PAULI Math Capacity Building

PAULI Math Capacity Building

Share

I offer Math & Physics coaching both on-line and face-to-face. Most of my teaching years were at Tonga High School.

I've been a government high school teacher for more than 20 years teaching mainly Maths and Physics for forms 5, 6 & 7.

17/08/2024

God plans for you to prosper, have hope and a future. Our Spirit speaks to us through our discontent and longings.
Your longings are the blueprint/ picture of the life you are meant to have here on Earth.
Have you ever noticed that whatever you focus on or pay attention to, increase, grow and expand?
Many of us tend to focus and pay more attention to our jobs. And we get better at our jobs and our workplace value increases.
Sometimes we focus more on what’s missing in our life and we get more of what is missing.
We choose what to focus on and pay more attention to.
Take some time to notice you discontent and ask what would I love instead?
Put the “how” on hold.
If age, gender, time, money, education and experience were not restrictions, if you wave a magic wand, what would you love?
You can choose to focus more on those things you love.
God already given us everything we need to create that life we’ve been longing for.

17/03/2024

Fai e sio he TV moe ngaahi live he ngaahi maunga kelesi oe aho ni. Toe fakamanatu mai e fakavae mahuinga koia koe TUI I hetau moui fakalaumalie. Pea oku fai e sio fakafoki ki he halafononga neu foua mai heeku moui fakalaumalie
Tupu hake pe he familii, koe mea mahinga taha pe koe lotuu pea nae fai aipe ia koe mea angamaheni kae teekiai fuu uhinga kiate au. I he kolisii naa ku kau atu ai ki he kulupu lotu iloa koe scripture union pea naa ku fai ai e laka koe tali e Eikii ki hoku lotoo pea nae kamata leva keu ako mo fakatokangai e ngaahi naunau oe lotuu pea nae lava ke uhinga e ngaahi mea lahi ka nae ai e mea naa ku ongoi oku puli pea nae fakatupu keu puputuu pea mo ongoi oku ou hee (lost). Talunga mo eku ako oku lolotonga kau ai he taimi ni, keu sio ai ki he mea nae kei puliaa (missing).
I he taimi naa ku fili ai keu fakamuomua e Eikii naa ku tuku e taimi lahi ke ako ki heene folofolaa pea nae tupulekina eku iloo pea tupulekina ai mo eku tuii ka ko eku TOONGA MOUII nae teekiai ke tupu ia. Naa ku kei moui aki pe e au eku toonga moui motua neongo kou ilo kuo taetaau e toonga moui koia. Pea I he vakai atu he aho nii nae makatuunga pe ia he nae teekiai ke ai ha ngaahi fakatupulekina ia ki he toonga mouii. Ko e taha e ngaahi mea nae ako mai kete falala ki he IVI OE OTUAA KENE LILIU KOE. Ka koe IVI OE OTUAA nae iate au pe ia mau pe nae teekiai ha taimi ia nae mavahe ai meiate au ka nae toki tupulekina pe eku tuii he taimi naa ku tokanga ai kiai. Ko e mea oku fakatongai koe lahi ange eku ako folofolaa moe feohi fakalotuu pea tupu lahi eku iloo mo eku tuii pea toe lahi fau ange a e vamamao e mea oku ou ilo mo tui kiai pea mo eku toonga moui. Pea nae hoko eni koe mafasiaanga hoku lotoo he oku ongoi pe e au he taimi kotoa oku ou taetaau pe oku ou moui loii pe Falesi o tui mo ilo ki he mea kehe kae fai e mea kehe. Naa ku a’u ki he lakanga oe malangaa ka nae ikai pe mavahe e ongo ko enii meia au oku te taetaau he oku ikai kete mooni ka oku te etifaiva pe ki he vakai mai ae kau tuii.
Taa koee koe tonounouu koe ikai ha mea fakatupulekina ki he toonga moui ke lava kena tutupu tatau mo ete ilo pea mo ete tuii. Pea toki lau mauiui e ilo ia moe tui kae kasia pe mo lilelila haaku ia toonga moui. He kohono moonii ko hono talamai ke tuku e loii pe ngutulauu he oku ikai saiia ai e Otuaa oku hangee ia hano tuusi e lau oe fuu akauu ke tamatei. Ko ene mahina foou pe pea ka toe uhouha koe toe aafaafa ange ia e tupu ae fuu akauu. Oku ai pe founga lelei mo faingofua ki hono taaki moe aka e akau koe loii moe ngutulau ka oku tonuu ke omai kena alu fakataha moe ilo ki he folofolaa oku tuunga ai e tupu ete tuii.
Fakafiefia lahi kiate au eku mau e ako ko enii ‘ou kau kiai, koe ako ke fakatupulekina e toonga moui kene fakahasino mai e mea oku te iloo mo te tui kiaii. Pea oku ou fiefia lahi keu pehee koe taimi nii oku vaofi aupito eku tuii mo eku toonga moui. Ko eku taumuaa ke haasino pea fakahaa e heeku toonga mouii ae naunau oe Otuaa oku ou tui oku iate auu.
Fakafiefia e ngaue mai ae tekinolosia o fakafaingamalie lahi ange hono talaki e folofolaa ka kou ofaia atu e faahinga oku nau sii tofanga he faingataa naa ku iaii, e te tangutu he malanga o toe fehuia kita pe oku tonuu koaa e mea oku te faii. Pea oku haa mahino eni ia he alu mo foki ae tokolahi pea toutou tali e Eikii ki he lotoo hee tokolahi koe ngaahi mea ia neu fou ai koe uhingaa pe ko ete ongoi taetaau mo puputuu (confuse and lost) he taimi kotoa pe.
Ko e toonga mouii a e angaofaa, lea moonii, faitotonuu, fakaapaapaa, etc koe ngaahi potoi (skill, competency and capacity that can be cultivated, developed and grow) oku ai o akoi pea fakatupulekina oku ikai koe ete tui pe mo tali e Eikii pea otometiki pe liliu ete toonga mouii o tatau mo ete tuii o fakaOtua. Ko ete falala ki ha taha oku tupunga I he feohi moe fengaueaki moe fepootalanoaki pea tupulekina ai ete falala moe ete ofa. Ko e mea tatau ki heete toonga mouii. Taimi lahi fai e malii tuunga he ofaa ka koeuhii nae teeki akoi e nofo fakamalii ia oku hoko leva e ngaahi palopalema he nofo mali. Ikai uhinga ia oku kovi e husepanitii pe uaifii ka koe kei vale pe ia he nofo fakamalii. Oku ai pe ako ke poto he nofo malii neongo kuo ai e ngaahi mali kuo iku o matuku koe ikai fakatupulekina e toonga moui mo e anga e nofo fakamalii.
Ko eku fakaamuu ia keu lava o tokonii hono fakatupulekinai oe toonga moui kena tutupu tatau mo ete tuii. Fakamonuuia atu e uike foou.

10/03/2024

Fakafetai ko etau kei mau e manava oe moui. Pea koe fakafetaianga ia he oku ikai ko kita oku manava ka koe Otua oku ne fakamanavai kitaa. Pea koe meaofa fungani ia etau kei mau e moui.
Koe finangalo ia e Otua ketau mau e moui taengataa. Ka oku ikai foki ke toki mau pe moui taengataa I Hevani, oku kamata pe ia I mamani. Nae hauu ketau mau e moui o lahi aupito. Pea toe talamai ia Selemaia 29:11 ko ene tuutuuni ke lelei kiate kitautolu
Kuo osi fakanaunau kakato e he Otua kitautolu faahinga oe tangataa ketau mau ae moui oku tau fiemauu. Pea ne foaki mai moe tauataina ki heetau fili moe faituutuuni.
Neongo ene finangalo ketau katoa ki Hevani o moui fiefia taengata ai ka oku ai pe faahinga ia oku nau fili kenau oo pe ki heli o mamahi taengata. Neongo ene fakanaunau kitautolu ketau moui lelei, oku fili pe tokolahi ia kenau s**a, kauti moe ngaahi mahaki kehekehe.
Koe tukunga moui oku te I ai he lolotonga nii, koe ola ia o ete ngaahi fili mo ete faituutuuni he kuohilii. Koe ha hoo lau ki he fakakaukau ko enii?

28/02/2024

Fakamalo atu kihe ngaahi maama kotoa pe ne tapa mai tokonii eku fifilii.
Teu nofo taha pe he uike ni ki he Finangalo oe Otuaa ke maau malie ia pea toki hoko ki he Taumua a e Otuaa.

Mahino eni koe Finangalo o e Otuaa oku katoa pe heene Folofolaa. Oku hau leva ai e fehui ko enii:
Koe haa leva e felaavei a e Finangalo o e Otuaa moe TAUATAAINA KE FILI naa ne foaki ki he tangata?

24/02/2024

Uike ni ne nofo eku fakakaukau i he faikehekehe o e Finangalo o e Otuaa kiate auu moe Taumua a e Otuaa kiate auu.

Koe ha e Finangalo o e Otua?

Koe ha e Taumua a e Otuaa kiate au?

Koe eku aúsia leva eni he tupu hakee;

Oku mahino mei he lotu a e Eikii oku iai e Finangalo o e Otuaa. Ka kou fakakaukau ki he Tokaimaananga a e Otuaa peau pehee koe uhii oku afioí e he Otua e mea kotoa pe, koe Finangalo leva e Otua a e mea totonu taha ke te fai I he momeniti kotoa pe. Aia I he aho nii, oku osi afioí e he Otuaa ia e mea totonu keu fai he aho ni pea ko hono Finangalo ia kiate au he aho ni, o kau ai mahalo e áa o lau folofola, kai pongipongi pea teuteu o alu ki he lotuu moe kotoa e ngaahi mea totonu ke fai he aho ni. Pea time lahi iai e faingataa pe mea oku ikai kete loto ke hoko ka oku hoko ia pea te fehuia leva pe koe Finangalo ia e Otua pe ikai. I he fakakaukau koe Otua ofaa e ikai tene tuku ketau too ki ha faingataa. Pea oku te fehuia leva moe anga e te ilo e finangalo e Otua I he ngaahi mea oku te fehangahangai mo iaa. Pe oku tonu koaa e te maúu ko e fingangaloo koaa ia pe ikai. Pe nae tonu koaa e mea naa te fili mo fai tuutuuni kete fai he mea koiaa he time nae hoko mai aiii. Pea kapau nae ikai lau ete folofolaa pea oku te pehee leva mahalo na koe meaa ia. Pe mahalo koe mea eni heeku foi ngtulau nae faii pe koe ha e kovi naa ku fai. Aia oku ai e mea e 2 oku mahino mai heni:
1. Oku iai e Finangalo e Otua ka oku ikai keu lava o fakapapaui pe koe haa.
2. Oku anga fefe e te iloí e Finangalo e Otua kiate kita he momeniti kihe momeniti?

Ko e ha leva e Taumua ia a e Otua kiate au? Oku toe hau heni a e fehui ko enii:
Ko e ha e uhinga oku ou I heni ai I Tonga he kuonga ko eni? Ko e ha ae ngaue nae tuku mai ai au ki Tonga he kuonga ko enii pe 2024?

Aia kiate au he taimi nii, koe Finangalo e Otua kiate auu a e mea keu fai he momeniti ki he momeniti (fekauaki tonu eni mo eku faituutuuni mo eku fili he momeniti kotoa).

Ko e taumua leva ia a e Otua e ngaue oku ou i he mamani ko enii ke faii.

Fuu talitali lelei aupito ha tokonii pe lave maii.

Fakamonuuia atu e Sapate ni ka koe Sapate fakaosi o Fepueli.

03/02/2024

It would be easy to look at the state of the world right now, and see nothing but “bad things” happening. 🤯😭

And yet…

I believe no matter how “bad” something seems, there is ALWAYS an equal or greater benefit inside of every pain, every challenge, every difficult circumstance.

..it’s just usually hidden! 🕵️‍♀️

I didn’t always think this way. It took YEARS for me to see this quote as a Spiritual Truth.

What about you? Have you seen this to be true in your own life?

Share your experience/beliefs with me in the comments below - I’d love to hear!

28/01/2024

There are 21 common patterns of inner barriers or block that people have. I’ve worked through a couple of them and I am finding for myself that ‘I am invisible’ and ‘I am alone’ but ‘I am not enough’ is coming up a lot for me right now and I’m finding that this identity of ‘I am not enough’ is showing up in my life as
• being other directed and chronically self-sacrificing,
• rarely be satisfied because I am focussed on other people’s needs and on external standards of perfection or success,
• take responsibility for other people's happiness, satisfaction and fulfilment,
• feel that I have to do more than everyone else to get the same amount of success and recognition,
• be overly diligent to care for the needs and upset of others, often foregoing my own in the process,
• feel as though I never have enough (time, money, attention, support, love, etc),
• frequently find myself burdened by too many obligations pulling me in all different directions.
These caused me to show up in life (to other people) in ways of being that generate evidences that validate the identity of ‘I am not enough’. In these ways of being, I:
• covertly saying self-depreciating and self-diminishing comments about myself, particularly when others try to praise and acknowledge me,
• generating debt,
• generate clutter in my space,
• do things from a sense of obligation rather than because they bring me joy,
• over give, over buy and overdo everything,
• lose myself in the needs of other people,
• not follow through on opportunities because things are never enough to satisfy me,
• undervalue and under present myself.
These inner patterns that show up for myself and the ways of being that I show up for others, led me to these beliefs that others:
• don’t value me,
• expect more from me than they do from others,
• always want more from me than I can realistically give.
And to have belief about life that there is never enough to go around (ie time, money, attention, support, resources, love, etc)
These inner patterns and ways of being affect others to often:
• feel that no matter how much they do to show their love and support, its never quite enough for me,
• become overly dependent upon me,
• learn to feel entitled to have me do more for less,
• feel frustrated and irritated with me when I take on more than I can realistically deliver on and then let them down,
• don’t trust me to keep my word on what I say I am going to do,
• feel as though I am settling for them.
Having this awareness, its getting clearer to me how I created my own reality.
I’d love to hear if this resonates with you or any thoughts or comments around this. Let me know.

21/03/2022

There is no ordinary moments in life - kicking a ball around with your child, helping your child with homework, saying goodnite to your loved ones - every single experience is an opportunity to experience gratitude.
Enjoy the lock-down. Play a math game or watch a math video lesson with your kids.

Photos from PAULI Math Capacity Building's post 03/03/2022

Sending out feedback on kids' exercise. Done with the first unit of topic 1 for form 2 to form 6.
Neongo tuai e net ka oku lava pe connect moe fanau he heni he fbv, messenger moe email.

16/02/2022

Our first topic; Numbers, Form 2 to form 6. Diagnostic ex already sent out. Topics are divided into Units and Units into Lessons. Lesson is guided by your responses to the diagnostic ex so when you done take a photo and send back. Lessons will be sent out with accompanying checkpoint ex.

10/01/2022

Fakafetai kuo tau tuuta lelei ki he 2022 pea kuo lava atu e fatongia mamafa oe uike haamo hotau kii fonua mo ma’u e ola e ngaahi sivi fakapuleanga. Congratulations to those who made it in the F7 exam! Happy waiting F5 & F6.
Oku mahuinga kia kitautolu matua, ketau amanaki ki ha ola melie (lava he sivi) pea toe mateuteu pe ki ha ola tamaki pe too he sivi. Koe mea oku mahuinga angee koe mahino ki he fanau, pass or fail we parents are still proud of them and still believe in them. For me, it's the best message to deliver at this time of the year. Ka mai ola oku lava, Fakafetai pea ka mai oku too, oku ikai koe ngataanga ia. Koe taufoou eni koe toe faingamalie ia ke toe aliaki o tatau aipe pe ihe apiako tatau pe iha apiako kehe. Koe time lelei eni kete vakaii e tauhi moe poupou naa te fai ki he ako ete fanau he tau kuo maliu atu pea pehee pe foki ki he leka akoo kene vakaii e mea ne vaivai he feinga ako. Sio ki ha founga e fakaleleii aki e ngaahi matavaivai oe tau kuo osi pea fakahoko ia he tau ni. Kapau teke toe fakahoko pe he tau ni e founga tatau naa ke fai he tau kuo osi o too ai hoo leka, pea oku tonu keke toe amanaki pe ki ha ola tatau he tau ni.
Talamonu atu ki he teu oe ako ae fanau!!

Want your school to be the top-listed School/college in Nuku`alofa?

Click here to claim your Sponsored Listing.

Location

Telephone

Website

Address


LOLOTAANE Street
Nuku`alofa