Odsjek za arheologiju, Univerzitet u Sarajevu - Filozofski fakultet

❗❗❗Važno obavještenje❗❗❗

📜Pravilnik o arheološkim iskopavanjima i istraživanjima Federacije BiH

Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine je na svojoj službenoj stranici objavilo Pravilnik o arheološkim iskopavanjima i istraživanjima Federacije BiH.

Pravilnikom se uređuju načela, mjere i postupci arheoloških istraživanja, zaštite, očuvanja i korištenja kulturno-historijskog nasljeđa, radi osiguranja trajne vrijednosti.

Pravilnik o arheološkim iskopavanjima i istraživanjima Federacije BiH

U okviru programa Univerziteta u Sarajevu na # # Međunarodnom sarajevskom sajmu knjiga, pod motom „Put knjige“, 25. aprila održana je radionica „Upotreba ručnog LiDAR-a u arheologiji“. 📚
🎓 Dr. Jesenko Hadžihasanović
📡 Učesnici su imali priliku upoznati potencijal i primjenu ručnog LiDAR-a u vizualizaciji i dokumentiranju arheoloških lokaliteta 🗺️, principe funkcionisanja uređaja ⚙️, načine snimanja te rezultate savremenih istraživanja u Bosni i Hercegovini.
🏺 Radionica je predstavila savremene tehnologije 💻 koje se koriste u arheološkim istraživanjima i zaštiti kulturne baštine 🏛️.

Testno snimanje LiDAR-om stećka na nekropoli Dragoradi - Ivenski brijeg za projekat dokumentiranja stećaka i nekropola na području općine Ilijaša u organizaciji Odsjeka za arheologiju, Instituta za arheologiju i Javne ustanove "Kulturno - sportski centar i Radio Ilijaš"

NAUČNI SKUP: PROSTOR DANAŠNJEG SARAJEVA U ANTIČKO DOBA

Danas je u ambijentu Despića kuće održan naučni skup organiziran od strane Centra za historijska istraživanja (CeHiS) i JU Muzej Sarajeva.

Skup su svečano otvorili:
Direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk Sorguč
Dekan Filozofskog fakulteta UNSA prof. dr. Adnan Busuladžić

Na skupu su između ostalog redom predavali i članovi Odsjeka za arheologiju sa sljedećim temama:
Dina Vajzović-Balihodžić o svakodnevici antičkog Sarajeva.
Jesenko Hadžihasanović o nalazima rimskog novca na Ilidži.

Poziv na naučni skup: „Prostor današnjeg Sarajeva u antičko doba“
Centar za historijska istraživanja (CeHiS), u saradnji sa Muzejom Sarajeva, organizuje naučni skup o antičkom naslijeđu na području Sarajeva, a s ciljem da se predstave različiti aspekti života, religije i kulturne baštine sarajevskog prostora u rimsko doba putem savremenih istraživanja i interdisciplinarnih pristupa.
Datum: Ponedjeljak, 27. april 2026. godine
Vrijeme: 12:00 sati
Mjesto: Despića kuća – depandans Muzeja Sarajeva (Despićeva 2)
Program skupa obuhvata dvije tematske sesije i niz izlaganja posvećenih arheološkim istraživanjima, religijskim praksama, svakodnevnom životu i kulturnoj baštini sarajevskog prostora u antičko doba. U okviru prve sesije izlažu i članovi Odsjeka za arheologiju, redom prema programu: asistentica Dina Vajzović-Balihodžić, MA i viši asistent dr. Jesenko Hadžihasanović.
Raspored u nastavku preuzet je iz programa skupa i naveden redom izlaganja:
PROGRAM SKUPA
I sesija: Arheologija sarajevskog prostora u rimsko doba
Moderator: Edin Veletovac
Salmedin Mesihović: Arheološka istraživanja villa rustica familije Publija Elija Viktorina u Krivoglavcima u novembru 2008.
Adnan Muftarević: Od Frigije do Sarajevskog polja – religijske prakse i identiteti u rimskoj provincijalnoj sredini (analiza kulta Kibele na osnovu nalaza patere sa Ilidže).
Dina Vajzović-Balihodžić: Svakodnevni život na prostoru današnjeg Sarajeva kroz prizmu arheoloških nalaza.
Jesenko Hadžihasanović: Govor srebra i šapat bakra – prilog o opticaju rimskih kovanica sa lokaliteta Aquae S...
II sesija: Rimsko Sarajevo – religija i kulturna baština
Moderator: Indira Kučuk-Sorguč
Amra Šačić Beća: Duhovna kultura rimskog municipija Aquae u periodu principata na osnovu epigrafskih izvora.
Edin Veletovac: Rano kršćanstvo na širem području grada Sarajeva.
Goran Popović: Rimsko kulturno naslijeđe sarajevske regije – stanje i perspektive.
Pozivamo akademsku zajednicu, studente i zainteresiranu javnost da nam se pridruže na ovom naučnom skupu i budu dio razgovora o antičkom naslijeđu Sarajeva.

Drage kolegice i kolege,

želili bismo podijeliti vam poziv za prijavu za Dvadeset prvu Internacionalnu ljetnu školu Mladi i naslijeđe ISSYH21.

Ovaj program namijenjen je učesnicima različitih akademskih, profesionalnih i kulturoloških profila koji:
- imaju između 20 i 35 godina,
- pokazuju snažan interes za nasljeđe kao katalizator društvenog oporavka, otpornosti i kohezije,
- su motivisani da se uključe u interdisciplinarni i međukulturni dijalog,
- dobro vladaju engleskim jezikom kako bi mogli aktivno učestvovati u programu.

Aktivnosti će se organizirati u Sarajevu, Mostaru i Stocu od 23. jula do 8. avgusta.

Za kandidate iz Bosne i Hercegovine koji prođu selekciju će biti osigurane stipendije.

Rok za prijavu je do 25. aprila u 23:59 (UTC+1).

Više informacija o ovom pozivu, uslovima i kako se prijaviti možete naći na sljedećem linku: https://www.forumbosna.org/issyh ili putem QR koda sa slike.

Predavanje o Daorsima

Danas smo u saradnji sa Centar za historijska istraživanja u Malome amfiteatru Filozofskog fakulteta ugostili Nicholas Hawtona, koji je predstavio rezultate svojih istraživanja na prostoru nekadašnjeg plemena Daorsa, sa predavanjem naslovljenim “The Illyrian Daorsi tribe in the western Balkans: New perspectives using non-invasive archaeological techniques”.

Koristeći snimanje dronom, ekstenzivne terenske preglede i arheološke fenomenološke pristupe, Hawton je došao do novih saznanja o plemenu Daorsa na lokalitetima Ošanjići, Martinovićima i Prenju, koja je povezao sa arhitektonskim praksama koje su primjenjivane u grčkom svijetu helenističkog doba. Također je na predavanju naglasio potrebu za zaštitom arheoloških spomenika koji su ugroženi različitim faktorima.

Moderator predavanja bio je prof. dr. Adnan Kaljanac.

Zahvaljujemo se svima koji su se odazvali pozivu i prisustvovali predavanju.

POZIV NA JAVNO PREDAVANJE — Novi pogledi na ilirske Daorse

Drage pratiteljke i dragi pratioci,

pozivamo vas na predavanje koje organizuje Centar za historijska istraživanja (CeHiS) u saradnji sa Odsjekom za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Gostujući predavač Nicholas Hawton predstavit će rezultate svoje master teze odbranjene na Univerzitetu u Leicesteru, pod naslovom:

“The Illyrian Daorsi tribe in the western Balkans: New perspectives using non-invasive archaeological techniques”

Ovo predavanje nudi novu perspektivu o Daorsima kroz primjenu različitih neinvazivnih arheoloških metoda u proučavanju više arheoloških lokaliteta koji se mogu dovesti u vezu s Daorsima.

◆ Mjesto: Sala 125, Filozofski fakultet
◆ Datum: petak, 17. 04. 2026.
◆ Vrijeme: 14.00 sati
◆ Moderator: prof. dr. Adnan Kaljanac

Radujemo se vašem dolasku.

Priča o stalnoj postavci Vejsila Ćurčića izašla je u “Dnevnom avazu”. Hvala na lijepom prilogu i podršci kulturno-historijskoj baštini Sarajeva i BiH.

Dnevni avaz

Otvaranje Spomen-sobe Vejsila Ćurčića i izložbe „Arheološki foto tragovi Vejsila Ćurčića”

U Brusa bezistanu je 3. aprila otvorena izložba „Arheološki foto tragovi Vejsila Ćurčića“, autora prof. dr. Adnana Kaljanca, profesora na Odsjeku za arheologiju Univerziteta u Sarajevu – Filozofskog fakulteta. Istovremeno je otvorena i Spomen-soba Vejsila Ćurčića, koju je postavila Indira Kučuk-Sorguč, direktorica Muzeja Sarajeva.
Izložba kroz fotografije i dokumente svjedoči o do danas manje poznatim aspektima rada Vejsila Ćurčića, prvog arheologa bosanskog porijekla, dok spomen-soba približava njegov život i rad kroz predmete koje su darovali njegovi potomci Darimir Ćurčić, Zrinka Jurišić, Dubravka Jurišić i Silvija Radić-Tošović.

Na otvorenju su se prisutnima obratili Indira Kučuk-Sorguč, direktorica Muzeja Sarajeva; akademik prof. dr. Blagoje Govedarica; autor izložbe prof. dr. Adnan Kaljanac; ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo Dušanka Bošković; Predrag Puharić, zamjenik gradonačelnika Sarajeva; Darimir Ćurčić, unuk Vejsila Ćurčića, te Silvija Radić-Tošović, praunuka Vejsila Ćurčića.
Postavljena izložba prati rad Vejsila Ćurčića kroz njegove fotografije i dokumente, dok spomen-soba daje neposredniji uvid u njegov život i djelovanje kroz bilješke, fotoaparat koji je koristio tokom istraživanja, namještaj koji su njegovi potomci brižno čuvali do danas, kao i drugi materijal povezan s njegovim životom i djelom.
U sklopu programa uručene su i zahvalnice potomcima Vejsila Ćurčića, a otvorenje je okupilo brojne posjetioce zainteresirane za njegovo naslijeđe i historiju arheoloških istraživanja na području Bosne i Hercegovine.
Izložba ostaje otvorena do 15. 04. 2026. godine.