličnom izdanju!

Povodom 15. aprila, Svjetskog dana umjetnosti, strukovna udruženja iz Bosne i Hercegovine obraćaju se javnosti s ciljem da istaknu neprocjenjiv značaj umjetnosti i kulture za društvo u cjelini.

✅ Čitaj više na KULTURA BA ⬅️

📍 Podgorica – Arhitektonski fakultet (Amfiteatar, 2. sprat)
📅 četvrtak, 16. april 2026.
🕖 u 19 časova

Sutra, u 18.00 sati u Historijskom muzeju BiH, imaćemo priliku čuti predavanje "Laboratorij stambene izgradnje između Istoka i Zapada: arhitektura Jugoslavije i UIA 1950ih godina," Tamare Bjažić Klarin sa Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. U nastavku donosimo apstrakt predavanja i biografiju predavača:

Laboratorij stambene izgradnje između Istoka i Zapada: Arhitektura Jugoslavije i UIA 1950ih godina,

Nakon razlaza sa Sovjetskim Savezom, Jugoslavija se u kontekstu blokovske politike 1950-ih na geopolitičkoj karti svijeta pozicionira uz načela Ujedinjenih Naroda – tolerancije, međunarodne suradnje i održivog razvoja. Za gospodarski i kulturno zaostalu zemlju, teško razorenu u Drugom svjetskom ratu, međunarodna suradnja s Istokom i Zapadom postaje ključna za prijenos znanja nužnog za obnovu, industrijalizaciju i elektrifikaciju, uključujući područje arhitekture i urbanizma, u kojem su tijekom 1950-ih prioritet društveni standard – stanovanje, osnovno obrazovanje i zdravstvena zaštita.
Zahvaljujući takvoj razvojnoj politici, Jugoslavija se tijekom 45 godina svoga postojanja profilira kao propulzivan laboratorij europskih stambenih praksi, koje se prenose kroz različite modalitete i prilagođavaju potrebama socijalističkog društva. U diseminaciji glavnu ulogu imaju časopisi i međunarodne strukovne organizacije među kojima je Savez arhitekata Jugoslavije (SAJ), osnovan 1951. godine, odabrao Međunarodno udruženje arhitekata (UIA), organizaciju kojoj je, kao i SAJ-u, stanogradnja – tada globalno relevantan problem – jedno od glavnih područja djelovanja 1950ih. Kroz seriju kongresa UIA i vlastitih savjetovanja, koji se tematski i vremenski isprepliću, SAJ je postavio temelje izgradnje stambenih zajednica, planiranja grada, standarda stanovanja i razvoja i vlastitih cjelovitih prefabriciranih montažnih sustava.
Predavanje će prikazati kako je ova suradnja 1950-ih godina oblikovala ključne aspekte arhitektonskog i urbanističkog razvoja stanogradnje socijalističke Jugoslavije u fokusu projekta Housing.Yu – Pravo na stan: produkcija prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945. –1991.).

——

Tamara Bjažić Klarin je znanstvena savjetnica u Institutu za povijest umjetnosti. Dobitnica je stipendija francuske vlade i Švicarske nacionalne zaklade za znanost, te je bila akademski gost na ETH Zürich. Od 2025. godine voditeljica je ERC projekta Pravo na stan: produkcija prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945–1991).
Autorica je nagrađivanih knjiga Ernest Weissmann: društveno angažirana arhitektura, 1926. –1939. i Za novi, ljepši Zagreb! – arhitektonski i urbanistički natječaji međuratnog Zagreba, 1918. – 1941. S Ljiljanom Kolešnik uredila je knjigu French Artistic Culture and Central-East European Modern Art.
Mentorica je i predavačica na doktorskim studijima u Zagrebu, Zadru i Ljubljani. Autorica je i koautorica nekoliko izložaba (Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Galerija Klovićevi dvori, Tehnički muzej Nikola Tesla, svi u Zagrebu) te članica savjetodavnog odbora izložbe Towards a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia, 1948–1980 (MOMA, New York). Koautorica je i dokumentarnih filmova o arhitekturi (Hrvatska televizija) te je jedna od osnivačica Docomomo Hrvatska.

Arhiv moderne arhitekture Bosne i Hercegovine, zajednički projekat Docomomo BiH/AABiH i Historijskog muzeja BiH, postaje bogatiji za vrijedan novi legat! Više detalja o ceremoniji preuzimanja privatnog arhiva Hasana Ćemalovića pročitajte putem linka:

Poziv na ceremoniju polaganja legata Hasana Ćemalovića u Arhiv moderne arhitekture Bosne i Hercegovine Pozivamo vas na ceremoniju preuzimanja privatnog arhiva Hasana Ćemalovića Ćeme u Arhiv moderne arhitekture Bosne i Hercegovine, koja će biti održana 9. aprila, u 18.00 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Pozivamo vas na ceremoniju preuzimanja privatnog arhiva Hasana Ćemalovića Ćeme u Arhiv moderne arhitekture Bosne i Hercegovine, koja će biti održana 9. aprila, u 18.00 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Kao i u ranijim sličnim prilikama, ceremonija će biti praćena programom koji tematizira modernu arhitekturu Socijalističke Jugoslavije: predavanje “Laboratorij stambene izgradnje između Istoka i Zapada: Jugoslovenska arhitektura i UIA 1950ih godina,” Dr. Tamare Bjažić Klarin sa Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, pod pokroviteljstvom Evropskog naučnog vijeća i razgovor o kulturi struke i sistemu stambene izgradnje Socijalističke Jugoslavije sa arhitektom Hasanom Ćemalovićem i posebnim gostima Ceremonije - arhitektom Mladenom Gvozdenom i inžinjerom građevine Berislavom Buljanom. Pridružite nam se u obilježavanju polaganja još jednog značajnog legata u Arhiv moderne arhitekture BiH!